Već biv&scaron;i selektor ko&scaron;arka&scaron;ke reprezentacije Bosne i Hercegovine Damir Mulaomerović osuo je paljbu po kapitenu Mirzi Teletoviću nakon poraza od Rusije u Tuzli, vjerovatno ne sluteći da će upravo on biti progla&scaron;en za glavnog krivca za bolnu činjenicu da BiH naredne godine neće igrati na Evropskom prvenstvu.

Morao je popularni Mula, ako je zaista sve tako bilo, jo&scaron; na pripremama pred kvalifikacione susrete obznaniti detalje o nedisciplini na&scaron;eg kapitena i udaljiti ga iz tima, kao i svakoga drugog ko se postavljao iznad reprezentacije.

To, međutim, nije učinio i zbog toga je ostao bez autoriteta, a u konačnici i bez plasmana na Evropsko prvenstvo i bez selektorske klupe. Očito, Mulaomerović nije imao kontrolu nad svojom svlačionicom. A bez toga nema ni prave igre, hemije u timu, pa ni onog najvažnijeg, rezultata... Mulaomerović je to shvatio i jučer podnio ostavku.

Damir Mulaomerović rođen je 19. septembra 1974. godine u Tuzli. Nosio je dres reprezentacije Hrvatske i brojnih velikih klubova s kojima je bio i prvak Evrope. Kao trener prethodno je radio u Slobodi i zagrebačkoj Ciboni.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Damir Mulaomerović

Selektor bez autoriteta

Treba istinski pozdraviti najavu predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denisa Zvizdića, koji očekuje da će BiH do kraja godine dobiti aktivaciju Akcionog plana za članstvo (MAP) u NATO-u.

Dugo već čekamo da se to dogodi, pa svaka kredibilna najava, kao &scaron;to se to ovaj put čini i zbog ispunjenja tzv. talinskih uvjeta, vjetar je u leđa odavno ukotvljenoj bosanskoj lađi, koja jo&scaron; čeka na mirniju luku i manje uzburkano more. Gledano i s regionalnog i sigurnosnog aspekta, to bh. pomicanje ka NATO-u korisno je i za okruženje. 
&nbsp; 
Zvizdićeva izjava dokaz je da vlasti u Sarajevu, ipak, bez obzira na poznate blokade, održavaju svoj, kako je to premijer rekao, euroatlantski zamah BiH. A bez toga nema napretka ka onoj dobroj, ujedinjenoj i slobodnoj Evropi, kojoj teži većina građana u oba bh. entiteta. 
&nbsp; 
O bh. članstvu u NATO-u uglavnom su već rekli svoje i oni &ldquo;za&rdquo;, koji poput bh. premijera vide otklanjanje znanih &ldquo;aspiracija ili bilo kakvih ideja koje jo&scaron; mogu ugroziti teritorijalni integritet i suverenitet BiH&rdquo;. Ali, i oni koji na stavljanje BiH pod sigurnosni ki&scaron;obran najjačeg vojnog saveza na svijetu gledaju sebično, pa i iracionalno, vezujući sve to uz nečije druge, a ne bosanske građanske interese. Uostalom, NATO bi&nbsp;sigurno nabolje promijenio investicionu klimu u zemlji. 
&nbsp; 
Zato je kontraproduktivno iznova praviti prozivku svih onih kočničara, koji prosperitet BiH vezuju uz prioritete bližeg i daljnjeg susjedstva - recimo Srbije, koja hrli u EU, a sa NATO-om, bez obzira na lo&scaron;u memoriju, ima odlične odnose. Nije u interesu BiH čekati na odluku Beograda (?!) o NATO-u, a ne gledati svoj posao. 
&nbsp; 
Zvizdićeve najave, sasvim ispravno, ovaj put u prvi plan stavljaju te bh. interese, pomičući zemlju prema proklamiranim EU ciljevima. Ne treba se previ&scaron;e osvrtati na često isprazne primjedbe onih koji taj bh. zamah i ne mogu zaustaviti, ako Sarajevo nastavi biti odlučno i politički ujedinjeno. 
&nbsp; 
Za to se ne traži mi&scaron;ljenje u Moskvi, pa ni u ostalim globalnim centrima moći. Jednostavno, radi se o nasu&scaron;noj potrebi, koja sa sobom nosi koristi, pa se na članstvo u NATO-u prvenstveno tako treba gledati. A &scaron;anse se ne smiju stalno propu&scaron;tati. Njih treba, kao &scaron;to je to ovaj put i učinjeno, redovno prizivati. To je ono &scaron;to se zove agilna politika.

