Dostojanstvo nema cijenu. Bez imalo dvojbe pokazuje to potez Fahrudina Fehimovića iz Sarajeva, koji je, riskirajući svoj život, spriječio džeparo&scaron;e da usred dana u glavnom bh. gradu pokradu neza&scaron;tićenu djevojku.&nbsp;

Fehimović na djelu nije pokazao samo hrabrost. Pokazao je da su Bosanci i Hercegovci i dalje ljudi... I to veliki. Postupajući po savjesti, svima onima koji svakodnevno nijemo gledamo kako džeparo&scaron;i haraju ovim gradom i gradskim prijevozom, održao je lekciju. Hrabro srce i po&scaron;tenje vodilo ga je da na nepravdu ne ostane nijem. Da ne savije kičmu pred zlom.&nbsp;

Bez imalo dvojbe sasvim sam u&scaron;ao je goloruk u otvoren sukob s lopovima koji uvijek uz sebe nose čakije, noževe, pi&scaron;tolje... A moglo ga je ko&scaron;tati. I to života!&nbsp;

Rane po nogama koje je zadobio od noža, a koje mu je nanio jedan od džeparo&scaron;a, zarast će. No, njegov primjer ljudskosti ostat će da živi. Jer, on je svojim primjerom dokazao da se na dobre ljude oko nas, iako ih ne znamo, možemo osloniti u najtežim trenucima života. On je dokaz da nismo sami u svojoj nesreći i jadu...

A toga nam danas najvi&scaron;e treba.&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Fahrudin Fehimović

Hrabrost na djelu

Ohrabrujuća je vijest s prekjučera&scaron;nje sjednice Ustavnopravne komisije Doma naroda Državnog parlamenta, prema kojoj je dato zeleno svjetlo za objavu imovinskih kartona sudija i tužilaca.

Novi zakonski prijedlog, kojim će se javnosti učiniti dostupnim imovinski kartoni nosilaca pravosudnih funkcija, u potpunosti je u skladu s evropskim direktivama, koje je na&scaron;a država svih ovih godina ignorirala.

Potrebno je spomenuti samo dvije institucije koje od BiH na najdirektniji mogući način neizostavno traže reguliranje ovog segmenta, a koji spada u reformu pravosuđa. To su Evropska komisija te Grupa zemalja Vijeća Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO). Tako Evropska komisija u izvje&scaron;tajima o napretku za BiH skoro svake godine ponavlja da su &quot;izjave o imovini potrebne za sve sudije i tužioce&quot; te da u BiH &quot;nijedna institucija ne provjerava tačnost imovine nosilaca pravosudnih institucija&quot;.&nbsp;

Upravo GRECO, pravno tijelo najstarije evropske institucije, Vijeća Evrope, u svojim izvje&scaron;tajima ukazuje na to da nedostupnost imovinskih kartona govori i o nedostatku otvorenosti pojedinih sudija i tužilaca, &scaron;to dovodi do percepcije da rade za svoje dobro, a ne u najboljem interesu dru&scaron;tva!

Stoga je dobro da, konačno, imamo otkočen proces koji vodi do izmjena zakonskih rje&scaron;enja kako bi i nosioci pravosudnih funkcija, kada je riječ o polaganju računa javnosti o svojoj imovini, imali jednak tretman kao političari ili druge osobe koje rade u javnom sektoru.

To je, prije svega, zato &scaron;to su im primanja javna, a nisu tajna, &scaron;to je njihov rad javan, a ne tajan, te &scaron;to, uostalom, javnosti, a ne nekom otuđenom centru moći, trebaju polagati račune za svoj rad.

I na ovu priču, bez obzira na to &scaron;to je od nas traži EU, treba, jednostavno, staviti tačku, a time i dodatno rasvijetliti sumnje o korupciji unutar pravosuđa.

