Fuad Čibukčić, direktor Fonda za za&scaron;titu okoli&scaron;a Federacije BiH, tokom susreta sa zvaničnicima BPK Goražde rastjerao je magle koje nezavisni kandidat za načelnika Goražda Muhamed Ramović poku&scaron;ava prodati svojim sugrađanima uoči lokalnih izbora u BiH.&nbsp;

Od izbornih zloupotreba aktuelnog načelnika Goražda, koje godinama čeka na odgovarajuću deponiju, Čibukčić je, faktički, spasio milionski projekt od velikog značaja. U pravo vrijeme, nadležne s kojima se sastao jučer u ovom gradu na Drini upozorio je na prljavu kampanju koju vodi Ramović nau&scaron;trb građana, a radi svojih interesa.&nbsp;

Prateći mi&scaron;ljenje struke, Čibukčić je kao najodgovorniji čovjek u Fondu obrazložio da je ulaganje od 43 miliona maraka u takvu deponiju vi&scaron;e novca nego &scaron;to su stvarne potrebe ne samo Goražda nego i cijelog kantona. U tome, kaže, nema ni ekonomske računice, jer da bi ta deponija bila minimalno ekonomski opravdana, dnevno bi trebala imati 150 tona smeća, &scaron;to čak glavni bh. grad u ovom trenutku ne dostiže!

Ovim potezom pobrao je simpatije te zadobio podr&scaron;ku nadležnih u BPK. Čibukčić je pokazao i vrsno znanje i iskustvo, koje će bez sumnje usmjeriti u daljnji razvoj Fonda kao centralnog mehanizma za finansiranje programa, projekata i sličnih aktivnosti na području za&scaron;tite okoli&scaron;a.&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Fuad Čibukčić

Odgovornost na djelu

Psihoza straha koju, kako se približava dan održavanja referenduma, proizvode &nbsp; institucije i njihovi obavje&scaron;tajni punktovi u RS doživjela je kulminaciju jučera&scaron;njom izjavom ministra unutra&scaron;njih poslova ovog bh. entiteta Dragana Lukača kojom je obavijestio javnost o &bdquo;saznanjima&ldquo; da bi, bajagi, vehabije mogle ugroziti sigurnost &bdquo;pojedinaca i institucija&ldquo; u danu dok oni svojim glasanjem budu kr&scaron;ili Ustav BiH.

Takvih izjava, naravno, naslu&scaron;ali smo se tokom proteklih godina, i broja im ne znamo. Ali, bez obzira na to koliko one bile providne i vrijeđale inteligenciju dugogodi&scaron;njih svjedoka političko-policijskih podvala serviranih iz RS, nikad ih ne treba do kraja ignorirati.&nbsp;

Naprosto &scaron;to one svih ovih godina imaju zacrtan samo jedan cilj, a to su provokacije i produciranje straha kod bo&scaron;njačkih povratnika, koji se u konačnici manifestira njihovim novim iseljavanjem. &nbsp;&nbsp;

Ko to garantira da u nedjelju policijsko-obavje&scaron;tajni centri neće za sitne pare naći pijanu bo&scaron;njačku budalu da urla ispred zgrade u kojoj se s kokardama na glavi budu okupljali isto tako pijani referenduma&scaron;i i da onda odlučno djeluje njihova &bdquo;pravna država&bdquo; čiji su pendreci, nakon rata, iz RS iselili stotine povratničkih porodica. Ba&scaron; niko!

Iako referendum o danu RS, koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, predstavlja posljednji čin prevare srpskog naroda od vlasti koja mu, osim priče kada će slaviti entitetsku slavu, odavno već nema &scaron;ta ponuditi, ne treba se zavaravati da će ta ista vlast lako pristati da dan referenduma &nbsp;prođe bez neke kavge. Znamo im narav!&nbsp;

Bo&scaron;njaci moraju znati da su Lukačeve duge cijevi namijenjene njima, a ne čuvanju referendumskih kutija! I zato ne smiju dozvoliti da im zbog neke budala&scaron;tine dođu na ni&scaron;an! &nbsp; &nbsp;

&nbsp;

