Nakon &scaron;to je pravosnažno oslobođena optužbi za zloupotrebu položaja, sutkinji Suda BiH Dragici Miletić ukinuta je suspenzija te je, na koncu, vraćena na posao.&nbsp;

Ta vijest nije dobila ni približnu pažnju javnosti u odnosu na onu kada je koncem decembra 2014. godine Tužila&scaron;tvo BiH optužilo Miletić da je kao pravobranilac BiH 2009. godine pribavila sebi imovinsku korist od oko 1.700 KM, &scaron;to nije dokazano na sudu!

Odgovornost tužioca

Slučaj &quot;Miletić&quot; dokazuje da pojedini tužioci Tužila&scaron;tva BiH moraju sa mnogo vi&scaron;e odgovornosti raditi svoj posao te da mora prestati praksa da se poku&scaron;avaju disciplinirati čak i državne sudije, pred kojima su tužioci, kao i odbrana, tek strana u postupku.&nbsp;

Također, ovaj slučaj, kao i mnogi ranije, u prvi plan ističe ogromnu odgovornost sudija za prethodnih postupak, koji u konačnici potvrđuju optužnice. Takve odgovornosti, nažalost, danas često nema, pa sudije za prethodni postupak postaju puki udarači pečata, zapravo dio pravosudnog sistema koji tužiocima posluže kao grudobran u odbrani od odgovornosti pred lo&scaron;e pripremljenim ili, kako se pokazuje, neosnovanim optužnicama.&nbsp;

Jer, da je ovaj slučaj pro&scaron;ao temeljitu provjeru koju je sistem predvidio, a prije nego &scaron;to je proces započeo, zasigurno sutkinja Miletić ne bi punilac stupce crne hronike, odnosno ne bi preživjela strahoviti atak na njen kredibilitet i poku&scaron;aj srozavanja profesionalnih referenci. Njena porodica, također, bila bi po&scaron;teđena skoro dvogodi&scaron;nje patnje, kakvu prolaze mnogi neosnovano optuženi. Očito je to trebala biti poruka i drugim &quot;nepodobnima&quot; u Sudu BiH, i bila je.

Reforma pravosuđa

Miletić danas ima utjehu da je moralni pobjednik, ali pravo je pitanje do kada će država plaćati cijenu ovog i sličnih slučajeva, ili ćemo prihvatiti iskrene savjete, prije svega, prijatelja izvana koji ukazuju da je na&scaron;e pravosuđe zrelo za ozbiljnu reformu. &nbsp;

Dragica Miletić rođena je 27. februara 1955. godine u Mrkonjić-Gradu. Osnovnu &scaron;kolu zavr&scaron;ila je u Sitnici, a Srednju ekonomsku &scaron;kolu u Sremskoj Mitrovici. Diplomirala je na Pravnom fakultetu &nbsp;u Banjoj Luci 1987., a pravosudni ispit položila u Beogradu 1988. Visoke dužnosti u Pravobranila&scaron;tvu BiH obavljala je od aprila 2003. do decembra 2012. Nakon toga, u februaru 2012. imenovana je za sutkinju Suda BiH.

LIČNOST DANA    Dragica Miletić

Moralni pobjednik

Zbog određenih blokada evropskog puta BiH, koje je na&scaron;a država prebrodila, aplikacija za članstvo u EU nije bila razmatrana na posljednjoj sjednici Vijeća EU za vanjske poslove (FAC), ali to nije zaustavilo &scaron;efa diplomatije Slovačke Miroslava Lajčaka da evropskim ministrima predstavi pozitivnim napredak koji je BiH ostvarila u posljednje vrijeme.&nbsp;

Lajčak je na čelu diplomatije Slovačke, zemlje koja trenutno predsjedava Evropskom unijom, i u tom svojstvu on je zatražio od evropskih ministara dono&scaron;enje zaključka prema kojem će na&scaron;a država u septembru definitivno dobiti zeleno svjetlo za kandidatski status.

