Općeprihvaćeni dogovor o mehanizmu koordinacije te nastavku evropskog puta BiH, koji je pro&scaron;le nedjelje proistekao sa sastanka lidera SDA i SNSD-a Bakira Izetbegovića i Milorada Dodika, Evropska unija je drugi put pozdravila.

Prvi put u ponedjeljak zajedničkom porukom visoke predstavnice EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federike Mogerini (Federica Mogherini) te evropskog komesara za susjedsku politiku i pro&scaron;irenje Johanesa Hana (Johannes Hahn). Druga potvrda uslijedila je ekskluzivnom izjavom za &bdquo;Avaz&ldquo; Maje Kocijančič, inače portparola visoke predstavnice EU.

U aktu koji su, uz posredovanje &scaron;efa Delegacije EU u BiH Lars-Gunara Vigemarka (Gunnar Wigemark), potpisala dvojica lidera nedvosmisleno stoji da se odluke donose samo uz prisustvo ovla&scaron;tenih predstavnica Vijeća ministara BiH, entitetskih vlada te kantona. Time se lideru HDZ-a Draganu Čoviću izbija iz ruku argument o izostavljenoj poziciji kantona u samom modelu mehanizma koordinacije. U konačnici za ne tako različit dokument zvaničnici njegove stranke su se u februaru već pozitivno izjasnili.

Nedvosmisleno se u čitavoj ovoj priči treba utvrditi ko je zapravo mjerodavan da kaže &scaron;ta za EU može biti prihvatljivo rje&scaron;enje mehanizma koordinacije. To je sama EU!&nbsp;

Dva puta su se o ovome dokumentu koji su dvojica lidera dogovorila pozitivno očitovali, dok je sam Vigemark, dan nakon postizanja dogovora, jasno potcrtao da ovaj čin Izetbegovića i Dodika otvara vrata BiH ne samo paketu pomoći evropskih finansijskih institucija od dvije milijarde KM već i pozitivnom mi&scaron;ljenju Unije o aplikaciji za članstvo, a samim tim i za kandidatski status na&scaron;e države.

Uprkos svemu, treba, ipak, gledati naprijed. Lider HDZ-a tvrdi da dogovor treba ispraviti u Vijeću ministara BiH. Pa, neka i bude tako.&nbsp;

Čelnicima Državne vlade, a prvenstveno predsjedavajućem Denisu Zvizdiću i njegovom zamjeniku Vjekoslavu Bevandi, bez uplitanja politikantstva te uskostranačkih interesa, treba dopustiti da u &scaron;to skorijem roku dopune ovaj akt da bi zvanični Brisel u septembru dao potrebno zeleno svjetlo za nastavak procesa dobivanja kandidatskog statusa u Uniji.

Komentar dana

EU se pita

Historijski rekord u BiH oslikan u brojci većoj od 109.000 turista koji su samo avionom do&scaron;li u julu posjetiti na&scaron;u zemlju može se tumačiti ohrabrujućim po vi&scaron;e osnova. Bez obzira na redoslijed nabrajanja, podjednako su važni svi pokazatelji o općem prosperitetu koji može proizaći iz rasta broja ovih posjeta.&nbsp;

Osim &scaron;to govore o tome da su na&scaron;e prirodne, kulturno-historijske i druge ljepote sve zanimljivije inozemnim turistima, one donose nemjerljivu korist zemlji u vidu pobolj&scaron;anja općenito lo&scaron;eg imidža BiH na međunarodnom planu. &nbsp;

Jer dolasci turista u jednu zemlju blisko su povezani s općom slikom njene političke i ekonomske stabilnosti. Upravo ovi razlozi godinama su bili glavni koji su pobjeđivali sve one druge zbog kojih je jedan stranac trebao i morao posjetiti BiH.&nbsp;

Čak i 20 godina nakon rata BiH je često znala biti svrstana u rizične zemlje za putovanja iz vi&scaron;e razloga, a nerijetko je kao jedan od glavnih navođen onaj koji ju je karakterizirao kao &bdquo;politički nestabilnu&ldquo;.&nbsp;