&nbsp;

&nbsp;

Komentar dana

Nema ništa tajno

Mira Radielović-Rikardel (Ricardel), Amerikanka bh. korijena, bit će ključna osoba u timu Donalda Trampa (Trump), novoizabranog predsjednika SAD, za odbranu i sigurnost. Radielović sa sobom na ovu poziciju donosi korisne kontakte ostvarene jo&scaron; iz vremena kada je bila pomoćnica ministra obrane SAD Donalda Ramsfelda (Rumsfeld), gdje je pokazala zavidno znanje i sposobnost.&nbsp;

Njen put od Breze, odakle i vuče korijene, do Bijele kuće, gdje će se baviti nacionalnom sigurno&scaron;ću Amerike, ispunjen je velikim uspjehom. Kako kažu njeni saradnici, krase je predan rad, profesionalnost, trezvenost i elokventnost.&nbsp;

Njena veza sa BiH mogla bi biti most na polju sigurnosti između na&scaron;e zemlje i SAD, na koji se godinama čekalo.&nbsp;

Važne pozicije koje je obavljala donijele su joj priznanje i medalju za izuzetan doprinos u radu 2005. godine, a nagradu je dodijelilo američko ministarstvo odbrane. Vlasnica je nekoliko diploma s Univerziteta Georgetown i doktorata Poslovne &scaron;kole Fletcher, kao i diplome s Univerziteta Tufts. Članica je i Vijeća za međunarodne odnose.

Ličnost dana - Mira Radielović

Most između BiH i SAD

Napredak na euroatlantskom putu koji na&scaron;a zemlja bilježi praktično od kraja 2015. godine, kada su rekonstruirane vlade na federalnom i državnom nivou, te politička stabilnost i progres u zemlji koje je donio, prvenstveno, ulazak SBB-a u vlast umjesto DF-a, posljednjih su mjeseci, evidentno je, u krizi. Rečeno je to nedavno i na sastanku lidera stranaka koje čine koaliciju. Mora se brže i efikasnije raditi, jasna je bila poruka!&nbsp;

Ne treba biti mnogo mudar pa konstatirati da se najugledniji političari i utjecajni ljudi mogu okupiti i efikasno raditi samo ako imaju makar približno isti cilj. U ovom slučaju, cilj je bio brže i bolje raditi za dobrobit građana ove zemlje.&nbsp;

Istovremeno, za uspjeh je potrebna i velika doza povjerenja među koalicionim partnerima. Data riječ i dogovoreno moraju bit svetinja.&nbsp;

Nažalost, prečesto se događa ba&scaron; suprotno. Primjer se mogao vidjeti i nedavno, kada lider HDZ-a Dragan Čović kaže da je s čelnikom SDA Bakirom Izetbegovićem skoro pa dogovorio način izbora članova Predsjedni&scaron;tva BiH, odnosno način provedbe presude &bdquo;Sejdić-Finci&ldquo;. No, samo nekoliko minuta kasnije, Izetbegović hladno odgovori da jesu popili kafu, ali i doda: &bdquo;Nisam ni&scaron;ta dogovorio s Čovićem.&ldquo; Neko ne govori istinu!

Izigravanje dogovorenoga, politička spletkarenja, podmetanja, ucjenjivanje i discipliniranje putem utjecaja na pravosuđe, a sve zarad nekakvih ličnih ili stranačkih interesa, ne smiju biti iznad borbe za ovu državu i njene građane.&nbsp;

No, nekima to očigledno nije jasno, pa su uvjereni da Bosanci i Hercegovci imaju kratku pamet, da su toliko zabavljeni sami sobom da ne vide dalje od svojih svakodnevnih borbi da prežive do prvog u mjesecu... I to oni koji imaju sreću da rade.&nbsp;

Ali, ako se mi i uspavamo, ima ko će nas probuditi i vratiti u surovu realnost. Kao grom iz vedra neba odjeknula je informacija da Evropska komisija predlaže uvođenje novog sistema kontrole na granicama, koji, nema sumnje, znači ponovno uvođenje jednog blažeg oblika viznog režima za zemlje među kojima je i BiH.&nbsp;

Novi je to &scaron;amar Balkanu, a time i BiH. Jasan znak da možda i napredujemo, ali presporo. Jo&scaron; smo toliko daleko od EU da nas se Evropljani očigledno jo&scaron; boje, pa zato i poo&scaron;travaju kontrole. A i ne čudi to. Bojimo se i mi... Sami sebe.