Lajčak je obavijestio ministre vanjskih poslova EU da je Predsjedni&scaron;tvo BiH usvojilo protokol prilagodbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), koji predstavlja ključni uvjet za uključivanje zelenog svjetla za bh. aplikaciju.&nbsp;

Također, zahvaljujući Lajčaku, evropski zvaničnici informirani su da BiH, uprkos određenim zastojima, ipak ima stabilnu vlast koja donosi odluke usmjerene ka članstvu u EU.&nbsp;

LIČNOST DANA Miroslav Lajčak

Lobira za BiH

Kazna zatvora od četiri i po godine, koju je Kantonalni sud u Zenici izrekao Jasenku Driniću zbog, kako je navedeno u presudi, nano&scaron;enja te&scaron;kih tjelesnih povreda Senidu Kulačiću, koji je iskrvario i umro pet minuta nakon udarca nožem, digla je veliku pra&scaron;inu.

Danas će Senidovi prijatelji, predvođeni njegovim utučenim i bolom ophrvanim ocem Fikretom, u mirnoj koloni, od stadiona Bilino polje do zgrada pravosudnih institucija, pro&scaron;etati u znak protesta. Protiv nepravde. Protiv izrečene presude koja pokazuje koliko ko&scaron;ta život usred Bosne. Presude donesene daleko od očiju javnosti, bez zvaničnih obavje&scaron;tenja Kantonalnog suda.&nbsp;

Indikativno je i da je predsjedavajući Sudskog vijeća u ovom slučaju Ismar Jukić iz Kaknja. Vrhunski stručnjak za parnice!

Drinić je Senida udario preklopnom čakijom u gornji dio desne natkoljenice. Nakon pet minuta Senid je iskrvario i mrtav dovezen u bolnicu. Pokazuju to i nalazi ljekara koji su nesretnog Senida pregledali. Sve se to događa nekoliko sati prije nego &scaron;to će mladić, sportista, nogometa&scaron;, proslaviti svoj 28. rođendan.&nbsp;

Zabrinjavajuće je kakva se poruka &scaron;alje omladini. Da mogu najnormalnije uzeti nož i za najobičniju prepirku usmrtiti onoga ko ih je poprijeko pogledao?&nbsp;

Uostalom, statistike zorno ukazuju na zabrinjavajuću stopu kriminaliteta. Dok je preblagih kazni, to se sigurno neće promijeniti.

Komentar dana

Cijena života

Jusuf Nurkić predvodio je dvije selekcije Bosne i Hercegovine, prvo juniorsku (U-18), a potom i mladu (U-20), do plasmana u najvi&scaron;i rang, A-diviziju evropske ko&scaron;arke.

Sada je spreman i za iskorak na seniorskoj sceni, kao jedan od glavnih aduta selektora Damira Mulaomerovića u predstojećim kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2017. godine.

Iako su iz Sjedinjenih Američkih Država stizali signali da njegov klub Denver nagetsi traži od Jusufa da uzme reprezentativne pauzu i ljeto iskoristi kako bi &scaron;to spremnije dočekao novu NBA sezonu, ko&scaron;arka&scaron; iz Živinica odlučio je drugačije i predvodit će na&scaron;u centarsku liniju protiv Rusije i &Scaron;vedske.

Nurkić je rođen 23. avgusta 1994. godine. U BiH nije bio član nijednog kluba, već se ko&scaron;arkom počeo baviti u Sloveniji, ekipi La&scaron;kog. Kao već dokazani talent, u oktobru 2012. potpisao je ugovor sa zagrebačkom Cedevitom.

Dvije godine kasnije, prvak Hrvatske na njegovom transferu u NBA ligu zaradio je približno milion eura.