Komentar dana

Sijanje straha

Malo je onih koji pripadaju generacijama rođenim sedamdesetih, osamdesetih godina pro&scaron;log stoljeća koji nisu odrastali uz klikere, fudbal, ali i različite vrste &bdquo;bitaka&ldquo;, vođenih uglavnom plastičnim naoružanjem. Istina, u glavnim su rolama tada bili partizani i &Scaron;vabe, pa se uz bosanska brda bjesomučno juri&scaron;alo, kao u scenama iz &bdquo;Sutjeske&ldquo;, &bdquo;Kozare&ldquo; ili &bdquo;Neretve&ldquo;.&nbsp;

Ta su djeca ubrzo ono plastično zamijenila pravim, mnogo glasnijim, ali i ubojitijim naoružanjem. Neki su im, u &scaron;ali, kasnije prigovarali da su svojim &bdquo;bitkama&ldquo; naslutila sve &scaron;to ono će se i de&scaron;avati.

Možda se danas i zbog toga, zbog gorkog iskustva koje je rat ostavio na svaku porodicu u ovoj zemlji, zbog trauma koje nisu zapamtili, ali ih čuju, vide i osjete i dvije decenije poslije, neki novi klinci i ne igraju ratova. Zato začuđuje &scaron;to mnogo stariji, iskusniji, oni koji bi trebali biti i mudriji, ratove objavljuju i oružjem zveckaju skoro svakodnevno.&nbsp;

Umjesto otvaranju zajedničke fabrike, Milorad Dodik i Aleksandar Vučić prisustvuju zajedničkoj vježbi, Ivica Dačić prijeti slanjem vojske u pomoć referendumu u RS, Sefer Halilović prijeti ratom ako neko raspakuje Dejtonski sporazum... Zapaljive izjave neke nove riste đoge u medijima, na portalima i dru&scaron;tvenim mrežama dočekuju s odu&scaron;evljenjem, pa se scenarij nastavlja s Putinom i ruskim raketama, Obamom i američkim naoružanjem. Ali, ne prolazi! Narod nema vremena za rat!

Ako ni po jednom drugom pitanju koje nas muči od rata, narodi u ovoj zemlji pokazuju da barem o novom ratu imaju isto mi&scaron;ljenje. Zima je na pragu i za novi rat, jednostavno, nemamo vremena. Najavljuju da će biti jaka, pa je od pu&scaron;aka i topova preče pripremiti ogrjev, salatu i džemove. Onaj kome je do rata, neka u njega mobilizira vlastitu familiju. Ili neka uči od djece, jer ni ona se vi&scaron;e ne igraju ratova. &nbsp;

Narod neće rat!

Ukrajinski trener i dojučera&scaron;nji &scaron;ef stručnog &scaron;taba njemačkog bundesliga&scaron;a Verdera Viktor Skripnik dugo je u nemilosti držao na&scaron;eg povremenog fudbalskog reprezentativca Izeta Hajrovića, a da je u tome itekako grije&scaron;io, pokazao je susret odigran u srijedu.&nbsp;

Naime, nakon otkaza Skripniku, Hajrović je konačno dobio &scaron;ansu da zaigra, postigav&scaron;i sjajan pogodak za klub iz Bremena, koji je na kraju ipak doživio domaći poraz od Majnca. 
Neovisno o tome, Hajrović je navijačima Verdera i tvrdoglavom Skripniku pokazao da mu je mjesto u prvom timu.

Hajrović je rođen 4. avgusta 1991. godine u &scaron;vicarskom Brugu. Odličnim nastupima na poziciji ofanzivnog veznjaka u Grashoperu od 2009. do 2014. skrenuo je pažnju na sebe, pa je prije dvije i po godine &Scaron;vicarsku zamijenio Turskom, pre&scaron;av&scaron;i u Galatasaraj za 3,5 miliona eura.&nbsp;

U Istanbulu se nije dugo zadržao, prije svega zbog činjenice da Turci nisu izvr&scaron;avali finansijske obaveze prema njemu, pa je u ljeto 2014. uz dozvolu Svjetske fudbalske federacije (FIFA) stigao u Verder. Nakon skromne sezone, u avgustu je poslan na pozajmicu u &scaron;panski Eibar. Sada je ponovo na početku u Verderu i čini se da bi to konačno mogla postati dobra priča, koja bi mu pomogla da se vrati među &ldquo;Zmajeve&rdquo;.

