Pozicija moći, definitivno, mijenja ljude, bez iznimke. Većinu promijeni nagore, tako da oni koji imaju vlast i moć ne gledaju na ljude oko sebe, a žrtve im postaju svi njihovi neistomi&scaron;ljenici. &nbsp;

Da je to tako, najbolje je pokazao zastupnik SDP-a Damir Ma&scaron;ić, koji je na jednoj od sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, umjesto da je osudio govor mržnje koji je bio usmjeren protiv Zane Marjanović, zastupnice SBB-a u ovom domu, javno učestvovao u prepiskama i uvredama na njen račun.&nbsp;

Ljudski i politički nedolično, Ma&scaron;ić se upustio u prozivke te iznio niz neistina tvrdeći da Marjanović nije podržala SDP-ov Prijedlog zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom.&nbsp;

Možda sankcije ili opomene, ukoliko dođu iz Parlamenta BiH, urode plodom te se ovakvo nedolično pona&scaron;anje vi&scaron;e nikada ne ponovi u državnim institucijama. A, ako do toga ne dođe, od nekada&scaron;njeg federalnog ministra obrazovanja javnost barem očekuje javno izvinjenje zastupnici.

Damir Ma&scaron;ić rođen je 22. januara 1979. u Gradačcu. Oženjen je i ima sina.

Ličnost dana      Damir Mašić

Laži zastupnika

Bosanskohercegovačke vlasti ispravno su odgovorile na de&scaron;avanja u svijetu osnivanjem Operativne grupe za borbu protiv terorizma. Zajednički odgovor svih relevantnih državnih institucija jedini je način da se suprotstavi zlu terorizma.&nbsp;

Naravno, vi&scaron;e se ne može govoriti o novoj opasnosti s obzirom na to da teroristički napadi već duže vrijeme potresaju zemlje &scaron;irom svijeta. No, u posljednje vrijeme teroristički akti postaju sve učestaliji i pogađaju sve vi&scaron;e država, među kojima su one koje su se donedavno smatrale veoma sigurnima.&nbsp;

Osim toga, svima je postalo jasno da teroristički akti vi&scaron;e nisu samo djela zaludjelih pojedinaca već dobro organiziranih grupa koje na taj način žele ispuniti svoje mračne ciljeve. Stoga je potreban organiziran odgovor dru&scaron;tva u cjelini.&nbsp;

BiH, nasreću, trenutno nije žari&scaron;te terorističkih napada, ali nije ni imuna na ovo zlo. Stoga se ovom problemu mora pristupiti odgovorno i poku&scaron;ati zlo iskorijeniti.&nbsp;

Napadi koji su se nedavno desili u Francuskoj - gaženje ljudi kamionom u Nici i klanje svećenika u crkvi u mjestu Ruvraj - pokazuju da teroristi biraju sve raznovrsnije načine i mjesta izvr&scaron;enja napada. Ubijanje svećenika pokazuje da im je jedan od ciljeva izazivanje međuvjerske mržnje, &scaron;to je za zemlje poput BiH naročito opasno.&nbsp;

Stoga je na&scaron;oj zemlji bilo potrebno tijelo koje će analizirati sve aspekte terorizma, od sigurnosne prijetnje, do ideolo&scaron;ke pozadine, i pronaći prave načine djelovanja i suzbijanja ovog zla.

Komentar dana

Zaustaviti teror

Najmlađi od 11 sportista u bh. timu na predstojećim Olimpijskim igrama, koje će od 5. do 21. avgusta biti održane u brazilskom Rio de Žaneiru, bit će Banjalučanin Mihajlo Čeprkalo, plivač APK &quot;22. april&quot;.

Normu za Olimpijske igre ispunio je pro&scaron;le godine na Svjetskom prvenstvu u Kazanju (Rusija) kada je dionicu od 1.500 metara slobodnim stilom isplivao za 15:26.22.

Iako je tek u junu napunio 17 godina, Čeprkalo je već sada ispunio san svakog sportiste, a to je nastup na Olimpijskim igrama.