Vrijeme otrežnjenja

Poglavar Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović zavr&scaron;io je ovosedmičnu posjetu Briselu.&nbsp;

Nakon susreta reisu-l-uleme IZBiH s nizom visokih zvaničnika, među kojima je i evropski komesar za pro&scaron;irenje Johanes Han (Johannes Hahn), postaje jasno da IZBiH može računati na pruženu ruku u iskazanoj spremnosti da svoja iskustva u uređenju islamskih pitanja u jednoj sekularnoj državi prenese Evropskoj uniji.&nbsp;

Da za to ima mnogo osnova, pokazuju pozitivna iskustva rada ljudi iz IZBiH u Hrvatskoj, Sloveniji, Norve&scaron;koj i drugim zemljama Unije, ali i zbog činjenice da su nedavno i mađarski muslimani zatražili da se stave pod bajrak ovda&scaron;nje zajednice muslimana.&nbsp;

Izvorni evropski islam, sa svojom vi&scaron;estoljetnom tradicijom, ima mjesto u evropskoj porodici. I to je važna poruka u vremenima svjetske ludnice, jačanja radikalne desnice, Brexita, migrantske krize i izazova terorističke opasnosti, gdje se i Bo&scaron;njacima prečesto lijepe dugoročno krajnje opasne etikete.&nbsp;

Ali, &scaron;to ne reći, i u predstojećoj Trampovoj eri u kojoj Evropa tek treba odbraniti sebe. Na ovaj način reis Kavazović je IZBiH digao na vi&scaron;i nivo. Suprotstavljajući se tendencijama da to bude zajednica koja će biti instrument u rukama Turske, Irana, Saudijske Arabije ili drugih stranih sila, poglavar IZBiH pokazuje zrelost i odlučnost da, razbijajući pogibeljne predrasude, Bo&scaron;njake približava Briselu, gradeći istinski most između Istoka i Zapada.&nbsp;

Uporedo s euroatlantskim putem države BiH, i Bo&scaron;njacima kao izgrađenom evropskom nacijom, a ne vjerskom skupinom, IZBiH itekako može pomoći da u sveopćoj kakofoniji Evropa bolje razumije muslimane, kako one koji žive u Evropi tako i one koji dolaze u izbjegličkim valovima, bježeći od vihora ratova u kojima Zapad itekako ima odgovornosti.

Samo ovakvom aktivnom ulogom na međunarodnoj sceni BiH i Bo&scaron;njaci mogu doći u poziciju subjekta, a ne pukog objekta historije o čijoj će sudbini lahko odlučiti drugi.&nbsp;

Evropska IZBiH

Glavni ha&scaron;ki tužilac Serž Bramerc (Serge Brammertz) dokazani je borac za pravdu. Uvijek je bio na strani žrtava, a to je dao do znanja i tokom aktuelne radne posjete Bosni i Hercegovini.&nbsp;

Bramerc je ovom prilikom podsjetio da je žalosno &scaron;to se veličaju optuženi ha&scaron;ki ratni zločinci i &scaron;to im se dodjeljuju priznanja, ali i naglasio da cijeli svijet ipak zna ko su oni.&nbsp;

Također je istakao da saosjeća sa žrtvama koje ne zaslužuju ovakvu uvredu i bol, nagla&scaron;avajući da presuda ratnim zločincima pokazuje da je pravda moguća, iako spora.&nbsp;

Serž Bramerc rođen je 17. februar 1962. godine. Glavni je tužilac Međunarodnog krivičnog tribunala za biv&scaron;u Jugoslaviju. Nekada&scaron;nji je profesor prava na Univerzitetu u Liježu. Maternji jezik mu je njemački, a govori i holandski, francuski i engleski.

Ličnost dana    Serž Bramerc

Osuda veličanja ratnih zločinaca

Trend odlaska građana BiH iz domovine u potrazi za boljim životom pokazao se nezaustavljivim i skoro svakodnevno raste broj onih koji su ostvarili san i posao dobili van granica na&scaron;e zemlje. Posebno je evidentan odlazak medicinskog osoblja svih profila, od ljekara, njegovatelja, fizioterapeuta...