&nbsp;

Ličnost dana Jusuf Nurkić

Domovina ispred kluba

Djelimičnim pregledom biračkog spiska za općinu Bratunac utvrđeno je da se među potencijalnim glasačima nalazi na desetine osoba čija imena stoje uklesana na nadgrobnim spomenicima na lokalnim grobljima.

Možda bi se &quot;mrtvi glasači&quot; pro&scaron;vercovali na glasanju i za ove izbore, da oni koji su &nbsp;kontrolirali bratunački spisak nisu primijetili imena svojih davno upokojenih kom&scaron;ija.

Nepostojeći glasači, tačnije gre&scaron;ke na biračkim spiskovima, u prvim godinama nakon rata možda su se i mogle tolerirati, ali je skoro pa nemoguće da se takve gre&scaron;ke, u vrijeme postojanja CIPS-a i svih drugih silnih evidencija građana u državi, ponavljaju u svakom izbornom ciklusu.&nbsp;

Nije toliko ni važno koliko nepostojećih ljudi i nakon smrti ima status birača u zemlji, ali je &nbsp;itekako važno koliko će njih, zahvaljujući manipulatorima koji godinama sjede u biračkim odborima i lokalnim komisijama, oživjeti na dan izbora, odnosno koliko će glasačkih listića u njihovo ime biti ubačeno u glasačku kutiju kao podr&scaron;ka određenoj političkoj opciji.

Zainteresirani za regularnost izbora godinama prigovaraju zbog nesređenih biračkih spiskova. Prigovaraju i na mnoge druge neregularnosti, počev od toga da pojedinci glasaju po nekoliko puta, posebno u manjim lokalnim zajednicama, do toga da se nakon zatvaranja biračkih mjesta odvija prava drama u dodavanju broja glasova kandidatima za koje stranački vrh naredi da moraju proći.&nbsp;

Ko će mrtve glasače iz Bratunca, Srebrenice, Zvornika, Foče i drugih mjesta napokon ukloniti s biračkih spiskova, pitanje je na koje odgovor može dati samo Centralna izborna komisija. Hoće li do toga doći, ovisi isključivo o spremnosti zainteresiranih predstavnika građana, kao i političkih subjekata, da ustraju u svojim zahtjevima da imaju fer izbore. S biračkim spiskovima na kojima i dalje stoje imena nepostojećih ljudi, izbori niti su bili niti mogu biti fer.&nbsp;

Mrtvi na glasanju

Parafiranjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU može se reći da je BiH obavila prve pregovore s Evropskom komisijom na na&scaron;em daljnjem putu ka EU.

Bio je to mukotrpan i dug proces, u kojem je trebalo zadovoljiti sve kriterije EU i ispuniti sve zahtjeve koje je Evropska komisija stavila pred na&scaron;u državu, a ujedno postići takav dogovor da relativno krhka privreda kakva je na&scaron;a ne osjeti enormne posljedice kada se otvori ogromnom trži&scaron;tu EU.

Svoje pregovaračke sposobnosti u tom smislu jasno je pokazao i dokazao Hamdo Tinjak, &scaron;ef bh. tima za pregovore o adaptaciji SAA. Strpljivo je i mudro prolazio kroz duge pregovore, prilagođavajući prvo razne zahtjeve unutar BiH, a potom te zahtjeve s onima koje postavljaju institucije EU.

Rezultat toga jeste najpovoljniji SAA, kakav nije dobila nijedna država regiona koja je krenula u proces pridruživanje sa EU. Bh. privrednici mogu biti zadovoljni da će eventualne posljedice biti minimalne, a i te posljedice bit će, faktički, neutralizirane kroz obećanu pomoć njemačke vlade.

Ličnost dana Hamdo Tinjak

Sposobni pregovarač

Jo&scaron; nije ni prestao delirij na internetu i u dijelu bh. javnosti nakon &scaron;to su demokratski izabrane vlasti Turske spriječile vojni puč i predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) iz svega iza&scaron;ao kao pobjednik, a sve je izvjesni domino-efekt s prijetećom mogućno&scaron;ću prelijevanja aktuelnih nesporazuma i obračuna i u BiH! Tako bi problem jedne druge države, pa makar bila i prijateljska, uskoro mogao biti i na&scaron;.