No, zanimljivo je da su na političkoj sceni opet uzburkane strasti, no to, nasreću, nije odvratilo turiste od dolaska u na&scaron;u zemlju. Ovo je zasigurno prvi i najpouzdaniji znak da u BiH ima napretka i da je on prepoznat i van granica ove zemlje.&nbsp;

A o tome bi kao svojevrsnom motivirajućem faktoru za iznalazak rje&scaron;enja iz aktuelne krize, umjesto bavljenja međusobnim prepucavanjima i vođenja zemlje u dublje nesuglasice, morali razmisliti i glavni akteri aktuelnih političkih svađa.&nbsp;

Pogotovo jer vije&scaron;ću o rastu broja dolazaka turista raste i nada u veći i bolji razvoj bh. turističkih potencijala, a ujedno i očekivanja da će to dovesti do snažnijeg pokretanja niza pratećih uslužnih djelatnosti, koji će lančano dovesti do većeg zapo&scaron;ljavanja. A sve to građani ove zemlje očekuju od onih koje su birali.&nbsp;

&nbsp;

Pozitivan znak

Ako se po jutru dan poznaje, Edina Džeku čeka odlična sezona. Nakon &scaron;to u pro&scaron;loj, prvoj u dresu Rome, nije uspio opravdati ogromna očekivanja navijača i dovesti tim do titule prvaka, koju u crvenom dijelu Rima čekaju od 2001. godine, na&scaron; reprezentativni napadač u pripremnim utakmicama najavljuje mnogo bolji nastup u novoj sezoni.

U pet pripremnih susreta Džeko je postigao čak devet golova. Izuzimajući dvije nižerazredne ekipe, bio je strijelac protiv Liverpula, Montreala i Tereka, nagovje&scaron;tavajući ljep&scaron;e dane u Rimu.&nbsp;

Do, dok su navijači Rome negodovali zbog njegovih proma&scaron;aja u pro&scaron;loj sezoni, na&scaron;i se za Edina nikada nisu brinuli. I kada je proživljavao najteže trenutke u Mančester sitiju i Romi, 30-godi&scaron;nji Džeko je reprezentaciju BiH često nosio na svojim plećima i postizao odlučujuće golove. Zato, za njega se uoči početka kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2018., koje otvaramo za mjesec susretom protiv Estonije, najmanje trebamo brinuti.&nbsp;

&nbsp;

LIČNOST DANA    Edin Džeko

Odlična najava bolje sezone

Dario Dumić je nastupao za omladinske selekcije Danske, ali će, prema svemu sudeći, prvi seniorski reprezentativni nastup imati u dresu fudbalskog tima Bosne i Hercegovine.

Rođeni Sarajlija, koji igra na poziciji stopera, prije nekoliko dana stekao je pravo nastupa za BiH i sada jedino preostaje da dobrim nastupima u redovima holandskog prvoliga&scaron;a Nijmegena &quot;natjera&quot; selektora na&scaron;eg državnog tima Mehmeda Baždarevića da ga uvrsti na spisak.&nbsp;

U nekoliko navrata Dumić je isticao da mu je san igrati u dresu domovine. I skoro da ga je ostvario.&nbsp;

Dumić je rođen 30. januara 1992. godine, ali je ubrzo napustio BiH izbjegav&scaron;i zbog agresije u Dansku, gdje je i počeo fudbalsku karijeru. U Danskoj je nosio dres Brondbija, prije toga bio je i u engleskom Norviču, da bi od ove godine postao član Nijmegena.

Ličnost dana Dario Dumić

Ostvarenje sna

To da Bosna oplače kad se u Srbiji i Hrvatskoj povampire nacionalizmi, odavno je postalo općepoznato. Valja se prisjetiti i one Krležine: &ldquo;Sačuvaj me, Bože, srpskog juna&scaron;tva i hrvatske kulture!&rdquo; 
&nbsp; 
Između svjetova među kojima nekim čudom opstaje, Bosni je konačno shvatiti da se na koncu mora osloniti na svoje ljude, unutar sebe same.