&nbsp;

Komentar dana

Euroatlantski zamah

Iako se može činiti da je BiH mala i nevažna zemlja iz američke perspektive, ona ipak igra veoma važnu ulogu u izborima za predsjednika SAD, i to po dva osnova.

Kao prvo, u fokusu kampanje američkih medija je izjava kandidatkinje demokrata Hilari Klinton (Hillary Clinton) da je bila izložena snajperskoj vatri prilikom posjete Tuzli 1996. godine. Kada je davala tu izjavu, Klinton je zaboravila da je te godine u BiH već bio mir.

Iako je riječ o izjavi datoj prije nekoliko godina, ona je sada aktuelizirana, a američki konzervativni mediji maksimalno je koriste kako bi ustvrdili da Klinton nije vjerodostojna te da joj se ne može vjerovati.

Tu izjavu naročito vje&scaron;to koriste republikanski kandidat Donald Tramp (Trump) i njegovi sljedbenici, pa se slobodno može reći da je ona jedan od njihovih najjačih aduta i cijeloj kampanji. &nbsp;

Osim toga, na&scaron;a država važna je po tome &scaron;to Bosanci i Hercegovci koji žive u SAD mogu donijeti prevagu na izborima svojim glasovima, o čemu je nedavno pisao ugledni britanski list &quot;Guardian&quot;.

Ovaj list objavio je da bosanski iseljenici koji u državi Misuri predstavljaju važan faktor, mogu donijeti prevagu i pobjedu Hilari Klinton te joj omogućiti da dođe do deset elektorskih glasova, koliko ova država nosi.

Upravo ti glasovi mogli bi, samim tim, imati znatan utjecaj i na konačan rezultat izbora.

Sve u svemu, BiH, odnosno Bosanci i Hercegovci igraju važnu ulogu u američkim izborima. Nadati se da će naredna administracija Bijele kuće, ko god je vodio, imati to na umu i da će zadržati fokus na na&scaron;oj zemlji i nakon izbora. &nbsp;

&nbsp;

Bosna u fokusu

Akademik Dževad Jahić, ugledni profesor, autor Rječnika bosanskog jezika, ponovo se na&scaron;ao na udaru velikosrpskih negatora svega &scaron;to je bosansko, a u čemu, svakako, prednjače nosioci izvr&scaron;ne i političke vlasti iz manjeg bh. entiteta.

Zbog toga &scaron;to su mu iz budžetskih rezervi odobrena sredstva za projekt Rječnika bosanskog jezika, na njega se obru&scaron;io čak i srpski član Predsjedni&scaron;tva BiH Mladen Ivanić tvrdeći da se treba pokrenuti pitanje zabrane ovog, kako ga je nazvao, &quot;skandaloznog projekta&quot;.

Ne smeta Ivaniću akademik Jahić niti to &scaron;to mu je dato nekih 10.000 maraka, ali mu itekako smeta &scaron;to je novac izdvojen za rječnik kojim je naučno dokazano postojanje bosanskog jezika koji negatori svega &scaron;to nosi prefiks bosanski, među kojima i Ivanić, žele dokinuti i uni&scaron;titi.

Naravno, nauka akademika Jahića nije legitimirana dužinom članstva u nekoj političkoj partiji pa da na svaki napad iz RS mora slijegati ramenima, već je ona temeljena na dugogodi&scaron;njem iscrpnom istraživačkom radu kako to u velikim naučnim projektima, kakav je i Rječnik bosanskog jezika, naučna praksa podrazumijeva. Svaka riječ obrađena u njegovom rječniku ima detaljnu etimolo&scaron;ku odrednicu koju nijedan politički pamflet ni direktiva, ma odakle da dolazi, neće niti mogu osporiti.