A nadležni u BiH pona&scaron;aju se kao da se ni&scaron;ta ne događa, i kao da država sama ne učestvuje u stvaranju generacije novih gastarbajtera, i kao da ovaj problem s državom, s nama i na&scaron;im životima nema ni&scaron;ta zajedničko! A itekako ima.&nbsp;

Odlaze nam zasigurno oni najbolji, najhrabriji i najambiciozniji. Oni koje smo od&scaron;kolovali i koji će biti tuđa, a ne na&scaron;a budućnost. Iako kažu da je uvijek teže onima &scaron;to ostaju, a da je &nbsp;tuga uvijek u korijenu odlaska, nije te&scaron;ko iz ovoga izvući zaključak da niti je lako onima &scaron;to ostaju niti onima &scaron;to odlaze.&nbsp;

Prvenstveno se ovdje misli na kontekst u kojem roditelji, iako te&scaron;ka srca, ipak i s dozom radosti ispraćaju djecu u bijeli svijet, svjesni da su i jedni i drugi žrtve u izgubljenoj bici srca s praznim stomakom koji je oduvijek pobjeđivao sve druge argumente u dilemama otići ili ostati. Zato niko nikome u dana&scaron;njoj BiH ne može zamjeriti &scaron;to komadić sreće poku&scaron;ava naći van domovine i &scaron;to se poku&scaron;avaju spasiti od bosanskohercegovačke tuge i neima&scaron;tine.&nbsp;

Zamjeriti se mora na&scaron;im vlastodr&scaron;cima koji nisu stvorili na&scaron;oj djeci uvjete da ostanu i žive i rade u svojoj zemlji, a da u Njemačku i druge zemlje putuju kao turisti. Vlast je ta koja se treba i mora brinuti o tome da se u zemlji zadrži i prizna pamet. Jer, posljedice ovog problema su dugoročne i o tome da samo za obrazovane narode ima nade trebali bi razmi&scaron;ljati oni koje za to plaćaju građani. I oni čija su djeca sreću oti&scaron;la tražiti na mjestu boljem od onog kakvo je danas Bosna i Hercegovina.&nbsp;

&nbsp;

Tuđa budućnost

Ivan Pernar ponovo je do&scaron;ao u žižu javnosti nakon &scaron;to je napustio studio Aleksandra Stankovića zato &scaron;to mu nije bilo dozvoljeno da zavr&scaron;i odgovor na postavljeno pitanje.&nbsp;

Ovaj čin je među pojedinim hrvatskim političarima, ali i medijima, već nazvan hrabrim i odvažnim, a u pojedinim napisima moglo se pročitati da su Pernaru prije emisije sugerirana pitanja, ali i odgovori.&nbsp;

Priča o muslimanima diljem svijeta i njihovoj patnji očito nije bila poželjna u &quot;Nedjeljom u 2&quot;, ali Pernar se nije dao omesti. Nakon &scaron;to je upozorio voditelja da će studio napustiti ako ga bude prekidao, on je to i učinio. Time je poslao poruku da se ne pla&scaron;i govoriti o strahotama koje muslimani proživljavaju, uključujući i Srebrenicu, uz koju se i danas odbija vezati pojam genocida. Kako je istakao prekjučer za &quot;Avazov&quot; portal, tako se, ujedno, odlučio i suprotstaviti propagandnoj ma&scaron;ineriji.&nbsp;

Ivan Pernar zastupnik je Živog zida u novom sazivu Hrvatskog sabora. Poznat je po tome &scaron;to je u februaru &nbsp;2011. godine putem Facebooka organizirao i vodio demonstracije ispred sjedi&scaron;ta Vlade Hrvatske kako bi iznudio ostavku premijerke Jadranke Kosor. Nakon demonstracija osnovao je libertarijansku političku stranku pod nazivom Savez za promjene. Odnedavno se nalazi u vodstvu stranke Živi zid.&nbsp;

Ličnost dana - Ivan Pernar

Odvažan čin

Nakon drame u Pireju, u kojoj su grčki fudbaleri jo&scaron; jednom pokazali da su nenadma&scaron;ni u sportskom primitivizmu i jeftinim provokacijama, jedan od najutučenijih u na&scaron;oj reprezentaciji bio je Miralem Pjanić.

Sjajni veznjak &quot;Zmajeva&quot; bio je najbolji pojedinac na susretu, postigao je pogodak za vodstvo, lucidnim proigravanjima dirigirao kompletnim timom, koji se, na žalost kompletne bh. sportske javnosti, iz Grčke vratio samo s jednim bodom (1:1).