Ako nas skora historija bilo čemu uči, onda je to ta prostodu&scaron;na povijesna lekcija.&nbsp; 
&nbsp; 
Naravno, potrebna je i historijska distinkcija, jer ne može ni sve izjednačavati. Opra&scaron;tati se treba, ali pamtiti se mora. Posebno su nužne sudski dokazane historijske činjenice. 
&nbsp; 
Važno je ponekad prisjetiti se da se pored toliko srpskih generala, tobdžija i vojnika minuli rat nije vodio nigdje na teritoriji Srbije. Ali su se zato razarali Vukovar, Sarajevo, Dubrovnik... Otuda aktuelno prepucavanje Beograda i Zagreba, bez obzira na to ko je manje ili vi&scaron;e u pravu, ipak podsjeća, ako ne na vrijeme, onda na retoriku Slobodana Milo&scaron;evića. 
&nbsp; 
Problem Srbije i jeste u prevelikom broju onih s neslavnom, pa čak i krvavom pro&scaron;lo&scaron;ću, koji su jo&scaron; aktivni u javnom i političkom životu! Mnogi od njih su bili i izravno ideolo&scaron;ko pogonsko gorivo minulog rata protiv Bosne. 
&nbsp; 
Umjesto da umru od sramote, ili se barem pospu pepelom, ali za sva vremena, svi ti politički igrači &ldquo;minulog&rdquo; vremena, od &Scaron;e&scaron;elja, preko transformiranog Vučića, pa sve do grlatog Milo&scaron;evićevog potrčka Dačića, bez ikakvog kajanja povremeno zaspu region riječima poput otrovnih strijela.&nbsp; 
&nbsp; 
S druge strane, uz obavezu da nastavi svoj jasni uklon od zločinačkog režima NDH, ali i od onih koji danas (?!) s tom pro&scaron;lo&scaron;ću koketiraju, Zagreb bi trebao ustrajati u svojim (evropskim) zahtjevima glede srbijanskih EU obaveza.&nbsp; 
&nbsp; 
Dobro bi bilo i da EU i Amerika opet podsjete Srbiju, kao &scaron;to su to redovno činili s Hrvatskom - va&scaron; put u Evropu ide preko BiH! Mirna Bosna je zajednička obaveza.

Otrovne strijele

Sadmir Me&scaron;ić iz Doboj-Istoka zaslužio je orden za po&scaron;tenje! Ovaj profesionalni vozač je prije nekoliko dana na jednom parkingu u Sloveniji prona&scaron;ao kofer sa 9.200 eura. Ni jednog jedinog trenutka Me&scaron;ić nije pomislio da novac zadrži za sebe, nego je odmah obavijestio policiju, a potom na benzinskoj pumpi ugledao automobil, pri&scaron;ao i vlasnicima vratio pronađeni novac.

U vremenu kada je evidentan pad morala, kada kradljivci, me&scaron;etari i razni drugi smutljivci ordiniraju bh. dru&scaron;tvom, ovakvi potezi vrijedni su spomena.

Mogao je Me&scaron;ić uzeti ovaj novac i otići svojim putem, ali nije, uprkos činjenici da je prona&scaron;ao sigurno osam puta veću sumu od plaće koju zaradi krstareći evropskim cestama. Na kraju se ispostavilo da je novac pripadao Čehu Martinu Paseku te da je namijenjen za liječenje bolesne žene.

Vlasnici su, sretni zbog vraćanja novca, Me&scaron;iću ponudili nagradu od 100 eura, &scaron;to je on, nakon saznanja da je novac potreban za liječenje, odbio uzeti.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Sadmir Mešić

Orden za poštenje

Sve priče o tobožnjoj borbi za boljitak države i standard njenih građana od onih koji su glasovima tih građana zaposjeli Parlament BiH, odnosno dograbili se visokih plaća i pau&scaron;ala, padaju u vodu nakon prekjučera&scaron;nje sjednice Predstavničkog doma Parlamenta BiH na kojoj je odbijen Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH.

Izmjene su se odnosile na smanjenje basnoslovnih otpremnina prilikom odlaska u penziju uposlenika državnih institucija koje, prema sada&scaron;njim propisima, iznose i po nekoliko desetaka hiljada maraka, &scaron;to je u sirotinjskoj državi kakva je BiH nenormalno, bezobrazno i krajnje pokvareno.