Mihajlo Čeprkalo rođen je 9. juna 1999. godine u Banjoj Luci. Plivanjem se bavi od 2005. godine i član je banjalučkog APK &quot;22. april&quot;.

Najveći uspjesi u karijeri su mu četvrto mjesta na EYOF-u (Evropske olimpijske igre mladih), nastup na Svjetskom prvenstvu u Kazanju i na Svjetskom juniorskom prvenstvu u Singapuru (deseto mjesto).

Rekorder BiH je na 400, 800 i 1.500 metara kraul, 200 metara delfin i 200 metara leđno.

Ličnost dana   Mihajlo Čeprkalo

Najmlađi bh. olimpijac

Odluku parlamentarne većine o odgađanju jučera&scaron;nje sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH poslanici opozicije, tačnije SDP-a i DF-a, ocijenili su kao početak parlamentarne krize u Federaciji, ustvari kao razvod koalicionih partnera.&nbsp;

Različitih viđenja rje&scaron;enja pitanja bitnih za državu među koalicionim partnerima oduvijek je bilo i bit će ih, jednako kao &scaron;to je u svim parlamentarnim sazivima u posljednjih dvadesetak godina iz istih razloga bilo kako odgađanja tako i vanrednog zakazivanja sjednica Parlamenta.&nbsp;

Malo kad se nije dolazilo do rje&scaron;enja, osim u vremenima kad je SDP nosio bajrak vlasti ispod kojeg su u neko doba iznikla i njihova sada&scaron;nja opoziciona sabraća okupljena oko DF-a i koji svako malo horski zagrakću prizivajući parlamentarnu krizu i raspad sistema u državi.&nbsp;

Nije valjda da poslanici SDP-a, godinama pretplaćeni na goleme poslaničke plaće, misle da je bh. građanima pamet pomutio &bdquo;zika virus&ldquo;, pa su sve &scaron;to se događalo u vrijeme njihovog vladanja parlamentarnim životom Federacije preko noći zaboravili.

Da su zaboravili vrijeme kada su sada&scaron;nji opozicionari svojevremeno sa svojim koalicionim partnerima krčmili milione maraka namijenjene poljoprivrednicima, da su zaboravili njihove bratske talove u elektrosektoru, tendere za izgradnju puteva...&nbsp;

To je bio način njihovog vladanja koji je proizveo takvu krizu da su ih građani 2014. godine ognjem morali istjerati iz njihovih fotelja i kabineta.&nbsp;

Zadatak opozicije i jeste da ukazuje na propuste većine u vlasti, da kritizira i galami, ali i da predlaže rje&scaron;enja. Dodu&scaron;e, to može opozicija s kredibilitetom, a nikako &bdquo;opozicionari&ldquo; koji su koliko jučer bili dio vlasti koja je državu strmoglavila ispod svakog mogućeg dna.

Prizivanje krize

Godila mu ta očekivanja ili ne, Miralema Pjanića Juventus je doveo da mu bude novi Andrea Pirlo, fudbaler čiji će lucidni potez prelomiti tvrdu utakmicu, slobodnjak rije&scaron;iti meč, a kontrola lopte zadržati vodstvo.&nbsp;

Italijani, pa tako i Juventus, odavno nisu na glasu po rastro&scaron;nosti i dobro znaju za kakvog su igrača dali gotovo 70 miliona maraka, igrača koji ima predispozicije da vodi ekipu do novih pobjeda. I taj isti igrač Miralem Pjanić jučer je u debitantskom nastupu za italijanskog &scaron;ampiona potvrdio da može biti upravo takav fudbaler.&nbsp;

U prijateljskoj utakmici protiv Totenhema, odigranoj u Melburnu, Pjanić je u pobjedi od 2:1 odigrao ne&scaron;to vi&scaron;e od sat i zabilježio asistenciju za drugi pogodak svog tima. Da je bilo malo vi&scaron;e sreće, postigao bi i gol, no i ovako je i vi&scaron;e nego zadovoljio očekivanja trenera Juventusa Masimilijana Alegrija (Massimiliano Allegri), koji je za njega imao samo riječi hvale. &nbsp;

Ako je suditi po jutru, Pjanića (rođen 2. aprila 1990. godine u Kalesiji) čeka lijep mandat u slavnom italijanskom klubu, za koji će ubuduće, upravo zbog njega, navijati i veliki broj Bosanaca i Hercegovaca.