Naime, ono &scaron;to je počelo pro&scaron;log vikenda sa &quot;spontanim&quot; protestnim okupljanjima ispred &scaron;kola i univerziteta gdje rade ljudi inspirirani idejama učenjaka Fethulaha Gulena (Fethullah), kojeg je Erdoan otvoreno optužio za puč, pa njegova uloga treba biti rasvijetljena, nastavilo se podgrijavanjem atmosfere izvje&scaron;tajima nekih bh. medija, da bismo čuli prve otvorene prozivke i svojevrsna upozorenja da bi tzv. gulenovci navodno mogli izazvati haos i ovdje!? I sve to, naravno, a da ne postoje nikakve činjenice i da se u su&scaron;tini ni&scaron;ta nije dogodilo!

Nije, naravno, trebalo mnogo da se počnu lijepiti etikete, praviti liste &scaron;kola, preduzeća, agencija... pa čak i konkretnih ljudi (ovda&scaron;njih, a ne Turaka) u bh. institucijama koji su dio navodne &quot;paralelne države&quot;. Poziva se na bojkote, pregledavaju se profili na mrežama, traže sumnjive osobe i fotografije. &Scaron;tavi&scaron;e, u tobožnju mrežu ugurano je i Udruženje &bdquo;BH novinari&ldquo;, a priču na opasan način koriste i pojedini populisti u na&scaron;oj politici, pa čak i predstavnici vjerskih zajednica.

Neće trebati dugo u na&scaron;em manipulacijama sklonom dru&scaron;tvu pa da građani informbiroovskim manirom počnu prijavljivati &scaron;ta se komentira na dru&scaron;tvenim mrežama, na isti način kako se to ovih dana traži od Turaka.

Imamo li premalo problema pa trebamo i tuđe? Je li ova država premalo ugrožena pa moramo tražiti neprijatelje i među nama? Zar ionako nema dovoljno onih koji čekaju pogodan trenutak da dovr&scaron;e davno započeto u njoj. Hoćemo li uskoro i mi imati spiskove nepoželjnih sudija, vojnika, tužilaca, novinara, policajaca, službenika... Kamo to vodi? Da brat sumnja na brata, da prijatelj udari prijatelja?

Ili možda oduzimanje državljanstava i slanje pod svilen gajtan u Stanbol? Jesmo li to spremni napraviti posljednji korak ka odustajanju od sebe i od svoje države, a da zauzvrat tražimo sreću pod tuđim suncem i gdje &quot;svoga nema&quot;? To &scaron;to se brinemo za turski narod nije razlog da sami pokrećemo lov na ljude, moderne hajke na vje&scaron;tice. Opasne su staze na koje smo zakoračili. Narode, dozovi se! Dok ti kasno nije.

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Opasne staze

Taman kada se činilo da je nakon njemačke intervencije te posljedičnog stajanja ukraj blokadi evropskog puta BiH kod političara RS pobijedio razum, uslijedilo je ponovno vraćanje na inat politiku - u manjem bh. entitetu utvrđen je datum referenduma o danu RS, a to je 25. septembar.

Izglasala je to Narodna skup&scaron;tina RS u petak, na dan kada je predsjednik RS Milorad Dodik srpskom članu Predsjedni&scaron;tva BiH Mladenu Ivaniću ipak dao zeleno svjetlo da deblokira evropski put BiH, odnosno prihvati protokol o adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA).

I tako NSRS, umjesto da iznađe način kako da implementira presudu Ustavnog suda BiH, prema kojoj je 9. januar kao dan RS progla&scaron;en neustavnim, iznađen je način kako da se ona opstruira. Datum održavanja referenduma pažljivo je tempiran. Neposredno uoči održavanja lokalnih izbora, u periodu kada političari sve čine da biračku masu dodatno naelektriziraju pričama o nacionalizmu.