Predlagač izmjena ovog zakona, po kome bi se otpremnine ograničile na 9.960 maraka (i to je previ&scaron;e!), poslanik SBB-a Damir Arnaut obrazložio je razloge zbog kojih bi ovaj prijedlog trebao dobiti podr&scaron;ku poslanika, ali to, očito, kod onih koji su ostali suzdržani kod glasanja ili bili protiv nije pilo vode jer se radilo o njihovom ličnom interesu.

Zakon kakav je sada na snazi pravili su isti oni koji su &bdquo;sve po zakon(u)ima&ldquo; državu glodali godinama,&nbsp; vukući se od mandata do mandata po parlamentima, ministarstvima, upravama, pri čemu je sve u državi propadalo, osim njihovog bankovnog konta.

O kakvoj borbi za državu, za entitet, za dobro građana, za vladavinu prava i pravde u zemlji mogu govoriti predstavnici političkih opcija u Parlamentu BiH koji prekjučer nisu pristali da se ozakoni smanjenje otpremnine prilikom odlaska u penziju uposlenika državnih institucija, pitanje je na koje svako moralan zna odgovor - ni o kakvoj! 
&nbsp; 
Za takve je država bila i ostala &bdquo;krava muzara&ldquo;, a narod &bdquo;blećak&ldquo; za koji će uvijek imati prevaru koja će ih održavati na vlasti. Do penzije i do otpremnine, naravno!

 
&nbsp;

&nbsp;

Nemoralne otpremnine

Mostarac Lorens Listo upisao je desetu pobjedu na Skokovima sa Starog mosta. I, ovaj put, Listo je od uglednih članova žirija, mahom, legendarnih mostarskih skakača ocijenjen najvi&scaron;im ocjenama.&nbsp;

No, &laquo;desetke&raquo; u oba kruga dobio je i Sarajlija, Dino Bajrić. &Scaron;ta je onda presudilo, pitaju se mnogi, da Listo i ove godine bude na pobjedničkom postolju.&nbsp;

Možda, njegova izvedba čuvene &laquo;laste&raquo; koja ostavlja bez daha, držanje na Mostu, predskok, let ili, pak, upad u vodu.&nbsp;

Sve je to, vjerujemo, fasciniralo žiri, ali vi&scaron;e od svega iznenađuje upornost i snaga ovog skakača da i povrijeđen ne odustane od onog za &scaron;to se priprema tokom cijele godine- skokova s najljep&scaron;e svjetske skakaonice.

Upravo je Listina prednost nad drugim skakačima to &scaron;to daje svoj maksimum i &scaron;to je spreman otisnuti se u visine i vi&scaron;e nego treba da odbrani svoju titulu.

Rođen je prije 36 godina u Mostaru. Sa suprugom Dijanom ima kćerku Lanu.

&nbsp;

Ličnost dana Lorens Listo

Deseta šampionska titula

Ljut je, nema sumnje, predsjednik HDZ BiH Dragan Čović. Njegova o&scaron;tra reakcija nakon &scaron;to je objavljeno da su lideri SDA i SNSD-a Bakir Izetbegović i Milorad Dodik postigli dogovor u Lukavici za mnoge je iznenađenje s obzirom na konstruktivnu politiku koju Čović vodi već duži vremenski period.&nbsp;

Međutim, ne ulazeći u su&scaron;tinu njegovih prigovora na ono &scaron;to su potpisali Dodik i Izetbegović, čelnik HDZ BiH, s obzirom na lo&scaron;a iskustva, ima potpuno pravo iznijeti svoje stavove, pa i određenu bojazan.&nbsp;

Jer činjenica da je SDP u protekla dva izborna mandata, svojevrsnom podvalom, onemogućio Hrvatima da imaju legitimnog predstavnika u Predsjedni&scaron;tvu BiH i izvr&scaron;noj vlasti Čoviću je omogućila da ima sasvim utemeljenu priču o određenoj diskriminaciji najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda u BiH.&nbsp;

Narod bi rekao, koga su zmije ujedale, i gu&scaron;tera se boji, ili u ovom slučaju - koga su Lagumdžija i Kom&scaron;ić varali, ima razlog za strah.