LIČNOST DANA  Miralem Pjanić

Sjajan početak

Nakon &scaron;to su Njemačku u svega sedam dana potresla četiri napada, od kojih je najstra&scaron;niji pokolj u Minhenu s devet mrtvih osoba, koji je izveo 18-godi&scaron;nji napadač, Angela Merkel se, zasigurno, nalazi pred te&scaron;kim izazovom.

Iako se njemačka kancelarka odavno na&scaron;la na udaru zbog svoje politike otvorenih vrata prema izbjeglicama, koja je omogućila ulazak vi&scaron;e od milion ljudi u njenu zemlju, koji su u proteklih godinu bježali od ratova u Afganistanu, Siriji i Iraku, mnogi su, pogotovo nakon masakra, priželjkivali njenu ostavku ili, pak, izglasavanje nepovjerenja.

Ipak, Merkel, koja je itekako svjesna da se njena zemlja trenutno nalazi u užasu, svojim istupom u javnosti pokazala je svoju snagu, ali i odlučnost da se ne obeshrabri.

Merkel zna da je pred njom veliki ispit, ali, ipak, javnosti je uputila umirujuće riječi: &bdquo;Država i snage sigurnosti će i dalje činiti sve u cilju za&scaron;tite i sigurnosti svih ljudi u Njemačkoj.&ldquo;

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Angela Merkel

Snaga i odlučnost

Ponovo je prirodna nepogoda &scaron;irom države u vidu poplava i klizi&scaron;ta &bdquo;bacila so na stare rane&ldquo; iz maja 2014. godine. Ponovo je obilna ki&scaron;a stvorila bujice. Voda je nosila sve pred sobom i ponovo smo gledali slike starica kako pakuju torbe, jer valja iseliti, a mu&scaron;karce kako lopatama i krampama donkihotski poku&scaron;avaju spasiti ono &scaron;to se spasiti može.

Iako se nakon svake nesreće javnost digne pitajući se gdje se tro&scaron;e milioni maraka za sprečavanje posljedica prirodnih nepogoda, a nadležni iznova obećavaju da će rije&scaron;iti situaciju, očigledno je da sistem jo&scaron; ne funkcionira.

Je li moguće da su velike ki&scaron;e opet iznenadile nadležne, je li moguće da su ponovo na ugrožena područja prije onih koji bi trebali spa&scaron;avati ljude, stoku i njihova dobra stigli novinari?! U svom tom belaju solidarnost nikad ne izostane, kao &scaron;to je prekjučer bilo u Stupnom Dolu kod Vare&scaron;a - ljudi su se s Majdana kroz &scaron;umu probijali da pomognu svojim kom&scaron;ijama.

Da se nadležni ne bave uzrocima, to je jasno svima. Primjerice, u istom Željeznom Polju, iz kojeg su 2014. godine u svijet oti&scaron;le slike apokalipse, s nanosima zemlje i mulja do krovova kuća, urađen je tek jedan potporni zid, čiju je gradnju, u saradnji s Vladom Zeničko-dobojskog kantona, finansirala privatna kompanija. Korito zlokobnog potoka u ovom mjestu koji se pretvara u podivljalu rijeku nakon ki&scaron;e u trajanju od svega 15 minuta nije ni taknuto!

Džaba su vapili mje&scaron;tani Željeznog Polja, upozoravali i prije posljednje nedaće. Svaku ki&scaron;u dočekivali su sa strepnjom i molili Boga da prestane.

Ali ni reakcije kada dođe do klizi&scaron;ta, kada nabujale rijeke sve poplave, uđu u kuće, zamute vodu za piće, nisu na zavidnom nivou. Pokazuje to i situacija od prije dva dana iz Stupnog Dola. Uplakane starice, lomeći ruke, pored već spakovanih kofera - slike su koje ponovo gledamo. Nije bilo pripadnika Civilne za&scaron;tite u tim trenucima makar da od mje&scaron;tana odagnaju paniku jer se u Stupni Do u tim trenucima moglo samo helikopterom.