Nesumnjivo će retorika koja se mogla čuti i od lidera RS na samoj sjednici NSRS o tome da je &quot;BiH danas vi&scaron;e nego ikada podijeljena, da nema snagu, da se Bo&scaron;njaci ukidanjem RS žele osvetiti za rat, ali da u tome neće uspjeti&quot; biti na svom vrhuncu u tom periodu.

Međutim, hoće li on zaista i biti održan, ovisit će o tome u kojoj mjeri je ovaj referendum u političkim kuhinjama političkih faktora RS samo predizborni trik. Ako nije, onda će njegovo održavanje ovisiti o odlučnoj reakciji visokog predstavnika u BiH da iskoristi svoj mandat te da, kako to traži SDA, &quot;antidejtonsku i protuustavnu odluku NSRS stavi van snage&quot;.

U konačnici, mogao bi se desiti i treći scenarij, prema kojem će Dodik igrati do posljednjeg momenta na kartu da se ovaj referendum održi, a onda će, recimo, 24. septembra otići do lidera Srbije Aleksandra Vučića, s kojim će održati jednosatni sastanak te javnosti saopćiti da referendum, ipak, neće biti održan. Neka smislena opravdanja će Dodik do tada pronaći.

Jedno je, pak, sigurno, od čitave ove igrarije RS, prema svim socioekonomskim pokazateljima lo&scaron;iji dio BiH, neće imati ni&scaron;ta, a jo&scaron; manje njegovi građani.

&nbsp;

Inat politika

Najbolji bh. teniser Damir Džumhur svojom je drugom pobjedom u meču protiv Turske, protiv Marcela Ilhana donio na&scaron;oj reprezentaciji odlučujući treći bod i plasman u finale II grupe Evro-afričke zone Dejvis kupa.

Džumhur je u tri seta razbio prvog turskog igrača u posljednjem meču u Bihaću, a BiH će u borbi za plasman u vi&scaron;i rang igrati u septembru protiv Litvanije.

Uz izvrsnog Mirzu Ba&scaron;ića i Tomislava Brkića, s klupe vođeni nekada&scaron;njim asom Amerom Delićem, na&scaron;i teniseri nalaze se na pragu historijskog uspjeha.

Damir igra sezonu karijere. Sredinom maja stigao je do rankinga karijere, plasmana na 71. poziciju svjetske rang-liste.

Trenutno se nalazi na 80. mjestu, a narednog mjeseca Džumhur će predstavljati na&scaron;u zemlju na Olimpijskim igrama u Riju.

Odmah poslije toga nastupit će na glavnom turniru četvrtog gren slema u sezoni, US opena, koji se igra u Njujorku.

Rođen je 20. maja 1992. godine u ratnom Sarajevu, a tenis je počeo igrati u petoj godini, na inicijativu svog oca i trenera Nerfida, koji mu je, zajedno s majkom Žanetom i bratom Zlatanom, velika podr&scaron;ka u karijeri.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana   Damir Džumhur

Veliki trijumf

Predsjednik Republike Turske Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) preksinoć se na&scaron;ao na najtežem, ali i najznačajnijem ispitu u svojoj političkoj karijeri, ali i u životu uopće. Poku&scaron;aj dijela vojnih struktura da pučem sru&scaron;e demokratski izabranu vlast u zemlji stavila je Erdoana pred izazov odbrane te vlasti, ali i stabilnosti države, u kojoj su i najmanja njegova slabost i nepromi&scaron;ljenost mogle izazvati nesagledive posljedice po mir u toj zemlji.

Erdoan je preksinoć pokazao svoj predsjednički legitimitet, ali i mudrost kada je za saveznika u odbrani tekovina demokratije i vladavine prava u zemlji pozvao narod Turske. Bila je to i svojevrsna provjera povjerenja tog naroda u njega kao predsjednika, ali i vlast koju on predstavlja, &scaron;to je, sasvim sigurno, zbunilo organizatore puča i one koji su im puhali u krila.