Jasno je, naravno, da je ova situacija bitno drugačija od one kakvu su lažne građanske opcije proteklih osam godina pravile izazivajući haos u državi, ali bi zbog toga Bo&scaron;njaci i Srbi morali imati razumijevanja za Čovićevu reakciju.&nbsp;

S druge strane, nema nikakve sumnje da je Čoviću jasno da evropski put nema alternativu. I sam je nemjerljivo doprinio tome da ova zemlja učini ključne korake ka Briselu te je sasvim sigurno da taj napredak Čović ni pod koju cijenu neće ugroziti. Lider HDZ-a je zagovornik dijaloga i kompromisa i to je ključ za rje&scaron;enje novonastale situacije. &nbsp;

Ono &scaron;to je su&scaron;tinski bitno jeste da, kad se sve ovo finalizira uz saglasnost svih meritornih političkih faktora, BiH će imati funkcionalan mehanizam, u kojem će se ovakva i slična pitanja rje&scaron;avati tamo gdje treba - u državnim institucijama - i to uinat lažnim du&scaron;ebrižnicima koji sada likuju. &nbsp;

Ima li se Čović pravo ljutiti

Niko nije dovoljno dobar da već sutra ne može postati bolji, reče jednom prilikom Dino Merlin. Može li Merlin jo&scaron; bolje odnosno treba li jer, njegovu turneju &quot;Hotel Nacional&quot; koja traje od 2014. godine do sada je pratilo 450.000 posjetilaca!

&nbsp; 
Nakon vi&scaron;e od 50 koncerta preksinoć je na red do&scaron;la i Tuzla i, naravno, jo&scaron; jedan spektakl, do sada najveći u historiji grada soli. Te&scaron;ko se dalo zaključiti je li se publika vi&scaron;e obradovala Merlinu ili on publici, uglavnom zagrljaji puni emocija su pali.

Na &quot;Tu&scaron;nju&quot; je Merlin prosto letio, stopljen s pjesmama i tuzlanskom publikom, koja mu je, priznao je, mnogo važna, a sama turneja, koja se nastavlja 7. avgusta u Budvi te 13. u Umagu, na dobrom je putu da mu postane najdraža u karijeri. &nbsp;

Merlin je rado viđen gost gdje god da dođe, a obaranje rekorda za njega je posao bez puno muke. Najveća muzička zvijezda na Balkanu pokazala je da se može dobro raditi i u ova te&scaron;ka, kokuzna vremena. &nbsp;

Pjesma koju bi Merlin, rođen kao Edin Dervi&scaron;halidović 1962. godine u Sarajevu, uvrstio u vremensku kapsulu je &quot;Sredinom&quot;. Stoga, &quot;furaj, mali, sam sredinom. Bog te čuva, ti pazi ljude pa &scaron;ta bude neka bude&quot;.

 
&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana   Dino Merlin

Majstor za spektakl

Nedavni incident na plinovodu Zenica - Travnik koji nikada, da stvar bude gora, nije dobio ni upotrebnu dozvolu za rad i čija trakavica u vezi s izgradnjom traje već skoro četiri godine, pokazao je koliko su neki spremni ići daleko kako bi zata&scaron;kali svoj nerad, pri tome ne misleći o enormnim posljedicama po građane.

Tako se priča o plinovodu kojim bi se Srednjobosanski kanton snabdijevao ovim važnim energentom, a koji je ko&scaron;tao 40 miliona KM, pretvorila u pravu noćnu moru koja je, na kraju, rezultirala tužbama i arbitražnim sporom između BiH i Hrvatske.

No, bez obzira na činjenicu da izvođač radova &bdquo;Monter&ldquo; iz Zagreba nije dobro obavio svoj dio posla i da ovom kantonu sada prijeti prava ekolo&scaron;ka bomba, biv&scaron;a Uprava državne firme &bdquo;BH-Gas&ldquo; čekala je da prođu svi vozovi kako bi se sjetila raskinuti ugovor i na vrijeme aktivirati bankovnu garanciju.

Zakasnjela reakcija rezultirala je time da ovom važnom projektu prijeti propast.

Ali, kako i zbog čega je bačen u vjetar enorman novac, a da nije niko znao niti htio ispratiti zavr&scaron;etak radova i u &scaron;to su prste duboko umije&scaron;ali i podizvodači radova, čiji su vlasnici bili i tada&scaron;nji aktuelni članovi Nadzornog odbora &bdquo;BH-Gasa&ldquo;, trebala bi ispitati Federalna uprava policije (FUP) po nalogu Tužila&scaron;tva Kantona Sarajevo.