U &Scaron;ijakovu posred ceste stvorio se kanjon dubok nekoliko metara. Ni na tom mjestu nije bila postavljena žuta traka upozorenja. &Scaron;ta bi bilo da je nekome pozlilo?

&nbsp;

&nbsp;

Vapaji unesrećenih

Vedad Ibi&scaron;ević, plavooki bombarder, kako ga odmila zovu navijači u BiH, jo&scaron; jednom je dokazao nama u BiH, kao i cijelom svijetu, da on nije samo izvrsni sportista nego je i čovjek, i to velikog srca.&nbsp;

Ibi&scaron;ević je po ko zna koji put odlučio pomoći, ali ovaj put izbjeglicama koje stižu iz ratom zahvaćene Sirije u Evropu. Bh. reprezentativac donirao je 50.000 eura ili ne&scaron;to manje od 100.000 KM projektu integracije izbjeglica &quot;Sport i druženje na aerodromu&quot; u organizaciji udruženja &quot;GoVolunteer&quot;. Očito nije zaboravio svoje korijene i način na koji su on i njegova porodica stigli do Njemačke, u kojoj on danas profesionalno brani boje berlinske Herte. Ibi&scaron;ević nije zaboravio da je kao dječak i sam protjeran iz svoje Vlasenice. &nbsp;

Obrazlažući za&scaron;to se odlučio na ovaj korak, popularni Vedo kratko je prokomentirao da samo oni koji su i sami iskusili &scaron;ta je izbjegli&scaron;tvo, znaju &scaron;ta ti ljudi prolaze.

LIČNOST DANA Vedad Ibišević

"Zmaj" velikog srca

U svijetu kakav jeste, Bosna i Hercegovina, koja je tako mnogo propatila u minulom ratu doživjev&scaron;i genocid&nbsp;jer su joj neki susjedi osporavali teritorijalni integritet, nije se mogla nadati boljem nego Dejtonskom mirovnom ugovoru. Tako je to 1995. godine, ne s malo gorčine, izrekao Alija Izetbegović. Dejton je zaustavio rat, a ostalo je ne tako slavna poratna historija BiH &ndash; jo&scaron; puna političkih ucjena i blokada.

Vi&scaron;e od dvadeset godina kasnije BiH je na svom kursu ka EU i, bez obzira na kočničare iznutra, a ponegdje i iz kom&scaron;iluka, ona razumije značaj sigurnosnog NATO ki&scaron;obrana.

Prava je &scaron;teta &scaron;to na tom svom putu ka euroatlantskim integracijama BiH nije barem u istom voznom redu s Crnom Gorom, ne osvrćući se &scaron;ta na to kaže Rusija. Jer, Bosna je to, naprosto, moralno zaslužila! I kada je Turska u pitanju, gdje je, ne treba se zavaravati, kroz bespo&scaron;tednu borbu za vlast na djelu opasna ideolo&scaron;ka i politička polarizacija, BiH bi morala shvatiti svoju poziciju između svjetova. Ni tu nema mjesta za emocije, pa između &ldquo;bratskog&rdquo; i pravednog treba birati ovaj drugi diskurs. 
&nbsp; 
Gre&scaron;ke se ne smiju ponavljati! Upravo u svijetu kakav jeste mudrost domaćih političkih lidera, jasnoća nevladinog sektora, ali i opća građanska budnost preduvjet su da BiH ne upadne u kovitlac tuđih interesa i podjela, koji se na Balkanu serviraju u najotrovnijim dozama. Emocije su Bosnu i Bosance do sada skupo ko&scaron;tale.