Ponovni udar iz RS na Rječnik akademika Jahića ustvari je jo&scaron; jedan udar na bosanski jezik. Akademik to zna i stoga poručuje da, bez obzira na sve, on na njemu nastavlja raditi.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana  Dževad Jahić

Naučnik s legitimitetom

Sarajevo bi u narednih nekoliko godina moglo izrasti u istinsku evropsku metropolu, sudeći prema optimističnim najavama velikih projekata i ulaganja. Iako su mnogi skeptični i ne vjeruju dok ne vide svojim očima, razloga za optimizam Sarajlija i građana BiH, nesumnjivo, ima sve vi&scaron;e.&nbsp;

Glavni grad na&scaron;e države, nakon godina stagnacije i destrukcije, konačno počinje zvučati kao motor ekonomskog razvoja te stabilnosti koja treba BiH snažno povesti u EU. Kanton Sarajevo već sada je mjesto gdje se uveliko gradi, ali je mnogo najava da je to samo početak, posebno zbog toga &scaron;to neki od najbogatijih ljudi dana&scaron;njice pokazuju ozbiljan interes za BiH.&nbsp;

Nedavno je u na&scaron; glavni grad dolazio mladi saudijski princ Selman el-Saud. Milijarder je zainteresiran za ulaganje. To je rekao i na&scaron;im biznismenima. Prije dva dana potpisan je Memorandum s Investicijskom korporacijom iz Dubaija, čiji čelnici planiraju u Sarajevo uložiti stotine miliona eura. Žele preporoditi &bdquo;Skenderiju&ldquo;, graditi na Bjela&scaron;nici&hellip;

Potpisivanju Memoranduma s bogatim investitorima iz Dubaija prisustvovali su i lideri koalicije SDA-SBB Bakir Izetbegović i Fahrudin Radončić. Osim snažne podr&scaron;ke razvoju koju su lideri iskazali, njihovo prisustvo dokaz je i političke stabilnosti u većem bh. entitetu.&nbsp;

Ne pamtimo kada je bila bolja, a to nam daje garant i da će stranih investitora biti sve vi&scaron;e. Pojačani interes investitora direktna je korist političke stabilnosti koju je donijela koalicija SDA-SBB. Samim tim, Sarajevu će pripasti uloga snažne lokomotive. &nbsp;

Ne treba zaboraviti vizionarsku poruku Radončića, koji je sarajevskim načelnicima i vijećnicima poručio da &bdquo;mi treba da gradimo najveći grad, da radimo najbolje poslove da se i Banja Luka i Foča i Mostar i svi ugledaju na Sarajevo, dolaze u Sarajevo i postanu dio Sarajeva&ldquo;.

Lokomotiva razvoja

Zoran Milanović, predsjednik SDP-a Hrvatske, najveći je gubitnik vanrednih izbora u toj zemlji. Iako je forsirao nove izbore, a SDP je važio za blagog favorita, Milanovićeva pogre&scaron;na i narcisoidna politika, često prožimana nacionalističkim i hu&scaron;kačkim izjavama i uvredama na račun drugih, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, preko noći je potopila njega, a stranku, kako stvari stoje, gurnula snažno u ambis.

Prekjučer je Milanović objavio da napu&scaron;ta mjesto prvog čovjeka Socijaldemokratske partije Hrvatske nakon skoro deset godina vladavine ovom strankom, koju je preuzeo od pokojnog Ivice Račana. Milanović se godinama predstavljao kao progresivan lider, ali njegov politički karakter nikada nije odmaknuo od sitnog mentaliteta neuspjelih ljevičara, u kojem mu dru&scaron;tvo prave ljudi poput Z. Lagumdžije ili crnogorskog Ranka Krivokapića.&nbsp;

Na izvjestan način Milanović je bio izdanak svojevrsne Lagumdžijine maliciozne &scaron;kole, u koju se svrstao i Krivokapić, a koja je nedostatak prave sposobnosti, liderstva i kreacije maskirala zajedljivom retorikom i nadmeno&scaron;ću. Zasluženo, a voljom građana Hrvatske, &nbsp;Milanović je, kao i Lagumdžija odavno, poslan u prijevremenu političku penziju.