Ako postoji bilo kakva utjeha za ispu&scaron;tena dva boda u posljednjim sekundama, onda se ona može naći u činjenici da je Pjanić, bez dileme, odigrao na vrhunskom nivou. Ako ova njegova izvedba postane pravilo, imat ćemo daleko moćniji tim nego do sada.

Pjanić je rođen 2. aprila 1990. godine u Tuzli. Početkom agresije na BiH zajedno s porodicom izbjegao je u Luksemburg, gdje je i počeo karijeru.&nbsp;

Nakon odličnih sezona u francuskim ekipama Mecu i Lionu, 2011. pre&scaron;ao je Romu, čiji je dres nosio sve do pro&scaron;log ljeta, kada je u transferu te&scaron;kom 32 miliona eura stigao u Juventus. Za BiH je odigrao 70 utakmica i postigao 11 golova.

&nbsp;

Ličnost dana - Miralem Pjanić

Fudbalski dirigent

Samo nekoliko dana nakon o&scaron;tre razmjene riječi između Bakira Izetbegovića i Milorada Dodika, kojima lider SDA prijeti smjenom čelniku SNSD-a, dok mu ovaj odgovara da je ekstremista, ponovo je burno na bh. političkoj sceni.

Savez za promjene najavio je da prekida svaki vid saradnje s Dodikom i njegovim SNSD-om. To u prijevodu znači da trećina državne vlasti, koja dolazi iz RS, ne želi vi&scaron;e sarađivati s kompletnom vla&scaron;ću tog entiteta ili, pak, s pola države.

Po principu &quot;oko za oko, zub za zub&quot;, Savez za promjene predvođen SDS-om vraća Dodiku za nedavnu izjavu da Vlada RS neće imati nikakvu komunikaciju s rukovodstvima zajednica u kojima SNSD nije pobijedio na izborima.

Reklo bi se da se nalazimo negdje na proljeće 2018. i da se radi o zahuktavanju uoči kampanje za opće izbore. No, jo&scaron; je 2016., lokalni izbori tek su iza nas, a politički su problemi, čini se, nepremostivi.&nbsp;

Također, nalazimo se u poluvremenu mandatnog perioda 2014.-2018. Bilo je mnogo obećanja i lijepih riječi, ali na papiru nije mnogo toga urađeno. Lo&scaron;a politička situacija u BiH, o kojoj je pred svjetskom govornicom, Vijećem sigurnosti UN-a, nedavno govorio visoki predstavnik u BiH Valentin Incko (Inzko) iz dana u dan postaje sve gora.

Običan građanin, slu&scaron;ajući Izetbegovićevu prijeteću retoriku o smjeni Dodika, po uzoru na čuvenu rečenicu Željka Kom&scaron;ića &quot;po prstima i po nosu&quot;, zatim rafalnu paljbu lidera SNSD-a po lideru SDA, u kojoj se riječi ne biraju, te sada i ultimativne poruke tipa &quot;ili-ili&quot; koje dolaze iz Saveza za promjene, može se samo zapitati u kojoj državi živi.&nbsp;

Opravdano se postavlja pitanje kako su, zapravo, političari u ovoj državi uopće shvatili poruke u Izvje&scaron;taju Evropske komisije o napretku BiH, prema kojima moramo jo&scaron; dosta toga uraditi da bismo napredovali ka EU. Uzmu li se u obzir aktuelna prepucavanja, nisu ga, čini se, ni pročitali.

&nbsp;

&nbsp;

Politički cirkus

Udruženje je djelovalo suprotno zakonu. Konstantno je bilo u finansijskom minusu, izbjegavalo plaćanje putem računa, nije obračunavalo i plaćalo poreze...&nbsp;

Termin &ldquo;udruženje&rdquo; odnosi se na Ko&scaron;arka&scaron;ki klub Bosna, a koristi ga revizor koji je kontrolirao poslovanje kluba za period od 2004. do 2013. godine.

I onda se pitamo kako je i za&scaron;to propao biv&scaron;i prvak Evrope, klub koji su Bo&scaron;a i Kinđe doveli na evropski tron, svrstali Sarajevo među ko&scaron;arka&scaron;ke i sportske metropole...?