Stoga, valja pravilno pročitati &scaron;ta će se o svemu izreći u naredna četiri dana u Filadelfiji, na demokratskoj izbornoj konvenciji. Tamo će Hilari Klinton (Hillary Clinton) dobiti nominaciju svoje stranke za predsjedničke izbore u novembru. Ono &scaron;to tamo budemo čuli, za Bosnu i Balkan naprosto je veoma važno. 
&nbsp; 
Vrijeme inertnog svrstavanja za BiH polako prolazi. Ali, zato je pred nama vrijeme jasnog opredjeljenja: EU i NATO su jasan i dobar izbor. Zato sve to i treba staviti u kontekst koji mora biti jasan na&scaron;im prijateljima, ali i onima koji bi da Bosnu koriste za svoje domaće političke bitke. Na to se prvo mora staviti tačka u Sarajevu.

&nbsp;

Bosna između svjetova

Ima nade za ovaj svijet, možda je to i jaka rečenica, ali ona najbolje opisuje osjećaje koji se pojave kada se pročita tekst o dramatičnom spa&scaron;avanju izbodenog taksiste Milorada Simeunovića.

Taksistu je spasio mladić imena Muhamed Kunovac, koji se zatekao na licu mjesta u sarajevskom naselju Čengić-Vila. Kako sam kaže, nije mogao ignorirati pozive za pomoć taksiste koji je ležao u lokvi krvi.&nbsp;

Nakon &scaron;to su dvije djevojke poku&scaron;ale opljačkati taksistu, upravo je ovaj mladić, bez pretjerivanja, spasio život Simeunoviću, s obzirom na to da je nesretnom taksisti bila probijena plućna maramica.&nbsp;

Priča o ljudskoj dobroti Kunovca ne staje na ovom činu. On je osjećao potrebu da Simeunovića posjeti i u bolnici. Nakon te posjete i, nasreću, dobro zavr&scaron;ene priče, Kunovac ponavlja da je to bila njegova građanska dužnost i da mu za ovaj čin ne treba nikakva nagrada. Kako sam kaže, dovoljna mu je nagrada da se 55-godi&scaron;nji Milorad sada dobro osjeća.

LIČNOST DANA Muhamed Kunovac

Ima nade za ovaj svijet

Masakr u Minhenu, u kojem je ubijeno devet civila i ranjeno njih dvadesetak, djelo je 18-godi&scaron;njeg njemačkog državljanina iranskog porijekla. &Scaron;ta je okrenulo pamet Aliju Davidu Sonboliju da zapuca na nevine ljude i poubija ih, možemo samo nagađati, ali to &scaron;to je učinio, kako god to u svojim analizama nazivali kojekakvi analitičari i eksperti, nije ni&scaron;ta drugo nego zlo terora.

Dogodio se i na petu godi&scaron;njicu ubistva 77 civila u Norve&scaron;koj koje je počinio Anders Brejvik (Breivik) i samo desetak dana nakon ubistva 86 civila u Nici u Francuskoj koje je počinio Muhamed Buhlel. U sva tri slučaja ubice su, osim mrtvih, iza sebe ostavile masu ranjenih i osakaćenih ljudi čije traume te&scaron;ko da će ikad biti izliječene.

Svako ko se pita kakva je razlika između ovih i mnogih njima sličnih ubica u svijetu, odgovor je: nema razlike. To &scaron;to je slučajno pripadnik neke u svijetu priznate religije ili duhovne zajednice, &scaron;to pripada ovoj ili onoj naciji ili političkoj opciji, apsolutno je nebitno za identitet onoga ko se odluči na ubistva nevinih ljudi, jer njegova jedina vjera i ideologija je zločin, ma iz kojih pobuda da ga čini.&nbsp; &nbsp;

Zločin u Minhenu &scaron;okirao je javnost Njemačke, kao i svijeta, ali i otvorio pitanje dokle ćemo se svi mi skupa baviti krvnim zrncima i vjerskom ideologijom pomahnitalih ubica, dok oni teroriziraju i ubijaju nevine ljude po &scaron;oping centrima, &scaron;etali&scaron;tima, izleti&scaron;tima, kafićima, plažama&hellip;

Je li svijet konačno spreman pogledati u oči uzrocima koji proizvode hladnokrvne ubice, teroriste i zločince i baviti se njihovim otklanjanjem, bilo da je riječ o mentalno poremećenim osobama (ko to normalan, zaista, može iz čista mira usmrtiti desetine ljudi ili se raznijeti eksplozivom da bi usmrtio druge ljude?!) ili da je riječ o osobama koje su i same bile žrtve terora, kao &scaron;to je to, izgleda, slučaj s ubicom iz Minhena. Terorizam nema vjeru i naciju, on je stanje protiv kojeg se mora ustati.