Bh. građani nisu mu mogli oprostiti omalovažavanje s kojim je o BiH govorio tokom izborne kampanja, bez obzira na sva opravdanja, ali mu, &scaron;to je važnije, ni hrvatski građani nisu mogli oprostiti to &scaron;to je od stabilne zemlje koja je u&scaron;la u EU, napravio krizno žari&scaron;te.&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Zoran Milanović

Odlazak gubitnika

Život, imetak, čast i sloboda ljudi su emanet u rukama onih koje smo izabrali da brinu o javnim poslovima u zajednici, poručio je u svojoj jučera&scaron;njoj bajramskoj hutbi reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović podsjećajući one koji su &ldquo;emanet preuzeli&rdquo; da brinu o životima, imovini, slobodi i pravima ljudi, jer su emanet dužni &ldquo;vratiti narodu u istom ili boljem stanju&rdquo;.&nbsp;

Reisova hutba puna je poruka, &scaron;to je, ustvari, ispunjavanje emaneta koji je kao vjerski lider Bo&scaron;njaka preuzeo. Iako su poruke izgovorene biranim riječima, za svakog ko zna slu&scaron;ati i čitati dovoljno je da shvati njihovo značenje i da se upita ima li njegove adrese u odaslanim porukama. Govoreći o potrebi očuvanja mita, činjenja dobra, gradnje dobrih bratskih i kom&scaron;ijskih odnosa, reis je podsjetio i na po&scaron;ast zloupotrebe vjere za nečasne nakane pojedinaca, upozoravajući da se vjerski simboli koriste &ldquo;kao politička sredstva i kumiri&rdquo;, &scaron;to je nedopustivo.&nbsp;

Za sve &scaron;to je jučer svojom hutbom prije svega nama, muslimanima, poručio reis Kavazović u BiH bi kazali &ldquo;za pametnog i i&scaron;aret dosta&rdquo;. Nije da nismo pametni, ali &bdquo;i&scaron;areti&ldquo; su nam uvijek dobrodo&scaron;li. Posebno uz Bajram, koji je, kako je kazao reis, &rdquo;prilika da pokažemo na&scaron;u bratsku i kom&scaron;ijsku ljubav i pažnju&ldquo; koja je u Bosni oduvijek postojala i koju nisu uspjeli ubiti ni pu&scaron;ke ni tenkovi.&nbsp;

Bajramske poruke reisa Kavazovića, koliko god bile upozoravajuće, one su i ohrabrujuće! Zato ih se valja držati!

LIČNOST DANA Reis Husein ef. Kavazović

Ispunjavanje emaneta

Bezobrazluk. Ta jedna riječ bila je dovoljna biv&scaron;em hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću da opi&scaron;e predizbornu retoriku lidera SDP-a Zorana Milanovića nakon &scaron;to je postalo jasno ko je pobijedio, a ko izgubio na vanrednim izborima u susjednoj zemlji. Izgubio je, dakle, Milanović i to najvi&scaron;e zahvaljujući tom vlastitom bezobrazluku, odnosno potpuno neprepoznatljivom i sramnom taktikom za jednog socijaldemokratu.&nbsp;

Zapaljive hu&scaron;kačke izjave, na koje su do sada ekskluzivitet imali uglavnom članovi nacionalističkih &quot;hard core&quot; stranaka, pojedini prava&scaron;i i Milorad Dodik, lider hrvatskog SDP-a je s takvom lakoćom uvrstio na svoj repertoar da se čak postavlja pitanje koliko je do sada, u srcu, bio istinski sljedbenik ljevice. Sjetimo se, u tom transu sijanja mržnje i kvazipatriotizma vrijeđao je koga je stigao, govoreći kako BiH nije država, a da je Srbija &quot;&scaron;aka jada&quot;.&nbsp;

Zbog čega je to govorio? Za&scaron;to takav zaokret u strategiji pred izbore na kojima je slovio za izrazitog favorita?&nbsp;

Zato &scaron;to je Milanović megalomanski zagrizao da po svaku cijenu osvoji apsolutnu većinu. Mislio je da u džepu ionako već ima ljevičarske glasače, a toj cifri je želio pridodati i desnicu. Otud nacionalizam u njegovom vokabularu, zbog toga &scaron;to je rije&scaron;io igrati na sve ili ni&scaron;ta. I dobio ni&scaron;ta. Bukvalno. Jer uskoro vi&scaron;e neće voditi ni SDP, kako je sam objavio na jučera&scaron;njoj pres-konferenciji.