&nbsp;

Ličnost dana          Izet Hajrović

Povratak "zmaja"

Mostarka Maja Lasić ostvarila je ubjedljivu pobjedu na izborima za parlament Savezne pokrajine Berlin.&nbsp;

Kao članica trenutno vladajuće partije SPD, Lasić je osvojila čak 31 posto glasova, a njena uvjerljiva pobjeda istinski je obradovala brojne Mostarce i, zasigurno, sve one Bosance i Hercegovce koji su na svojoj koži iskusili izbjegličko iskustvo.

Jer, upravo je Lasić ratni vihor iz rodnog Mostara odnio u Njemačku, u kojoj je, kao doktor biologije, izgradila zavidnu karijeru i gdje se prije &scaron;est godina pridružila SPD-u.

Ipak, na tom putu nije joj bilo lako, jer, kako je sama kazala, njen proces integracije trajao je punih 20 godina.&nbsp;

Poučena vlastitim iskustvom, Lasić je tokom svoje izborne kampanje zdu&scaron;no pomagala izbjeglicama poručujući im da su u Berlin dobrodo&scaron;li.&nbsp;

Svojim iskrenim, ljudskim nastupom osvojila je simpatije i pobrala glasove svojih birača, ali i porazila svoje protivnike iz desničarskih stranaka.

Iako povratak u rodnu zemlju za nju nije opcija, Lasić sebe smatra i Njemicom, ali i državljankom BiH.

Ličnost dana Maja Lasić

Trijumf Mostarke

Odluka Brisela da prihvati aplikaciju Bosne i Hercegovine za članstvo u EU najbolja je motivirajuća poruka novoj, mladoj generaciji u zemlji koja je toliko mnogo propatila u samom srcu Evrope. To je vizionarska odluka, od koje će svi imati koristi. To je poruka cijeloj državi, ali i regionu: Put onih koji su se u svojim ljudskim i političkim stremljenjima opredijelili da odustanu od prizivanja konflikta i negativnih historijskih impulsa jedini je ispravan put za BiH i za sve ostale bosanske susjede. 
&nbsp; 
Sada je jasno i da je predavanje molbe za članstvo u EU, početkom ove godine, ipak bila hrabra odluka Sarajeva. Vrata EU tada su od&scaron;krinuta za BiH, a u utorak je kroz njih pro&scaron;ao ovaj prijeko potrebni duh entuzijazma, koji se, naravno, mora pretvoriti u ispunjenje datih zadataka. Jasno je i da će ti konkretni zahtjevi sada jo&scaron; intenzivnije pristizati u bh. političku prijestonicu.&nbsp; 
&nbsp; 
Put ka Evropi, ne onoj geografskoj, jer Bosna je u njoj od pamtivijeka, već ka onoj političkoj, podignutoj na idealima utemeljitelja EU, ostaje put ka demokratskim vrijednostima. To je prihvatanje liberalnog, a ne autoritativnog ili nacionalno ekskluzivnog koncepta dru&scaron;tva.&nbsp;

U spektru socijalnih principa i načela &ndash; od slobode medija do onih u sferi mi&scaron;ljenja i izražavanja, dakle ne samo na trži&scaron;tu nego i drugdje &ndash; to se sada treba reafirmirati. Sada je doista do Bosanaca. Moramo ispravno govoriti i jo&scaron; preciznije djelovati! 
&nbsp; 
Vrijeme je za dugo očekivani bosanski konsenzus. Ovo je trenutak za taj pametni početak. Jer, bolja budućnost pripada samo hrabrima. I kada je riječ o EU, koja, također, ima problema, ne smije se zanemariti moralna dimenzija Bosne u centru mirne, slobodne i ujedinjene Evrope, i to ne samo zbog geostrategije.&nbsp; 
&nbsp; 
Zbog svega &scaron;to je Bosna pro&scaron;la i zbog onoga kroz &scaron;ta sada prolazi Evropa, BiH vi&scaron;e ne smije biti žrtva drugih prioriteta. Evropski napredak BiH dokaz je napretka svih drugih u susjedstvu.&nbsp; 
&nbsp; 
Vizija EU bez jedinstvene, evropske BiH u njenom političkom epicentru je manjkava, pa je ova odluka Brisela doista istinsko regionalno ohrabrenje.&nbsp;

Bosanski konsenzus

Dugo se čekalo da BiH prohoda ka članstvu u Evropskoj uniji. Brinuli su se godinama svi zbog opstrukcija i blokada, ne samo u Briselu nego i Beogradu i Zagrebu, nerijetko. I u nas su sitni du&scaron;ebrižnici likovali na svakom posrtaju, &scaron;amaru ili kartonu iz evropskih institucija. &nbsp;