Pa, propao je zbog nesposobnog klupskog rukovodstva i bahatog menadžmenta koji su u tom periodu novac tro&scaron;ili kao da sutra ne postoji, velikodu&scaron;no dijeleći ko&scaron;arka&scaron;kim anonimusima &quot;stipendije&quot; od po dvadesetak hiljada maraka mjesečno...&nbsp;

Niko drugi nije kriv, ponajmanje zla FIBA (Međunarodna ko&scaron;arka&scaron;a federacija), unutra&scaron;nji i vanjski neprijatelji, zlonamjerni mediji, nezainteresirana vlast, svi koji su doskora žmirili i pravili se da KK Bosna i dalje postoji, iako je jo&scaron; u oktobru 2014. zbog blokiranih računa Bosnino mjesto preuzeo Ko&scaron;arka&scaron;ki klub Royal, dobiv&scaron;i na kori&scaron;tenje Bosnin grb i ime.

No, koliko je opasno imati bilo kakvu vezu sa sada&scaron;njom Bosnom, opterećenu ogromnim dugovanjima (najmanje pet, a možda i cijelih deset miliona maraka), osjetio je i Royal kojem je FIBA naredila da, kad već koristi ime, grb i tradiciju Bosne, plaća i njene dugove, preciznije 180.000 KM biv&scaron;em igraču &quot;Studenata&quot; Nikoli Vučuroviću.

Bio je to znak da Royal najavi raskid saradnje i Bosnu, definitivno, ukloni s ko&scaron;arka&scaron;ke scene. Do kada? Pa do momenta dok se ne stvori kritična masa koja će kuću praviti od temelja, odnosno prvo vraćati dugove, a ne misliti isključivo na ličnu korist i promociju preko leđa posrnulog &scaron;ampiona.

Pad prvaka Evrope

Magistrant sarajevske Akademije likovnih umjetnosti Edis Vojić (27) jedno je od hiljada bosanskohercegovačke djece koju su ratne porodične tragedije jo&scaron; u najranijem djetinjstvu gurnule u borbu sa surovo&scaron;ću života, da bi iz nje, zahvaljujući prvenstveno svojoj čestitosti, odgoju i volji za uspjehom, mnogi iza&scaron;li kao pobjednici.

Iako je imao samo tri godine kada mu je na mostu na &Scaron;trbačkom buku otac zarobljen, a potom ubijen, odrastanje bez oca, iako te&scaron;ko, nije ga spriječilo da 24 godine kasnije postane vlasnik fakultetske diplome ovjekovječene srebrenom značkom Univerziteta u Sarajevu.

Edis Vojić nije jedini primjer u BiH gdje su djeca, koja su u ratu ostala bez roditelja, postajala uspje&scaron;na i dru&scaron;tvu, korisni ljudi. I njega, kao i mnoge druge, ratna tragedija nije okovala očajem, nemoći i mržnjom, već im je bila snažan zamajac za životni uspjeh koji je ujedno značio i ispunjenje sna njihovih ubijenih roditelja. Nema većeg poraza zločinaca koji su u Ljutočkoj dolini ubijali nevine ljude od Edisove diplome i, uz to, načina na koji on, kao akademski obrazovan građanin, trasira pamćenje njihovog zločina.

Lična tragedija, kako je sam priznao, Edisa je oblikovala kao umjetnika. Njegova izložba &bdquo;Kada je vrijeme stalo&ldquo;, inspirirana tragedijom Toma&scaron;ice, ovih dana obilazi BiH. Nema boljeg načina da se zločin vidi i upamti, a zločinci prepoznaju.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana  Edis Vojić

Uspjeh vrijedan divljenja

U zemlji u kojoj su političari glavne zvijezde, a pozitivne vijesti u medijskom prostoru broje se na prste jedne ruke, mladi kre&scaron;evski policajac Vladimir Cetina (24) odu&scaron;evio je bh. javnost i svojim primjerom pokazao kakvi bismo ljudi trebali biti.

Iako je tek na početku svoje policijske karijere, bez razmi&scaron;ljanja je skočio u nabujalu i hladnu Kre&scaron;evku, spasiv&scaron;i od smrti dvije mlade osobe iz potopljenog automobila koji je sletio u rijeku. Cetina je pri svom hrabrom gestu i sam bio povrijeđen, ali sebičnosti nije bilo mjesta. On se nije pitao kako se zovu žrtve saobraćajne nesreće niti je razmi&scaron;ljao o tome da mu neko daje priznanje za hrabrost.