- Nema veće moći od nacionalne volje - poručio je Erdoan u svom prvom javnom ogla&scaron;avanju nakon &scaron;to su pučisti krenuli u avanturu svrgavanja vlasti na čijem je čelu, uvjeren da je nacionalna volja turskog naroda upravo čuvanje principa te&scaron;ko stjecane demokratije u njihovoj zemlji.

I nije pogrije&scaron;io. Turci su ga poslu&scaron;ali i masovno iza&scaron;li na ulice, spremni da golim rukama kidi&scaron;u na topove koje su na njih okrenuli njihovi oficiri i tako, bez papira i tinte, ovjerili mu tapiju da ih i dalje vodi na putu izgradnje demokratskih standarda življenja u njihovoj zemlji.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Redžep Tajip Erdoan

Odbrana države

Haos u Turskoj! Vojska udarila na svoj narod! Smjena civilne i uvođenje vojne vlasti u Turskoj! Narod u panici! Redovi u prodavnicama! Nestalo novca na bankomatima! Vojska zauzela ključne institucije u svim većim gradovima u zemlji! Erdoan zatražio azil u Njemačkoj! Turskoj prijeti građanski rat!

Informacije su to koje su se preksinoć iz minute u minutu smjenjivale na svim TV kanalima u zemlji i svijetu koje smo, nakon &scaron;to je javljeno da dio pobunjenika unutar regularnih vojnih snaga Turske želi preuzeti vlast u zemlji, svi sa zebnjom primali.

Nije ovo prvi put da se među oficirima turske vojske nađu oni koji, osim pu&scaron;ke, u svojim rukama žele držati i narodnu volju, &scaron;to im je, mora se priznati, samo u pro&scaron;lom stoljeću &scaron;est puta polazilo za rukom.

No, nije ovo ni pro&scaron;lo stoljeće niti vrijeme kada su oficiri bez suda i zakona, koristeći moć oružja, mogli odsijecati glave političkim predstavnicima svog naroda, koji nisu bili po njihovom damaru, kao &scaron;to nije ni vrijeme u kome se oficiri vi&scaron;e odgajaju za takve rabote. Osim pojedinih, a kakvi su preksinoć tenkovima krenuli i na narod i na vlast zemlje kojoj bi trebali služiti, najveći broj pripadnika turske vojske sačuvao je prisebnost i ostao u okvirima pona&scaron;anja kakvo im Ustav njihove države propisuje.

Svi su u Turskoj preksinoć polagali ispit zrelosti, predsjednik Erdoan, civilna vlast, opozicija, vojska, narod, mediji i svi pokazali koliko su spremni žrtvovati da očuvaju stabilnost i demokratske principe vladanja u svojoj državi. Posebno se ne može prigovoriti turskoj opoziciji, koja je pokazala odlučnost da dostignute vrijednosti demokratije Turska sačuva pod svaku cijenu.

Turska će se, nakon najnovijih događaja, očekivano, obračunati sa svima koji su kr&scaron;enjem zakona i Ustava države preksinoć krenuli u ru&scaron;enje njene demokratski izabrane vlasti. Taj obračun nipo&scaron;to ne smije prouzročiti novo kr&scaron;enje Ustava i zakona, jer bi to bio najozbiljniji alibi za sve koji su se već jučer na&scaron;li iza re&scaron;etaka. Svoje demokratske principe vladanja koje je branila i odbranila od pučista Turska će tek sada morati dokazivati. &nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Ispit zrelosti

Državni udar u Turskoj! Dramatične slike iz te zemlje obi&scaron;le su sinoć svijet.&nbsp;

Tenkovi na ulicama, narod na nogama, eksplozije i pucnji, ubijeni i ranjeni, uznemireni građani, panični pozivi...&nbsp;