Vrijeme je da pravna država zatraži odgovore na mnoga pitanja, pa i ono ko je u &ldquo;BH-Gasu&rdquo; lažirao podatke o poslovanju, a one koji su od državnog projekta napravili državnu propast i bacili u vjetar državni novac konačno i sankcionira.

&nbsp;

Ekološka bomba

Prihvatajući nominaciju Demokratske stranke za poziciju predsjednice SAD, Hilari Klinton (Hillary Clinton) je već zakoračila u historiju. Postala je prva žena kandidirana za mjesto lidera Sjedinjenih Država, s tim da će joj eventualni, novi, boravak u Bijeloj kući biti, ustvari, povratak na poznati teren, jer je kao supruga biv&scaron;eg američkog predsjednika odranije upoznata s tim ambijentom.&nbsp;

Njen muž Bil Klinton jedan je od rijetkih svjetskih političara koji je izuzetno omiljen u na&scaron;oj zemlji, stoga je sasvim razumljivo &scaron;to i Hilari uživa naklonost bh. građana u trci s republikanskim kandidatom Donaldom Trampom (Trump). Također, Klinton ima ogroman broj navijača i u ostatku planete, s obzirom na to da izjave ekscentričnog milijardera stanovnicima većine ostalih zemalja, najblaže rečeno, ne bude nadu u bolje sutra.&nbsp;

Hilari Dajen Rodam Klinton (Diane Rodham) rođena je 26. oktobra 1947. godine u Čikagu. Udata je za Bila Klintona, s kojim ima kćerku Čelzi (Chelsea). Osim &scaron;to je bila prva dama SAD, između 2009. i 2013. godine obavljala je dužnost državne tajnice.

Ličnost dana     Hilari Klinton

Korak u historiju

Posjeta delegacije BiH, s predsjedavajućim Predsjedni&scaron;tva BiH Bakirom Izetbegovićem i predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem na čelu, Novom Pazaru već dva dana potresa državni vrh susjedne Srbije i izaziva burne reakcije u kojima se nastoji opovrgnuti svaka sličnost između Banje Luke i Novog Pazara. Tačno!&nbsp;

Banja Luka i RS su prema sporazumu iz Dejtona entitet u sastavu BiH, a Novi Pazar i Sandžak region koji, prema standardu njegovih stanovnika, očigledno ne pripada nikome, pa ni državi koja bi gostima o&scaron;tro intoniranim riječima da zatvori vrata.&nbsp;

Državi koja &scaron;kole gradi po Palama i Crkvinama kod Bosanskog &Scaron;amca, a ne u Novom Pazaru. Koja zajedničke policijske vježbe planira sa entitetom RS, a ne BiH, i koja ne demantira izjave Milorada Dodika da će Srbija i RS &bdquo;jednog dana biti jedno&ldquo;. &nbsp;&nbsp;

Drugi dio izjave člana Predsjedni&scaron;tva BiH Bakira Izetbegovića Beograd očigledno nije čuo ili to nije želio. U Novi Pazar je do&scaron;ao prvi put nakon 26 godina. Nakon vi&scaron;e od dvije decenije, tokom kojih su se nad bosanskim gradovima utvrđivali srbijanski korpusi, a nad Sarajevom mar&scaron;irali i pojedini zvaničnici s druge strane Drine. U pauzama crtajući nove mape na Balkanu, organizirajući ili tolerirajući dobrovoljce na putu ka Bosni, praveći &Scaron;ljivovicu i Mitrovo Polje, &Scaron;trpce i Sjeverin, ne sprečavajući genocid u Srebrenici.&nbsp;

Svjesni da su i nakon rata često mutili Drinu i odnose u BiH, kom&scaron;ije sada pretjerano reagiraju na posjetu delegacije BiH i SDA. Njen rezultat je bio potpisivanje zajedničke izjave u kojoj se traže mir i pomirenje. Pravi, dobrosusjedski, državnički gest bio bi da je neko od prvih ljudi Srbije bh. delegaciju dočekao u Novom Pazaru i popio zajedničku kafu u Priboju ili Novoj Varo&scaron;i.&nbsp;