&Scaron;tavi&scaron;e, odbio je pohvaliti se javno svojom hrabro&scaron;ću, a tek je na insistiranje njegovih pretpostavljenih priča zavr&scaron;ila u medijima. Cetinu su, inače, kolege jedva natjerale da ode na bolovanje zbog zadobivenih povreda ruku.

Nakon svega zaslužuje da mu se javno kaže - bravo! Bravo za mladog policajca koji je pokazao da ima ono &scaron;to ga nijedna obuka na svijetu ne može naučiti - veliko srce.

Cetina u policiji radi tri godine, nedavno se oženio, a saznali smo da je od malih nogu želio biti policajac.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Vladimir Cetina

Kreševski junak

Nakon brojnih vijesti o hap&scaron;enjima, ubistvima, korupciji, političkim zgodama i nezgodama, a toga je, nažalost, pregr&scaron;t u ovoj na&scaron;oj lijepoj Bosni i Hercegovini, konačno jedna lijepa vijest za sve. I ne samo Bosance i Hercegovce, već publiku &scaron;irom svijeta. Najveća balkanska zvijezda Dino Merlin pjevat će na otvorenom za doček Nove godine u Sarajevu!

Ova odluka Gradske uprave Sarajeva odjeknula je poput bombe. Vi&scaron;e je nego sjajna, jer bi zbog nje ove zime svi putevi mogli voditi upravo u &scaron;eher.

Novogodi&scaron;nji koncert Dine Merlina u noći sa 31. decembra na 1. januar neće biti samo prvorazredni muzički događaj nego vrlo važan trenutak za turizam na&scaron;e zemlje, od kojeg bi svi mogli hajrovati - publika zbog dobrog provoda, hoteli zbog punih soba, ugostitelji zbog punih kasa...

Jer, na Merlinove koncerte dolaze iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Albanije, Makedonije, odakle sve ne. Gdje god je do sada pjevao u novogodi&scaron;njoj noći Čarobnjak je ru&scaron;io rekorde, stoga se može očekivati novogodi&scaron;nja bajka i u Sarajevu.&nbsp;

Merlin je u rodnom gradu posljednji koncert održao 25. jula 2015. godine, kada je četvrti put u karijeri napunio Ko&scaron;evo sa 70.000 rekordnih posjetilaca, a novogodi&scaron;nji koncert na otvorenom u Sarajevu prvi je u njegovoj vi&scaron;e od 30 godina dugoj karijeri. Stoga, nova historija se pi&scaron;e i za Merlina i bh. metropolu jer dosada&scaron;nji koncerti na otvorenom u bh. prijestonici odmah su pali u zaborav.

Činjenica je da je ova vijest automatski svrstala Sarajevo među najpoželjnije novogodi&scaron;nje, ali i zimske turističke destinacije u ovom dijelu Evrope, a na korak smo i vraćanju starog olimpijskog sjaja. Kao &scaron;to kaže Merlin: &quot;Je l&#39; Sarajevo gdje je nekad bilo&quot;. Bit će! Bar na ispraćaju 2016. godine. 
 
&nbsp;

Sarajevo gdje je nekad bilo

Esed Radelja&scaron;, biv&scaron;i ministar, vijećnik i skup&scaron;tinski zastupnik, Alija Delimustafić, biv&scaron;i ministar unutra&scaron;njih poslova Republike BiH, te Mladen Bosić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH, ovih dana na&scaron;li su se u centru pažnje javnosti. Prva dvojica jer su po nalogu Tužila&scaron;tva Kantona Sarajevo uhap&scaron;eni pod te&scaron;kim optužbama za malverzacije i korupciju, a Bosić jer je u najvi&scaron;em zakonodavnom tijelu u državi izjavio da je &quot;pravosuđe najkorumpiraniji dio dru&scaron;tva&quot;.

