U svakoj od revizija koje su provedene u BiH deblji kraj uglavnom su izvukli branioci ove zemlje. Njih i njihove porodice zakoni, pravilnici i paragrafi tukli su po novčaniku i egzistenciji, pravu da imaju status boraca, a u posljednjem slučaju, za neke, izgleda, i da budu građani ove države.
Početkom oktobra istječe rok Ministarstva civilnih poslova BiH građanima koji su državljanstvo BiH stekli od 6. aprila 1992. do 1. januara 2006. godine da potrebne dokumente dostave na reviziju, ali je od oko 20.000 osoba to do sada učinilo samo njih 50. Radi se uglavnom o Bošnjacima porijeklom iz Sandžaka, koji bi trećom revizijom Ministarstva trebali biti eliminirani sa spiska državljana ove zemlje.
Zanemariv je broj Srba iz Hrvatske koji su na meti revizije. Ostavimo po strani i ruske, ukrajinske, grčke i rumunske ratne dobrovoljce, koji su se zadržali na prostoru manjeg bh. entiteta, davno se stopili s okolinom, pa ih više niko i ne spominje. Jesu li Bošnjaci iz Sandžaka pod lupom iz neznanja ili nebrige pojedinih predstavnika bošnjačkog naroda u vlasti?
Radi li se o nastavku bahatog odnosa prema braniocima ove zemlje, kojima smo se u ratu radovali, a u miru im pokazujemo na izlazna vrata? A Bošnjaci iz Sandžaka su i temelje ove države zalili svojom krvlju.
Nemjerljiv je njihov doprinos u procesu stvaranja nezavisne BiH, odbrani naše zemlje, zbrinjavanju izbjeglica, materijalnoj podršci iz dijaspore, kao i poslijeratnom ekonomskom oporavku i razvoju. „Sandžaklije su s razlogom upletene u DNK strukturu BiH“, kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović tokom nedavne posjete Novom Pazaru. Revizijom Ministarstva civilnih poslova BiH ta se struktura upravo razara.