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Pravo ime zla

Morin Kormak (Maureen Cormack), ambasadorica SAD u BiH, uspjela je odmrznuti razgovore o Mostaru i intenzivirati pregovore političkih lidera kako bi se konačno prona&scaron;lo rje&scaron;enje za mostarsku krizu.&nbsp;

Kao isključivi zagovornik građanskog prava Mostaraca da izađu na izbore i glasaju kao &scaron;to se glasa u svakom demokratskom sistemu, Kormak je nesebično pružila ruku podr&scaron;ke i u potpunosti se stavila na raspolaganje.&nbsp;

Razgovori vođeni u njenoj rezidenciji praktično su deblokirali pregovore SDA i HDZ-a BiH, koji su bili zamrznuti nekoliko mjeseci.&nbsp;

Uz energično i konstruktivno uče&scaron;će Saveza za bolju budućnost BiH u razgovorima, stavovi su približeni, a lideri su naglasili da će ovih dana intenzivirati pregovore i pomjeriti se s mrtve tačke. Iako konačno rje&scaron;enje nije pronađeno, politički lideri izrazili su želju i nastojanja da će ovih dana intenzivirati razgovore, &scaron;to je ambasadorica Kormak pozdravila, ali istovremeno i izrazila žaljenje &scaron;to nije pokazano dovoljno političke spremnosti da se odustane od utvrđenih pozicija.&nbsp;

I ranije je ambasadorica Kormak nagla&scaron;avala da rje&scaron;enja u BiH moraju na&scaron;u državu voditi u budućnost, a ne u pro&scaron;lost, te da podjele nikako ne bi smjele ni trebale biti dio tih rje&scaron;enja.

Ličnost dana Morin Kormak

Ruka podrške

Uspje&scaron;ni australski biznismen Kris Gabrijel (Chris Gabriel), vlasnik firme iz sektora telekomunikacija koja posluje na pet kontinenata, sa suprugom, Sarajkom Đemilom Talić-Gabrijel, u posjeti je BiH. Ovdje su kako bi Kris upoznao Đemilinu porodicu i zemlju o kojoj mu je mnogo govorila.&nbsp;

Ljepote ove zemlje riječi i ne mogu opisati pa je Krisova prva reakcija nakon susreta sa BiH bila da su ljepote BiH najbolje čuvana tajna Evrope. U najkraćem, ovako izgleda reakcija svakog stranca koji je o Bosni i Hercegovini mnogo čuo, ali ne po ljepoti kojom ju je priroda obdarila, već kao o maloj zemlji u kojoj je počinjeno mnogo zla, o državi u kojoj je počinjen genocid, najužasniji zločini na tlu Evrope, zemlji mržnje, podjela, želja za daljnjim parčanjem tog dragocjenog prostora na kojem za sve ljude, pa i za Krisa, koji namjerava zatražiti državljanstvo BiH, ima mjesta.&nbsp;

Malo se zna o BiH kao zemlji prepunoj tragova bogate i burne pro&scaron;losti, jedinstvenih srednjovjekovnih stećaka, zemlji koja na svakom metru od Jadrana do vrha Maglića, od &Scaron;trbačkog buka do prelijepog i skoro neposjećenog jezera na Slapu kod Žepe, od jedine pra&scaron;ume u Evropi do jedinstvenih vodopada u Jajcu, nudi prizore koji se malo gdje u razvijenom svijetu mogu vidjeti, ali i gostoprimstvo koje se pamti i o kojem se priča.&nbsp;