Ove Bosićeve riječi izgovorene u srijedu, ba&scaron; nekako dok je SIPA hapsila Radelja&scaron;a, nai&scaron;le su na o&scaron;tru reakciju u najvi&scaron;im pravosudnim krugovima, uprkos tome &scaron;to brojni pravni eksperti u zemlji, ali i međunarodne nadležne institucije, argumentirano ukazuju da pravosudni sistem u BiH ne funkcionira kapacitetom kojim bi trebao.&nbsp;

Vide to i građani, koji su hap&scaron;enja Radelje&scaron;a i Delimustafića dočekali sa skepsom i nepovjerenjem. Dijelom zbog toga &scaron;to se Delimustafićevo ime jo&scaron; od pro&scaron;log stoljeća veže uz kriminal i djela protiv ustavnog poretka, a do danas za većinu njih nije ni odgovarao, iako se vi&scaron;e puta na&scaron;ao iza re&scaron;etaka. Iz istog razloga sumnjičavo se gleda i na hap&scaron;enje Radelja&scaron;a, o čijim se nedjelima godinama priča.&nbsp;

S druge strane, javnost se s pravom pita je li počela istinska borba protiv korupcije i kriminala ili je to samo privid koji neće dati rezultate. Sumnju podgrijavaju brojni slučajevi pompeznih hap&scaron;enja i pu&scaron;tanja osumnjičenih na slobodu u ti&scaron;ini.

Stoga, u kontekstu Bosićeve izjave, pravosuđe na slučajevima Radelja&scaron;a i Delimustafića mora dokazati da je konačno spremno za borbu protiv poodmakle kriminalizacije dru&scaron;tva, korupcije i uvezanosti političko-mafija&scaron;kih krugova.&nbsp;

To će najbolje dokazati potvrđenim optužnicama i procesima koji će rezultirati osuđujućim presudama za sva zlodjela koja se uhap&scaron;enima stavljaju na teret. Samo tako će uvjeriti sve u ovoj zemlji da su se konačno počeli baviti svojim poslom. Svaki drugi ishod samo će potvrditi Bosićeve riječi, a to nikome, osim kriminalcima u ovoj zemlji, ne odgovara.

Popravni ispit

Možda nije opravdao očekivanja u zemlji s najvi&scaron;e fudbalskih selektora, s obzirom na to da su mu pripisivali etiketu Peleovog nasljednika. Nejmar (Neymar), realno, nije dobacio ni do statusa kakav imaju Ronaldo i Ronaldinjo, a kamoli najveći sin južnoameričkog fudbala, ali niko ne može poreći da je trenutno, ipak, napadač Barcelone najbolje &scaron;to brazilska reprezentacija može ponuditi fanovima.&nbsp;

Također, jednu činjenicu mnogi često zaboravljaju. Nejmaru su tek 24 godine. A već je odigrao 74 meča za A-selekciju Brazila te preksinoć zaokružio brojku od 50 golova postignutih u najdražem dresu. I to u pobjedi od 3:0 protiv ljutog rivala, Argentine.&nbsp;

A i to je, opet, samo suha statistika koja o Nejmaru ne otkriva mnogo, recimo da ga je pravo uživanje gledati s loptom. Lagan kao perce, brz, dribler. Majstor zbog kojeg se dolazi na stadion. I koji je sve bolji. Sa samo 24 godine, 50 golova za Brazil. Ko ga može zaustaviti da ne postigne jo&scaron; 50?

Nejmar da Silva Santos Žunior (Santos Junior) rođen je 5. februara 1992. Kao profesionalni fudbaler, do sada je nosio dres samo dva kluba, Santosa i Barcelone. Kapiten je reprezentacije Brazila.

Hrabrost na djelu

Nema ništa tajno

Most između BiH i SAD

Vrijeme otrežnjenja

Evropska IZBiH

Osuda veličanja ratnih zločinaca

Tuđa budućnost

Odvažan čin

Fudbalski dirigent

Politički cirkus

Pad prvaka Evrope

Uspjeh vrijedan divljenja

Kreševski junak

Sarajevo gdje je nekad bilo

Popravni ispit

Brazil boljeg nema

Kolumne

Hrabrost na djelu

Nema ništa tajno

Most između BiH i SAD

Vrijeme otrežnjenja

Evropska IZBiH

Osuda veličanja ratnih zločinaca

Tuđa budućnost

Odvažan čin

Fudbalski dirigent

Politički cirkus

Pad prvaka Evrope

Uspjeh vrijedan divljenja

Kreševski junak

Sarajevo gdje je nekad bilo

Popravni ispit

Brazil boljeg nema