Često bi se javili tobože dobronamjerni kritičari, upozoravajući da BiH, uprkos svemu, te&scaron;ko &quot;može biti održiva&quot;, da se &quot;džaba kreči&quot; te da treba tražiti neko drugo rje&scaron;enje.&nbsp;

No, kada u vrijeme te&scaron;kih turbulencija u EU Bosna i Hercegovina izrasta u čudesnu reformsku priču koju objeručke hvataju, kao slamku spasa, čelnici najjačeg ekonomskog i političkog bloka u svijetu, umjesto aplauza čuju se drukčiji glasovi.&nbsp;

U danu kada BiH dobiva potvrdu da će, po okončanju procesa, postati članica Unije, glasnije se čuje zaglu&scaron;ujuća buka ratnohu&scaron;kačkih izjava i nekakvih ispraznih osvetničkih prijetnji - otrovne hrane za gladna usta onih koji su bili topovsko meso u velikosrpskim i inim pohodima.&nbsp;

Činjenica jeste da zakazani referendum u RS izaziva ozbiljnu političku krizu, ali o njenoj dubini možda najbolje govori to da ona nije ugrozila pozitivan odgovor Brisela te da za nju postoji rje&scaron;enje unutar relevantnih bh. institucija i međunarodnih mehanizama.&nbsp;

Nema sumnje da je neprijateljima BiH, a, nažalost, jo&scaron; ih ima i vani i u unutar zemlje, te&scaron;ko palo jučera&scaron;nje evropsko priznanje za napore koje na&scaron;a država čini posljednjih mjeseci. Nekoga, očito, nerviraju, uz to i podaci o ekonomskom rastu i zapo&scaron;ljavanju, investicijama, pa se onda panično traže bilo kakvi sagovornici za priče o novim sukobima i nestabilnostima.&nbsp;

Ali, historijski dani poput onoga jučer na najbolji način čine tu neprijateljsku paljbu besmislenom, a tvrdnje o neodrživosti milenijske zemlje između Drine i Une uzaludnim. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

&nbsp;

&nbsp;&nbsp;

Neprijateljska paljba

Mnogo prije nego &scaron;to je iz &scaron;tampe iza&scaron;la prekjučer promovirana knjiga &quot;Krivični proces protiv Slobodana Milo&scaron;evića: Nezavr&scaron;eni proces&quot;, ime autorice dr. Nevenke Tromp, predavača na Odsjeku za evropske sigurnosne studije na Univerzitetu u Amsterdamu, bilo je poznato javnosti. &nbsp;&nbsp;

Svi oni koji su pratili rad Ha&scaron;kog tribunala, posebno proces protiv Slobodana Milo&scaron;evića, znali su da je Nevenka Tromp jedan od vodećih istraživača u ovom procesu i da je do najsitnijih detalja istražila plan po kojem je Beograd želio napraviti &bdquo;veliku Srbiju&ldquo; na prostoru nekada&scaron;nje Jugoslavije.&nbsp;

Smrću Slobodana Milo&scaron;evića, Nevenka Tromp nije prekinula svoj &scaron;estogodi&scaron;nji istraživački rad u ovom predmetu, već je, naprotiv, obimnu dokumentaciju s njegovog suđenja odlučila ponovo proučiti, pretočiti u knjigu i tako podastrijeti javnosti dokaze plana čija je provedba za posljedicu imala genocid, ubijanja civila, etničko či&scaron;ćenje teritorija, razaranje gradova i sela u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu.&nbsp;

Na svojoj sarajevskoj promociji Tromp nije propustila da kaže da na snazi te istine ima zahvaliti i vrhunskim pravnicima i entuzijastima koji su svojevremeno pomagali u prikupljanju dokaza u Milo&scaron;evićevom predmetu.&nbsp;

Jedna od takvih, kako je istakla, jeste i sarajevska advokatica Vasvija Vidović. Poklanjajući joj knjigu, Tromp je poručila da je upravo Vidović, skupa sa Luiz Arbur, &quot;krčila put Tužila&scaron;tva&quot; za podno&scaron;enje optužnica kakva je i ona protiv Milo&scaron;evića, te da joj stoga predstavlja svojevrstan uzor.&nbsp;