HDZ je, s druge strane, spustio loptu i odlučio krenuti u izgubljenu bitku s umjerenim Andrejem Plenkovićem. I upalilo je. Čak se može konstatirati da Plenković nije ni morao puno raditi na kampanji, dovoljno je bilo pustiti Milanovića da od sebe pravi cirkus.&nbsp;

A, &scaron;ta smo mi, ostala raja s Balkana, naučili iz ove priče? Do ovog poraza, koji je uglavnom Milanovićev, a ne toliko i SDP-ov, govor mržnje i nacionalizam su djelovali kao sigurne karte za pridobivanje glasačke mase. Sada to vi&scaron;e nije ista slika. Vrijeme se mijenja i novi vjetar pu&scaron;e regionom. Barem se nadamo. Zbog nas u BiH.&nbsp;

Milanovićev poučak

Među vi&scaron;e od dva miliona muslimanskih vjernika iz svih krajeva svijeta koji danas na Arefatu u svojoj skru&scaron;enosti mole Allaha za oprost grijeha, za zdravlje, napredak, sreću je i 1.411 hadžija iz Bosne i Hercegovine.

Dočekati Kurban-bajram u svetoj Meki, zasigurno, uzvi&scaron;eni je doživljaj za svakog vjernika. Za nas iz BiH pogotovo jer, osim ličnog osjećaja ispunjenja pete islamske dužnosti, posebno snažan osjećaj je da među milionima hadžija ima i onih iz male i daleke zemlje Bosne koji su, pored svih nedaća koje su ih kroz historiju pratile, uspjeli sačuvati svoj islamski identitet. &nbsp;

Opra&scaron;tajući se s članom svoje familije ispred džamije u Tuzli, jedan od pro&scaron;logodi&scaron;njih hadžija, moleći svog ahbaba da ga se dovom sjeti na Arefatu, posebno ga je zamolio da, kad bude dovio, zamoli Allaha za mir i slogu među muslimanima svijeta, i da &bdquo;nipo&scaron;to ne zaboravi&ldquo; nas u BiH, bez obzira kojem se Bogu molimo i kojoj naciji pripadamo. Da moli za na&scaron; moral, po&scaron;tenje, mudrost i znanje.

Nema sumnje da na&scaron;e dobre hadžije, sigurno, ovih dana u Meki mole za nas u BiH. Takvih molbi nikad nije ni nedostajalo, kako u svakodnevnim molitvama vjernika tako i u danima blagdanske radosti kakvi su i dani Kurban-bajrama. &nbsp;

Ali, u traženju Božije milosti svi mi trebamo se susresti sami sa sobom kako bismo, kroz djela koja činimo, izvagali vlastitu bogobojaznost i moral.&nbsp; 
&nbsp; 
Prilika za to je upravo Bajram. Onaj ko se mirne du&scaron;e bude gostio i bonlučio, a da mu rođaci ili prve kom&scaron;ije čekaju noć kako bi u smeću prona&scaron;li ostatke hrane koja mu je pretekla od ručka, u startu je gubitnik. I kod Boga i kod naroda!

Bajramska prilika

Pitanje održavanja referenduma u entitetu Republika Srpska nije prvi udar na autoritet institucija Bosne i Hercegovine, &scaron;to je ujedno i napad na Ustav BiH i Dejtonski sporazum, ali bi mogao biti prvi izazov u kojem će bh. političari, naročito oni koji su ga i otvorili, dokazati da su im važniji interesi države i građana od njihovih ličnih i stranačkih, &scaron;to su demonstrirali posljednje dvije decenije.&nbsp;

Da bi naredni dani mogli biti dani raspleta i spu&scaron;tanja tenzija dovedenih do usijanja zbog referenduma, govore i izjave zvaničnika iz manjeg bh. entiteta sve vi&scaron;e obojene mogućno&scaron;ću odgode referenduma.&nbsp;

Iako se takva mogućnost, dodu&scaron;e, veže uz buduću odluku Ustavnog suda BiH, &scaron;to ne bi smio biti slučaj, jer se može tumačiti i pritiskom na tu instituciju, dobro je da se nazire odustajanje od politike isključivosti koja nikome u BiH ne može donijeti ni&scaron;ta dobro.&nbsp;