Scene haosa izazvale su uznemirenost i kod mnogih na&scaron;ih građana, te vratile u sjećanje neizvjesnost i strah s početka agresije na BiH. Da, sinoć nisu bili budni samo Turci, već svi oni koji po&scaron;tuju Tursku i njen narod. &nbsp;

I dok je stizao spin za spinom, a nevjerovatne informacije prestizale jedna drugu, zebnju donosi pitanje u kojem pravcu će se u narednim danima i sedmicama kretati prilike u toj nama prijateljskoj zemlji. Definitivno, ma ko stajao iza sinoćnjih događaja, ono &scaron;to smo vidjeli je udar na tursku demokratiju.&nbsp;

Istina je da su se brojni oni koji su se posljednjih godina žalili na vlast Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdoan), načinjene nepravde i ugrožene im slobode, ali niko, pa ni opozicija, nevladin sektor i građani, nije spreman podržati izazivanje haosa u koji bi Turska mogla biti gurnuta eskalacijom nemira. Takve poruke stižu i iz Evropske unije.&nbsp;

Građani Turske iskazali su sinoć i rano jutros spremnost da po svaku cijenu brane mir i demokratiju u svojoj zemlji. To je nada da nakon Egipta, Libije, Sirije i drugih zemalja Bliskog istoka i Mala Azija neće biti gurnuta u vrtlog nemira. To je želja i nas u BiH, jer bi put nemira i smutnje mogao imati ozbiljne implikacije i na Balkan. Ko ne vjeruje, neka se sjeti vala izbjeglica koji je protekle godine zapljusnuo ovu regiju i cijelu Evropu!&nbsp;

Kuda ide Turska?

Francuska kao da je postala glavno strati&scaron;te krvave borbe između civilizacijskih vrijednosti naprednog dru&scaron;tva 21. stoljeća i radikalnih divljaka, terorista koji ubijanjem nedužnih građana poku&scaron;avaju nametati svoje ideje i radikalna shvatanja.

U relativno kratkom vremenu, Francusku su pogodila tri krvava teroristička napada, u kojima su živote izgubile stotine ljudi. Prvi je bio napad na redakciju satiričnog lista &quot;Charlie Hebdo&quot;, nakon toga krvavi napad u Parizu u kojem su pomahnitali teroristi ubili stotine ljudi. I prije dva dana ponovo.

Uprkos strahu i želji za osvetom koja polagano tinja među Francuzima, predsjednik ove države Fransoa Oland (Francois Hollande) svoj narod poziva na jedinstvo i zajedni&scaron;tvo, uvažavajući sve razlike koje francusko dru&scaron;tvo ima. Od onih vjerskih do rasnih. Od svog naroda traži da pokaže dostojanstvo tako &scaron;to će i dalje po&scaron;tovati razlike, smatrajući to bogatstvom Francuske, a ne slabo&scaron;ću.

Tako je Oland u trenucima najtežim za Francusku, odlučno nosi teret liderstva. Ne pokazuje strah, jer to bi smatrao pobjedom radikalnih ekstremista, već odlučnost i ustrajnost u borbi protiv po&scaron;asti zvane terorizam, koja prijeti ne samo njegovoj državi nego cijelom svijetu.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Fransoa Oland

Poziv na jedinstvo

Istočni dio regiona, jednostavno, mora naprijed ka EU i tu nema alternativu. Ali, ključni korak naprijed blokiran je upravo u Bosni i Hercegovini, zbog dojučera&scaron;njih tvrdoglavih stavova rukovodstva manjeg bh. entiteta da se ne prihvati adaptacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) sa EU, i to zbog kojekakvih bizarnih političkih i kvazinacionalih razloga koji se fakturiraju iz Banje Luke.