Nevenka Tromp porijeklom je iz Hrvatske, s adresom u Holandiji duže od 30 godina. Na radu u Ha&scaron;kom tribunalu provela je punih 12 godina.&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Nevenka Tromp

Borba za istinu

U Tuzli je jučer Omladinski resursni centar Tuzla upriličio javnu tribinu o temi &bdquo;Garancija za mlade&ldquo;, na kojoj su o tome kako vide budućnost mladih govorili kandidati za gradonačelnika Tuzle. Učestvovali su svi osim aktuelnog gradonačelnika Jasmina Imamovića, onog koji mladima godinama baca pra&scaron;inu u oči pričom da se brine o njima i njihovom sveopćem napretku.&nbsp;

Bahrudin Hadžiefendić, Zlatko Berbić, Alen Gadžo, Amira Malkočević, Adnan Burina &nbsp;i Elmir Mujkanović stali su pred oveću grupu mladih i obrazovanih Tuzlaka i u petominutnom obraćanju, ponaosob, kazali kako kao budući čelnici grada vide njihovu budućnost, a potom odgovarali kako na ugodna tako i na neugodna pitanja. &nbsp;

Odgovore od Jasmina Imamovića, naravno, nisu mogli dobiti, jer nije do&scaron;ao. Da se razumijemo: Nije smio doći!

Nije zato &scaron;to je znao da bi ga Alen Gadžo bez ustezanja pitao kako je i po kojem konkursu na bogate državne jasle zaposlio najuže članove svoje familije, a narodu prosipa priču o po&scaron;tenju, moralu, ravnopravnosti... Kako je u Galeriju portreta instalirao svog kuma, a u Dom penzionera partijskog kolegu, a kolega, opet, sve redom partijske drugove i drugarice. Pitali bi ga kako to da se u gradsku administraciju i gradska javna preduzeća već dvadeset punih godina zapo&scaron;ljavaju samo oni s knjižicom SDP-a.&nbsp;

Znao je Imamović da bi ga neko iz publike, kada to već neće njegovi politički protivnici, &nbsp;pitao jesu li istinite priče koje dolaze iz Brčkog i Čelića da je i njegov djed bio u &bdquo;zelenom kadru&ldquo;, ili je li istina da je djed jedne od vrlih kandidatkinja SDP-a za Gradsko vijeće Tuzle, kako pričaju bijeljinski Bo&scaron;njaci, bio certificirani semberski četnik.&nbsp;

S razlogom, jer je prvi započeo postrojavati davno umrle djedove i nene svojih protukandidata. Jasmin Imamović jučer je pokazao koliko (ne)drži do budućnosti svog grada. Jer, budućnost nije ni predizborno krpljenje ulica, niti ono ruglo od mosta kod Gradskog parka, već su to oni mladići i djevojke koji su i jučer željeli čuti imaju li razloga da svoj život i dalje vežu uz Tuzlu, grad koji je ubila politika.

&nbsp;

Iznevjereni Tuzlaci

Reprezentacija BiH u sjedećoj odbojci u nedjelju je osvojila novu medalju na svjetskoj sceni. U 5. uzastopnom finalu, najtrofejnija bh. nacionalna selekcija osvojila je svoje treće paraolimpijsko srebro.&nbsp;

Za bh. sportsku javnost i prilike koje vladaju u na&scaron;oj zemlji, srebro iz Rija ima zlatni sjaj. Kada je krajem juna u Međugorju okupio reprezentativce na prvi ciklus priprema za Parolimpijadu u Rio de Janeiru, selektor Hrustemović znao je da njega i reprezentativce očekuje nikad teži ispit. Priznao je to i u razgovoru za na&scaron;e novine.&nbsp; 
&nbsp; 
I bio je u pravu. Iran sa vi&scaron;e od 4.000 registrovanih igrača sjedeće odbojke bio je nepremostiva prepreka za Sabahudina Delalića i na&scaron;e reprezentativce.&nbsp;

Od 1997. godine reprezentacija BiH je osvojila 20 medalja sa najvećih smotri. Od toga pod vodstvom Hrustemovića u BiH je stiglo njih 19. Samo u Talinu, kada smo u debiju &bdquo;ljiljana&ldquo; na Europskom prvenstvu osvojena bronza, Hrustemović nije bio na čelu tima.&nbsp;