Jer, najveće žrtve radikalnih i politika isključivosti i u pro&scaron;losti su oduvijek bili bh. građani. Tako bi i u epilogu zahuktale priče o referendumu koji može služiti samo ličnim potrebama pojedinaca i njihovih stranačkih centrala, najvi&scaron;e &scaron;tete imali ponovo građani.&nbsp;

Dokaz za to je i nekoliko izgubljenih mjeseci koje su pojeli svađa i nadmudrivanja o referendumu, umjesto da su se tokom njih političari bavili ekonomskim razvojem, evropskim integracijama, otvaranjem novih radnih mjesta, jačanjem vladavine prava i očuvanjem stabilnosti.&nbsp;

Sve su ovo pitanja koja neće rije&scaron;iti nijedan referendum i zato je važno da prevlada razum i da se političari njima konačnu počnu baviti, a ne &bdquo;proizvodnjom&ldquo; novih problema koji zemlju vode u konflikt.&nbsp;

&nbsp;

Dani raspleta

Srbijanci i Hrvati proteklih godina uzimali su nam desetine vrhunskih sportista, koji su trbuhom za kruhom odlučili da se bore pod zastavama tih zemalja.&nbsp;

Ipak, proteklih dana hladan tu&scaron; dočekao je čelnike Hrvatskog nogometnog saveza. Oni su, naime, kontaktirali mladog, talentiranog golmana turskog Adanaspora Gorana Karačića, u nadi da će krenuti stopama starijeg brat Igora Karačića, rukometnog reprezentativca Hrvatske, i da će obući dres mlade reprezentacije te zemlje.

Uslijedio je po Hrvate &scaron;okantan odgovor mladog Mostarca.

- Rođen sam u Mostaru i branit ću za Bosnu i Hercegovinu - odgovorio im je Karačić, koji je tako pokazao kako se voli svoja zemlja.

Goran Karačić rođen je 18. avgusta 1996. godine u Mostaru. Ponikao je u Zrinjskom, a trenutno nosi dres Adanaspora. Pro&scaron;ao je sve omladinske selekcije BiH.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Goran Karačić

Vjeran domovini

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko &Scaron;arović definitivno je pokazao da je osoba od riječi i jedan od rijetkih ministara u BiH koji zaslužuju da obavljaju povjerenu funkciju.&nbsp;

Kada se, naprimjer, podigla pra&scaron;ina zbog najavljene zabrane izvoza mesa u Tursku s Međunarodnog aerodroma Tuzla, &Scaron;arović je isti dan smirenim tonom javnosti poručio da će situacija biti rije&scaron;ena te da ne postoji nijedan način na koji može doći do obustave. Nije pro&scaron;lo ni tri dana od ove izjave, a mediji su već objavljivali informacije da je ova situacije zaista rije&scaron;ena i da se nastavlja izvoz s Tuzlanskog aerodroma.&nbsp;

Ne treba zaboraviti da je ministar &Scaron;arović, praktično, jedna od anomalija na bh. političkoj sceni, pa se kao političar isključivo &bdquo;mije&scaron;a&ldquo; samo u svoj resor, dok za druge kaže da nije previ&scaron;e zainteresiran.

Upravo je &Scaron;arović zaslužan za mnogo vi&scaron;e rije&scaron;enih ekonomskih pitanja u BiH nego &scaron;to je to izvoz mesa, a većina tih pitanja zavr&scaron;ena je tiho i bez privlačenja previ&scaron;e pažnje. &nbsp;&nbsp;

&nbsp;

LIČNOST DANA Mirko Šarović

Ministar s rezultatima

Izvr&scaron;ni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) odobrio je 553,3 miliona eura Bosni i Hercegovini kao podr&scaron;ku Reformskoj agendi na koju su se država, entiteti, kantoni i Distrikt Brčko obavezali da će je provesti do 2018. godine.&nbsp;

Sredstva su kreditna i svi koji trljaju ruke da međunarodne pare &nbsp;dolaze kako bi zakrpile prazne državne i entitetske &nbsp;budžete i fondove te da bi se iz njih &nbsp;ne&scaron;to moglo preliti i u izbornu kasu &nbsp;partija na vlasti, &nbsp;džaba se raduju. Nikakve komocije ne smije biti. Istina, ovaj će novac omogući realizaciju kapitalnih projekata i dodatno ustabiliti budžete i cijelu državu.&nbsp;

Ali, nakon neposredne isplate od 79 miliona i 200 hiljada maraka, odobrena sredstva bit će isplaćena u 11 rata i procentualno dijeliti na entitete i Distrikt Brčko uz potrebu stroge kontrole njihovog tro&scaron;enja.