Da je podržana i osuda svake vrste nasilja koju danas u svijetu bilo ko čini u ime islama, koju je inicirala posjeta Izetbegovića. Uostalom, da je Srbiji stalo do stanovnika Novog Pazara, jedan od zrelih političkih odgovora bio bi i ulaganje u ovaj grad, u za&scaron;titu i promociju njegovog bogatog kulturnog naslijeđa. Bar toliko koliko se izdvoji za sabor trubača u Guči.&nbsp;

Banja Luka i Novi Pazar

Notingem Forest dvostruki je prvak Evrope i jedan od najuspje&scaron;nijih engleskih nogometnih klubova svih vremena. Stariji ovisnici o fudbalu sa strahopo&scaron;tovanjem i danas izgovaraju to ime, ali onima mlađima ne znači ba&scaron; puno, tek jedan od mali milion sinonima na tabelama u kladionicama i specijaliziranim magazinima.

Taj crveni kolos iz kolijevke nogometa od 1999. godine ima status drugoliga&scaron;a. Gigant čije su boje branili &Scaron;ilton (Shilton), Anderson, O&#39;Nil (O&#39;Neill) i Frensis (Francis) potonuo je u zaborav i većina mladih evropskih nogometnih fanova nema ni najblažu predstavu kakva se bogata historija krije u Forestovim &scaron;krinjama. &nbsp;

Jedan manji klub crvenih dresova, ali u srcima većine Mostaraca ipak ogroman, nalazi se pred sličnom sudbinom, na samoj litici. Velež je drugi put ispao iz prvoliga&scaron;kog bh. dru&scaron;tva i suočen je s &quot;notingemskim prokletstvom&quot;, da se, iako klub bogate historije i simbol grada, zadugo ne izvuče iz ambisa nižerazrednog takmičenja.

Razlog za tu vrstu straha leži upravo u činjenici da je Velež već jednom ispadao iz Premijer lige BiH, 2003. godine, i da nikakva lekcija iz tog perioda nije naučena. A bilo je po onoj na&scaron;oj &quot;ho-ruk&quot; varijanti, svi su se tada uhvatili za glavu da pomognu ekipi da se vrati među najbolje, gdje svakim svojim slovom i pripada. Neki kapital se skupio, strpljivo se formirao kvalitetniji igrački kadar i Velež se za nekoliko sezona vratio u PLBiH.

Bilo je i suza radosnica te 2006. godine, kada je osiguran povratak u najvi&scaron;i rang, ali i čvrstih obećanja da se &quot;Rođenima&quot; slična sramota vi&scaron;e nikada neće ponoviti. Evo, vidimo kako se to zavr&scaron;ilo.

I ponovo su na nogama svi kojima Veležov grb grije srce i opet se sazivaju klupske legende i javljaju potencijalni sponzori i donatori. I to je dobro, odlično. Ali, ako će ponovo trajati tek dvije-tri sezone, nedovoljno. Veležu treba sistemsko rje&scaron;enje na duge staze, a ne hvatanje za slamku kada voda prijeđe preko grla. Jer Velež treba Mostaru. Uvijek. Kao &scaron;to Mostar treba Veležu. Uvijek. A ne na dvije-tri sezone.

&nbsp;

Velež zauvijek

Popularni &quot;Nadrealisti&quot; snimani su prije 25 godina, a brojne gledaoce ispred malih ekrana nasmijavali su kako u na&scaron;oj zemlji tako i zemljama regije. Njihova specifičnost ogleda se i u tome &scaron;to su mnoga de&scaron;avanja u BiH i svijetu predvidjeli.

&Scaron;aljive teme na račun dru&scaron;tva i politike osmi&scaron;ljavao je i Zenit Đozić, koji je bio dio ekipe &quot;Nadrealista&quot;. U periodu od 2007. do 2008. godine, zajedno s prijateljem Mirkom Srdićem, poznatijim kao Elvis J. Kurtović, realizirao je &quot;Nadreality show&quot;.

Nove pilot-epizode za ovaj &scaron;ou bit će snimane u septembru, a uloge će ostvariti uglavnom stara ekipa, dok će biti i novih lica.