Nekada&scaron;nji igrač SPID-a pod čijom je trenerskom palicom ovaj klub postao europski i svjetski prvak, te neprikosnoven na bh. terenima, sigurno se neće predati lako. Za četiri godine u Pekingu će povesti svoje momke u novi poku&scaron;aj osvajanja zlata.&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana  Mirza Hrustemović

Istinski heroj

Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) uključio se u medijsku kampanju tek 18. dana priprema za lokalne izbore. Dodikova stranka jučer je objavila da se, paradoksa radi, povlači iz kampanje i da cjelokupan svoj medijski prostor ustupa Republičkoj komisiji za održavanje referenduma o danu RS da bi pažnja javnosti bila usmjerena samo na 25. septembar.

Potez SNSD-a je, bez sumnje, ciničan, jer on nije motiviran, kako bi Dodik rekao, nacionalnim, već isključivo izbornim interesima. Birači se, zna to Dodik dobro, najbolje griju na malo jačoj vatri koja je podložena suhim nacionalnom pitanjima.

&Scaron;to odsudnija bitka i &scaron;to jeftinije parole - to je veća uvjerenost u pobjedu. Odustajanje od &bdquo;Snažne Srpske&quot;, &scaron;to je parola SNSD-a na ovim izborima, i pozivanje građana da izađu na referendum ne čini dobra RS, ali zato pravi veliki posao za SNSD.

Referendum je tako postao čisto političko sredstvo koje se koristi u predizborne svrhe, a na to su lideri Saveza za promjene ukazali onog trenutka kada je Narodna skup&scaron;tina donijela odluku o njegovom održavanju. Dodik je zapalio BiH i region nerezonskim insistiranjem, ali bio je to jo&scaron; jedan lisičiji potez stare političke vidre koja pred izbore bježi pred pitanjima. Kojim pitanjima?

Za&scaron;to su propale dvije banke u RS? Kako je osigurana skup&scaron;tinska većina u NSRS? Kojim parama i kako je kupljena vila u Beogradu? Da li se uhvatila hrđa na kili zlata? &Scaron;ta je s Robnom kućom &bdquo;Boska&quot;? Koliko nam je &scaron;uma ostalo? Ko je doveo Radi&scaron;ića do zatvora? Ko je ubio Milana Vukelića? Ali odgovori na ova pitanja nisu važni. Važan je samo referendum. I to samo do 2. oktobra.

&nbsp;

Jeftine parole

Za sve pohvale je jučera&scaron;nji rezultat kojeg je postigao 20 - godi&scaron;nji Mustafa Mehić. Iako je ovaj mladić od prije četiri godine slijep, to ga nije spriječilo da postiže uspjehe u životu.

Tako je jučer istrčao Sarajevski polumaraton od 21 kilometar. Postao je prva slijepa osoba u regionu kojoj je to po&scaron;lo za rukom!

Uzgred, netom nakon ovog ogromnog uspjeha dobio je jednog velikog fana, a to je državni ministar saobraćaja i komunikacija BiH Ismir Jusko, koji je predložio da Mustafa i njegov trener Tomislav Cvitanu&scaron;ić dobiju nagrade za trenera i sportistu godine.

Mustafa je odličan student druge godine Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. A jučer je u Sarajevu ostvario jedan od svojih životnih ciljeva.

Ličnost dana    Mustafa Mehić

Veliki sportista

Vojnici obave misiju ili dvije i vrate se ognji&scaron;tu i porodici. Emir Hadžić izbjegao je iz svog rodnog doma 1995. godine i novi napravio u dalekoj Americi. Nakon &scaron;to je preživio strahote rata i izgubio nekoliko članova porodice, svoj smiraj poku&scaron;ao je naći u drugoj zemlji. &nbsp;

A onda je čuo da američki kontingent odlazi u BiH. Planirano obrazovanje odlučio je ostaviti po strani i pridružiti se slavnim marincima. Ali, igrom sudbine, umjesto u BiH, dobiva stacionar usred Pacifika. Taman kad je planirao zavr&scaron;iti svoju karijeru marinca, nakon dvije misije, de&scaron;ava se 11. septembar, a u Hadžiću se budi bosanski inat.

Cijeli svijet upire prstom u muslimane i označava ih teroristima, a jedan marinac, Bosanac, odlučuje dokazati da nije sve crno-bijelo. Dvadeset godina ostaje marinac da bi pokazao da cijeni ono &scaron;to mu je Amerika pružila 1995. godine, da američki muslimani vole, cijene i brane SAD kao i ostali državljani.