Agenda predviđa reforme u &scaron;est oblasti, među kojima su reforma javne uprave, stvaranje bolje poslovne klime za potencijalne investitore, stabiliziranje trži&scaron;ta rada, reforme socijalne za&scaron;tite i penzijskog sistema, posebno osiguranje vladavine prava u zemlji, a &scaron;to podrazumijeva sistemsku borbu protiv kriminala i korupcije i borbu protiv terorizma.&nbsp;

Hoće li se odobrena sredstva tro&scaron;iti za otvaranje novih radnih mjesta, za prijeko potrebne reforme ili kao pomoć lokalnim zajednicama za stvaranje klime koja će privući strane investitore, kako se to već događa u nekim sredinama u BiH, ovisi o onima čiji potpisi budu raspoređivali pristigle novce, ali i onima koji su im ga doznačili. Ovo je ogromno zaduženje za malu &nbsp;državu kakva je BiH.&nbsp;

Koliki god da je grejs period, kao i period vraćanja, ta sredstva morati će biti vraćena. Zato vlasti moraju gledati u &scaron;ta će biti potro&scaron;ena. Dosada&scaron;nja praksa pokazala je da volimo tro&scaron;iti i tamo gdje ne bismo smjeli.&nbsp;

Šta je nama MMF

Mehmed Baždarević kormilo nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine preuzeo je ne ba&scaron; u idealnom momentu, u decembru 2014. godine, kada smo nakon serije lo&scaron;ih rezultata bili daleko od plasmana na Evropsko prvenstvo.

Uzdrmanu ekipu Me&scaron;a je uspio odvesti u baraž u kojem, nažalost, nismo na&scaron;li recept protiv Iraca. No, da je nekada&scaron;nji sjajni veznjak na dobrom putu da, kao selektor, stvori moćan tim, pokazao je start kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2018. u Rusiji.

Petica u mreži Estonije na travnjaku zeničkog Bilinog polja (5:0) dokaz je snage &quot;Zmajeva&quot; i razlog za optimizam pred najteže gostovanje u kvalifikacijama, narednog mjeseca u Belgiji.

Baždarević je rođen 28. septembra 1960. godine u Vi&scaron;egradu. Nogometnu slavu stekao je u dresu sarajevskog Željezničara, kasnije je s velikim uspjehom nastupao i u Francuskoj, gdje je gradio i trenersku karijeru. Dres BiH nosio je kao aktivan igrač. Igrao je i za reprezentaciju biv&scaron;e Jugoslavije.

&nbsp;

Ličnost dana Mehmed Baždarević

Start iz snova

&Scaron;amar koji su nam svezali Kiprani u prvom kolu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo u Francuskoj bio je, očito, itekako važna lekcija za nogometnu reprezentaciju BiH. Da na&scaron;im najboljim nogometa&scaron;ima jo&scaron; bride obrazi od tog sramotnog poraza (1:2) prije dvije godine na Bilinom polju, praktično je potvrdio sinoć kapiten Edin Džeko konstatirajući da smo se tada žestoko opekli i upropastili cijele kvalifikacije već na samom startu.

Plodove te lekcije počeli smo ubirati preksinoć. Od prve minute izabranici Mehmeda Baždarevića djelovali su disciplinirano i ozbiljno te ovog puta izbjegli nama toliko svojstvenu osobinu potcjenjivanja protivnika. A s obzirom na to da kvalitet ionako nikad nije bio upitan, sirotim Estoncima nije bilo spasa, smotali smo im peticu u vreli zenički somun.