Uz malo ulaganja i promjenu odnosa prema zemlji u kojoj smo rođeni, ta neprocjenjiva bogatstva u pitkoj vodi, rijekama i jezerima, plodnim ravnicama i surovim planinama, mogla bi biti sačuvana, a njihov potencijal iskori&scaron;ten za razvoj i privlačenje stotina hiljada ljudi poput Krisa Gabrijela, čovjeka koji je mnogo toga vidio, ali ipak u Bosni ostao zatečen i bez riječi.&nbsp;

Apsurd mentaliteta naroda s Balkana, koji od silnih ratova i međusobnih uni&scaron;tavanja nemaju ni vremena da uživaju u ljepotama koje ih okružuju, sadržan je u citatu iz filma &bdquo;Go West&ldquo; Ahmeda Imamovića. &bdquo;Dijete moje, ovdje ti se sve može kupiti parama osim sreće. Ovdje sreće nema.

&nbsp;Možda bi i bilo kada bi protjerali sve muslimane. I ovo malo Hrvata. Pa onda, brate, i nas Srbe protjerati... neka se svi gone u materinu. Pa onda u ovu Bosnu naseliti neki normalan svijet koji zna uživati u ovoj ljepoti.&ldquo;

Tajna Evrope

Povećanje akciza na naftne derivate najbolji je način da budu osigurana sredstva za gradnju dodatnih kilometara autoputa. Poznato je da je Bosna i Hercegovina jo&scaron; prije nekoliko godina ispunila svoj kapacitet kada je riječ o zaduživanju kod međunarodnih finansijskih institucija za gradnju Koridora 5C.&nbsp;

Tada je na&scaron;oj zemlji poručeno da mora osigurati dodatne vlastite izvore finansiranja koji bi služili kao garancija da ćemo moći vraćati kredite institucijama poput Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicijske banke.&nbsp;

Ove banke daju najpovoljnije kredite za velike infrastrukturne projekte. No, da bi država dobila ta povoljna sredstva, mora pokazati da je spremna vraćati kredite.&nbsp;

S obzirom na to da su budžeti države, entiteta i kantona u BiH prebukirani drugim obavezama, izdvajanje većih budžetskih sredstava za gradnju autoputeva ne izgleda kao održiva varijanta.&nbsp;

S druge strane, cijene goriva u BiH najniže su u regionu, tako da su stručnjaci davno ukazali na to da je upravo uvođenje dodatne akcize na gorivo najbolja varijanta da budu osigurana dodatna sredstva i nastavljena saradnja s kreditorima.&nbsp;

Treba li uopće podsjećati da će se gradnjom autoputeva smanjiti i vrijeme putovanja između gradova te da će biti potrebno manje goriva i tro&scaron;kova za transport. To da će se veliki broj ljudskih života spasiti gradnjom novih cesta ne treba naročito nagla&scaron;avati, jer je to poznata činjenica.&nbsp;

Stoga se za tro&scaron;ak za vozače koji će predstavljati nova akciza može reći da je u potpunosti opravdan i da će se stostruko isplatiti, kako tom pojedincu tako i državi i dru&scaron;tvu.

Novi kilometri

Nakon &scaron;to je pravosnažno oslobođena optužbi za zloupotrebu položaja, sutkinji Suda BiH Dragici Miletić ukinuta je suspenzija te je, na koncu, vraćena na posao.&nbsp;

Ta vijest nije dobila ni približnu pažnju javnosti u odnosu na onu kada je koncem decembra 2014. godine Tužila&scaron;tvo BiH optužilo Miletić da je kao pravobranilac BiH 2009. godine pribavila sebi imovinsku korist od oko 1.700 KM, &scaron;to nije dokazano na sudu!

Odgovornost tužioca

Slučaj &quot;Miletić&quot; dokazuje da pojedini tužioci Tužila&scaron;tva BiH moraju sa mnogo vi&scaron;e odgovornosti raditi svoj posao te da mora prestati praksa da se poku&scaron;avaju disciplinirati čak i državne sudije, pred kojima su tužioci, kao i odbrana, tek strana u postupku.&nbsp;