Iskustvo iz bosanskog rata iskoristio je u borbi za mir. Borbi koju prepoznaje i Bijela kuća, koja ga odlikuje javno. Njegovo pismo pročitao je i Barak Obama (Barack).

Emir Hadžić rodom je iz Srebrenice. Godine 1995. s porodicom je izbjegao u SAD. Prije penzionisanja bio je narednik artiljerije u marincima SAD, a uskoro će krenuti na obuku za civilnog policajca.

&nbsp;

&nbsp;

LIČNOST DANA Emir Hadžić

Inat bosanski

Ustavni sud BiH, u neviđeno naelektrisanoj političkoj atmosferi, dao je jučer jedini valjan odgovor na odluku o referendumu o danu RS. To je bio pravni odgovor! Time je ova najvi&scaron;a pravosudna institucija u na&scaron;oj državi u potpunosti odbranila i sačuvala svoj integritet u ovom predmetu, koji je čitavu državu, ali i region digao na noge.

Argumentima ponuđenim u obrazloženju odluke o odbijanju zahtjeva RS za reviziju ranije sudske odluke o neustavnosti dana RS te o dono&scaron;enju privremene mjere za obustavu referenduma, s pravnog aspekta, nema se &scaron;ta dodati. Time je Ustavni sud BiH uklesao put kojim treba ići pravna država.

A da bi ona i profunkcionirala, institucije nadležne za provođenje zakona, u prvom redu Tužila&scaron;tvo BiH i Državna agencija za istrage i za&scaron;titu (SIPA), moraju učiniti sve da bi se osiguralo provođenje odluke Ustavnog suda. Država u ovako ozbiljnoj situaciji ne smije pokleknuti pred politikantstvom!

O tome, prvenstveno, svjedoče i poruke koje je jučer odaslala Američka ambasada u na&scaron;oj državi. Ova ambasada, kada je riječ o opstrukcijama iz RS, iznijela je do sada najo&scaron;trija upozorenja, kazav&scaron;i da SAD, koje su izuzetno mnogo uložile u mir, stabilnost i prosperitet BiH, neće tolerirati nikakvo kr&scaron;enje Dejtonskog sporazuma.

Dani koji su pred nama pokazat će hoće li ovu bitku dobiti (pravna) država ili antidržavne snage. Pokazat će se je li BiH pravna država ili će se oslonac, ipak, tražiti u međunarodnoj zajednici.

Jedno je sigurno, u periodu koji je pred nama pojavit će se brojne reakcije, ne samo u BiH već i u regionu. Bit će interesantno vidjeti kako će reagirati službeni Beograd, odnosno premijer Aleksandar Vučić, koji je, kada je riječ o referendumu u RS, do sada vukao mudre poteze.

Iako otežavajuće okolnosti za po&scaron;tivanje odluke Ustavnog suda BiH leže u činjenici da se nalazimo &quot;debelo&quot; u predizbornoj kampanji, glavni protagonisti u RS moraju biti svjesni činjenice da nastavkom politike avanturizma, odnosno inat-politikom u vezi s referendumom, čemu ni Beograd ne daje legitimitet, sebe u potpunosti dovode u izolacionizam!

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Pravni odgovor!

Potez Ismira Juska, državnog ministra prometa i komunikacija, da uputi javno izvinjenje svim građanima BiH zbog lapsusa izrečenog prilikom polaganja kamena temeljca za most Svilaj na rijeci Savi, samo je dokazao njegovu veličinu, ali i pokazao potpunu odgovornost, kakva do sada nije viđena na političkoj sceni u BiH.

Jusko javnim izvinjenjem i pokajanjem za malu oma&scaron;ku prilikom izgovaranja naziva Koridora 5C, a koja se može i de&scaron;ava svakome, među prvim je političarima u BiH koji su javno priznali da su pogrije&scaron;ili. Da stvar bude jasnija, Jusko se odlučio izviniti za obični gaf, iako se ne radi ni o kakvom ozbiljnom političkom skandalu, kojih je u BiH u posljednje vrijeme bilo napretek.