Ponovo će, naravno, biti onih koji će tražiti dlake u rezultatu 5:0. Jutro poslije pobjede neki su omalovažavali baltički tim, zaboravljajući da je ta ista reprezentacija ne tako davno, 2012. godine, izborila baraž u grupi ispred Srbije, Slovenije i Sjeverne Irske.&nbsp;

Te&scaron;ko je shvatiti i maliciozne izjave sukomentatora na BHT 1 Nermina &Scaron;abića, koji je Baždareviću u direktnom prijenosu sugerirao da nismo postizali golove iz izrađenih akcija. Selektor se, naravno, nije složio i čak je ponudio uvjerljive argumente. A mogao je, jednostavno, &Scaron;abiću preporučiti nekog dobrog okulistu.&nbsp;

Istina je da kritici nema previ&scaron;e mjesta kada se natovari protivnička mreža, ali također treba već sada pripremati novi plan bez euforije, koju ne bi bilo lo&scaron;e zakonom zabraniti barem dok ne osiguramo baraž. Jasno je da estonski recept neće biti moguće primijeniti u sljedećem meču, na gostovanju kod najpotentnije evropske selekcije.&nbsp;

Ali, ako već taktiku moramo podrediti moćnim Belgijancima koje sada vodi Roberto Martinez, mnogo kredibilniji trener od prethodnika Marka Vilmotsa, ne&scaron;to bismo drugo definitivno trebali zadržati. Ozbiljnost i disciplinu. Valjda smo do sada shvatili da bez toga nema rezultata u modernom nogometu. Ako nismo, onda ni&scaron;ta.&nbsp;

Estonski recept

U svakoj od revizija koje su provedene u BiH deblji kraj uglavnom su izvukli branioci ove zemlje. Njih i njihove porodice zakoni, pravilnici i paragrafi tukli su po novčaniku i egzistenciji, pravu da imaju status boraca, a u posljednjem slučaju, za neke, izgleda, i da budu građani ove države.

Početkom oktobra istječe rok Ministarstva civilnih poslova BiH građanima koji su državljanstvo BiH stekli od 6. aprila 1992. do 1. januara 2006. godine da potrebne dokumente dostave na reviziju, ali je od oko 20.000 osoba to do sada učinilo samo njih 50. Radi se uglavnom o Bo&scaron;njacima porijeklom iz Sandžaka, koji bi trećom revizijom Ministarstva trebali biti eliminirani sa spiska državljana ove zemlje.

Zanemariv je broj Srba iz Hrvatske koji su na meti revizije. Ostavimo po strani i ruske, ukrajinske, grčke i rumunske ratne dobrovoljce, koji su se zadržali na prostoru manjeg bh. entiteta, davno se stopili s okolinom, pa ih vi&scaron;e niko i ne spominje. Jesu li Bo&scaron;njaci iz Sandžaka pod lupom iz neznanja ili nebrige pojedinih predstavnika bo&scaron;njačkog naroda u vlasti?

Radi li se o nastavku bahatog odnosa prema braniocima ove zemlje, kojima smo se u ratu radovali, a u miru im pokazujemo na izlazna vrata? A Bo&scaron;njaci iz Sandžaka su i temelje ove države zalili svojom krvlju.

Nemjerljiv je njihov doprinos u procesu stvaranja nezavisne BiH, odbrani na&scaron;e zemlje, zbrinjavanju izbjeglica, materijalnoj podr&scaron;ci iz dijaspore, kao i poslijeratnom ekonomskom oporavku i razvoju. &bdquo;Sandžaklije su s razlogom upletene u DNK strukturu BiH&ldquo;, kazao je predsjedavajući Predsjedni&scaron;tva BiH Bakir Izetbegović tokom nedavne posjete Novom Pazaru. Revizijom Ministarstva civilnih poslova BiH ta se struktura upravo razara.&nbsp;

&nbsp;

Selektor bez autoriteta

Euroatlantski zamah

Bosna u fokusu

Naučnik s legitimitetom

Lokomotiva razvoja

Odlazak gubitnika

Ispunjavanje emaneta

Milanovićev poučak

Bajramska prilika

Dani raspleta

Vjeran domovini

Ministar s rezultatima

Šta je nama MMF

Start iz snova

Estonski recept

Razaranje DNK

Kolumne

Selektor bez autoriteta

Euroatlantski zamah

Bosna u fokusu

Naučnik s legitimitetom

Lokomotiva razvoja

Odlazak gubitnika

Ispunjavanje emaneta

Milanovićev poučak

Bajramska prilika

Dani raspleta

Vjeran domovini

Ministar s rezultatima

Šta je nama MMF

Start iz snova

Estonski recept

Razaranje DNK