Također, ovaj slučaj, kao i mnogi ranije, u prvi plan ističe ogromnu odgovornost sudija za prethodnih postupak, koji u konačnici potvrđuju optužnice. Takve odgovornosti, nažalost, danas često nema, pa sudije za prethodni postupak postaju puki udarači pečata, zapravo dio pravosudnog sistema koji tužiocima posluže kao grudobran u odbrani od odgovornosti pred lo&scaron;e pripremljenim ili, kako se pokazuje, neosnovanim optužnicama.&nbsp;

Jer, da je ovaj slučaj pro&scaron;ao temeljitu provjeru koju je sistem predvidio, a prije nego &scaron;to je proces započeo, zasigurno sutkinja Miletić ne bi punilac stupce crne hronike, odnosno ne bi preživjela strahoviti atak na njen kredibilitet i poku&scaron;aj srozavanja profesionalnih referenci. Njena porodica, također, bila bi po&scaron;teđena skoro dvogodi&scaron;nje patnje, kakvu prolaze mnogi neosnovano optuženi. Očito je to trebala biti poruka i drugim &quot;nepodobnima&quot; u Sudu BiH, i bila je.

Reforma pravosuđa

Miletić danas ima utjehu da je moralni pobjednik, ali pravo je pitanje do kada će država plaćati cijenu ovog i sličnih slučajeva, ili ćemo prihvatiti iskrene savjete, prije svega, prijatelja izvana koji ukazuju da je na&scaron;e pravosuđe zrelo za ozbiljnu reformu. &nbsp;

Dragica Miletić rođena je 27. februara 1955. godine u Mrkonjić-Gradu. Osnovnu &scaron;kolu zavr&scaron;ila je u Sitnici, a Srednju ekonomsku &scaron;kolu u Sremskoj Mitrovici. Diplomirala je na Pravnom fakultetu &nbsp;u Banjoj Luci 1987., a pravosudni ispit položila u Beogradu 1988. Visoke dužnosti u Pravobranila&scaron;tvu BiH obavljala je od aprila 2003. do decembra 2012. Nakon toga, u februaru 2012. imenovana je za sutkinju Suda BiH.

LIČNOST DANA    Dragica Miletić

Moralni pobjednik

Zbog određenih blokada evropskog puta BiH, koje je na&scaron;a država prebrodila, aplikacija za članstvo u EU nije bila razmatrana na posljednjoj sjednici Vijeća EU za vanjske poslove (FAC), ali to nije zaustavilo &scaron;efa diplomatije Slovačke Miroslava Lajčaka da evropskim ministrima predstavi pozitivnim napredak koji je BiH ostvarila u posljednje vrijeme.&nbsp;

Lajčak je na čelu diplomatije Slovačke, zemlje koja trenutno predsjedava Evropskom unijom, i u tom svojstvu on je zatražio od evropskih ministara dono&scaron;enje zaključka prema kojem će na&scaron;a država u septembru definitivno dobiti zeleno svjetlo za kandidatski status.

Lajčak je obavijestio ministre vanjskih poslova EU da je Predsjedni&scaron;tvo BiH usvojilo protokol prilagodbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), koji predstavlja ključni uvjet za uključivanje zelenog svjetla za bh. aplikaciju.&nbsp;

Također, zahvaljujući Lajčaku, evropski zvaničnici informirani su da BiH, uprkos određenim zastojima, ipak ima stabilnu vlast koja donosi odluke usmjerene ka članstvu u EU.&nbsp;

Laži zastupnika

Zaustaviti teror

Najmlađi bh. olimpijac

Prizivanje krize

Sjajan početak

Snaga i odlučnost

Vapaji unesrećenih

"Zmaj" velikog srca

Bosna između svjetova

Ima nade za ovaj svijet

Pravo ime zla

Ruka podrške

Tajna Evrope

Novi kilometri

Moralni pobjednik

Lobira za BiH

Kolumne

Laži zastupnika

Zaustaviti teror

Najmlađi bh. olimpijac

Prizivanje krize

Sjajan početak

Snaga i odlučnost

Vapaji unesrećenih

"Zmaj" velikog srca

Bosna između svjetova

Ima nade za ovaj svijet

Pravo ime zla

Ruka podrške

Tajna Evrope

Novi kilometri

Moralni pobjednik

Lobira za BiH