Radi se o političaru koji je za manje od tri mjeseca preporodio Ministarstvo prometa svojim trudom, znanjem i zalaganjem, a javnim priznanjem ovog gafa, koji se svakome mogao desiti, samo je jo&scaron; vi&scaron;e pokazao svoju veličinu i odgovornost za posao koji obavlja. No, da je njegov potez da prizna gre&scaron;ku ispravan, najbolje govore brojne poruke podr&scaron;ke koje je dobio na dru&scaron;tvenim mrežama.

Jer, Juskovo javno priznanje gre&scaron;ke dolazi u trenutku kada mnoge osobe u političkom i javnom životu u BiH, koje su odgovorne ili se smatraju odgovornim za mnoge malverzacije, gafove, vožnju u pijanom stanju, premlaćivanje supruga, kafanske tuče, prijetnje... nikada nisu ni pomislile da se izvine za svoje postupke.

Juskov potez dokaz je da u BiH konačno pu&scaron;u drugi vjetrovi i da postoje oni političari koji su svjesni značaja funkcije koju obavljaju i da za svoje postupke moraju snositi i odgovornost. Jusko je prvi, a nadamo se ne i posljednji iz plejade onih koji će javno priznati svoje gre&scaron;ke.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Ismir Jusko

Pokazao veličinu

Ustavni sud BiH danas će u Sarajevu održati 99. plenarnu sjednicu na kojoj će se, prema prijedlogu dnevnog reda, razmatrati i prijedlog Narodne skup&scaron;tine RS o preispitivanju odluke ovog suda iz novembra 2015. godine o neustavnosti odredbe Zakona o praznicima RS o 9. januaru kao danu RS.

Kao nikad do sada sudije Ustavnog&nbsp; suda BiH bile su izložene preispitivanju vlastitih odluka, i to pod pritiskom politike. Hoće li sudije prihvatiti zahtjev NSRS, ovisi o snazi dokaza koji su im u osporavanju prethodne njihove odluke dostavljeni iz RS.

Kako je ranije poja&scaron;njeno, to bi cijeli slučaj vratilo na početak i, na izvjestan način, ispuhalo balon tenzija koji prijeti da nanese nepopravljivu &scaron;tetu BiH, ba&scaron; u trenucima kada politička stabilnost počinje davati one, neophodne, ekonomske plodove. &nbsp;

Preispitivanje odluke Ustavnog suda o 9. januaru kao danu RS po svoj prilici može biti neka vrsta izlazne strategije kako za Milorada Dodika, koji se zakazivanjem referenduma zapleo u besmisao politike koju vodi, tako i za međunarodnu zajednicu. Određena kretanja u regionu, o kojima govori i biv&scaron;i visoki predstavnik Volfgang Petrič (Wolfgang Petritsch), upravo idu u tom smjeru.

No, koliko god sve to izgledalo kao politička priča, sudije Ustavnog suda BiH danas će morati odlučivati po pravu i pravdi. Kakva god odluka bude, najvažnije je da bude po&scaron;tovana, a za državu je, od bilo koje pojedinačne odluke, važnije da ova institucija funkcionira i zadrži dignitet, kredibilitet i integritet na cijelom području BiH.

Onima koji se bore za BiH, bez ikakve sumnje značajnije bi bilo da konačni sud o ovom pitanju donese Ustavni sud BiH, kao državna institucija koja radi pod zastavom BiH, nego ad hoc međunarodno tijelo poput OHR-a. Iako djeluje kao da nije svjestan toga, i Dodiku je jedini izlaz upravo u po&scaron;tivanju odluka Ustavnog suda BiH, a sve drugo vodi ga nepovratno u izolaciju i političku neizvjesnost. &nbsp;

&nbsp;

Odgovornost na djelu

Sijanje straha

Narod neće rat!

Povratak "zmaja"

Trijumf Mostarke

Bosanski konsenzus

Neprijateljska paljba

Borba za istinu

Iznevjereni Tuzlaci

Istinski heroj

Jeftine parole

Veliki sportista

Inat bosanski

Pravni odgovor!

Pokazao veličinu

Poštovati državu

Kolumne

Odgovornost na djelu

Sijanje straha

Narod neće rat!

Povratak "zmaja"

Trijumf Mostarke

Bosanski konsenzus

Neprijateljska paljba

Borba za istinu

Iznevjereni Tuzlaci

Istinski heroj

Jeftine parole

Veliki sportista

Inat bosanski

Pravni odgovor!

Pokazao veličinu

Poštovati državu