S obzirom na to da je pravi humor te&scaron;ko iznijeti pred publiku, Đoziću je trebalo nekoliko godina da se odluči na realizaciju novih epizoda, dok im ni finansijska situacija nije i&scaron;la naruku. Jo&scaron; nije poznato na kojem televizijskom kanalu će biti prikazivan &quot;Nadreality show&quot;, a pilot-epizode će ponuditi emiterima u na&scaron;oj zemlji i regiji.

Zenit Đozić rođen je 8. oktobra 1961. godine u Bugojnu. Poznat je kao jedan od idejnih tvoraca &quot;Novog primitivizma&quot;, a gledaoci ga se najvi&scaron;e sjećaju upravo po ulozi u &quot;Top listi nadrealista&ldquo;. Danas živi u Sarajevu sa suprugom Aidom i sinovima Benjaminom i Adijem.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana  Zenit Đozić

Povratak "Nadrealista"

Apokaliptične slike ovih dana gledamo ponovo po BiH, upiremo pogled u nebo i molimo Boga da nam se ne ponovi maj 2014. godine i katastrofalne poplave koje su tada pogodile oko milion ljudi te nanijele ogromne &scaron;tete infrastrukturi, privredi, domaćinstvima, farmama, usjevima. I danas se mnogi jo&scaron; oporavljaju od te&scaron;kih posljedica tada&scaron;nje kataklizme.

Ovih dana svjedočimo sličnim nepogodama, jo&scaron;, srećom, daleko manjih razmjera. No, dovoljnih da se zabrinemo.&nbsp;

Preksinoć je potopljeno Sarajevo, a netom nakon snažnog nevremena, u toku noći, u bh. prijestonici potpuno je izgorio tržni centar i vi&scaron;e od 40 ljudi ostalo je bez posla!? Samo na dva-tri dana prije blokirana su sela (opet) u Željeznom Polju, elementarna nepogoda progla&scaron;ena je na području Vare&scaron;a, oluja je poharala Zenicu...

Jesmo li i&scaron;ta naučili prije dvije godine? Malo &scaron;ta, izgleda! A i ova 2016. godina izborna je, i to ona u kojoj najvi&scaron;e na scenu stupaju načelnici i oni koji bi to željeli biti.&nbsp;

Vjesnici ovogodi&scaron;njih lokalnih izbora - bageri - već su na ulicama &scaron;irom države, ali kopaju li tamo gdje treba? Malo gdje, izgleda!

Lekcija s neba ponovo je stigla u najgorem mogućem obliku. Kroz bujice i požare.&nbsp;

Iz njih bismo konačno morali naučiti da nije dovoljno samo asfaltirati i krpiti rupe na cestama nego i dublje zakopati, pa barem pročistiti odvode i promijeniti &scaron;ahtove, a ne čekati da to učini neko &ldquo;s vrha&rdquo;.

Kako u ovakvim situacijama djeluju vi&scaron;e strukture vlasti, uvjerili smo se pogotovo one kobne 2014. godine. Dovoljno se sjetiti samo kako je tada&scaron;nja SDP-ova vlast uzela 20 miliona KM s računa Civilne za&scaron;tite da bi kupila socijalni mir u Federaciji BiH, a kada je zatrebalo spa&scaron;avati narod od kataklizme, vratili su samo dva miliona.&nbsp;

Dakle, savladajmo lekciju već jednom!

EU se pita

Pozitivan znak

Odlična najava bolje sezone

Ostvarenje sna

Otrovne strijele

Orden za poštenje

Nemoralne otpremnine

Deseta šampionska titula

Ima li se Čović pravo ljutiti

Majstor za spektakl

Ekološka bomba

Korak u historiju

Banja Luka i Novi Pazar

Velež zauvijek

Povratak "Nadrealista"

Lekcija s neba

Kolumne

EU se pita

Pozitivan znak

Odlična najava bolje sezone

Ostvarenje sna

Otrovne strijele

Orden za poštenje

Nemoralne otpremnine

Deseta šampionska titula

Ima li se Čović pravo ljutiti

Majstor za spektakl

Ekološka bomba

Korak u historiju

Banja Luka i Novi Pazar

Velež zauvijek

Povratak "Nadrealista"

Lekcija s neba