Na njihovu žalost, u Beogradu, na koji se u RS pozivaju kao da je to, a ne Sarajevo, glavni grad BiH, očito sazrijeva uvjerenje da u Bosni nema napretka ako se nastavi samo uz deklarativne &quot;evropske&quot; slogane. Srbija, očito, nema vremena za bacanje, iako se to možda nekome pričinjava u RS.

Otuda očekivano odmrzavanje i Dodikove najave da bi čelnici manjeg bh. entiteta mogli pristati na prilagođavanje sporazuma sa Evropom, i to nakon žestoke diplomatske ofanzive iz Berlina.

Ta &quot;mekana sila&quot;, koja se legitimno primjenjuje u diplomatiji uz oprobanu Bizmarkovu metodu &quot;&scaron;tapa i mrkve&quot;, u Banju Luku stiže ekspresno, i to preko Beograda. Tamo je predsjednik RS pažljivo saslu&scaron;ao argumente i o tome ko se stvarno pita. U Beogradu je, dakle, Milorad Dodik shvatio da mu se, osim međunarodne izolacije, sprema i ona svesrpska izoliranost - od svih političkih lidera bosanskih Srba, koji, kao i Aleksandar Vučić, žele u Evropu.

- Razgovarat ćemo svi zajedno i mislim da možemo da postignemo dobre stvari za srpski narod - poručio je premijer Srbije.

Kazao je da to &quot;želi 90 posto građana RS, kao i 100 posto građana Srbije&quot;. I najavio da će se, osim s Dodikom, susresti i s predstavnicima opozicije u manjem bh. entitetu.

Kada je svojevremeno američki predsjednik Ronald Regan (Reagan) s Mihajlom Gorbačovom razgovarao o sovjetskoj perestrojci, rekao je da Amerikanci vjeruju na riječ, ali je provjeravaju. Oni koji u RS misle da bi se poslije najnovijih obećanja iza zatvorenih vrata mogli izvući s novim retoričkim žonglerajem u ime neke &quot;nacionalne ugroženosti&quot;, grdno se varaju. Jer, takve primjedbe vi&scaron;e se neće u potpunosti uvažavati u Beogradu. Pardon, u Berlinu!

&nbsp;

Saslušanje kod Vučića

Tereza Mej (Theresa May) preuzela je poziciju premijera Velike Britanije u ključnim trenucima za ovu zemlju, ali i za cijelu Evropu. Nakon &scaron;to su Britanci na referendumu odlučili napustiti EU, Mej će biti ta koja će voditi zemlju kroz taj nimalo ugodni proces.

Zbog sličnosti s prvom premijerkom Velike Britanije Margaret Tačer (Thatcher), Mej su mnogi već nazvali novom Čeličnom lejdi. Nema nimalo sumnje da će joj trebati mnogo snage, hrabrosti i mudrosti da provede zemlju kroz brojne opasnosti.

O njenim odlukama ovisit će budućnost Britanije, ali i drugih evropskih zemalja, pa čak i na&scaron;eg regiona, na koji se odražava sve &scaron;to se de&scaron;ava u evropskim prijestonicama.

Rođena je 1956. godine u Isburnu, primorskom gradu na jugu Engleske, a posljednjih godina obavljala je funkciju ministrice unutra&scaron;njih poslova.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana  Tereza Mej

Nova Čelična lejdi

Poslanici pozicije i opozicije u Narodnoj skup&scaron;tini RS, izuzimajući one iz koalicije &ldquo;Domovina&rdquo;, podigli su ruke za Prijedlog zakona o popisu stanovni&scaron;tva RS. U roku od &scaron;est mjeseci, nakon stupanja tog zakona na snagu, Zavod za statistiku RS objavit će rezultate popisa stanovni&scaron;tva, domaćinstava i stanova provedenog 2013. godine.&nbsp;

Uopće nije postojala dilema prije sazivanja 18. posebne sjednice NSRS da će poslanici glasati suprotno. Entitet koji slijepo slijedi ideologiju svojih stvaralaca, odnosno aktuelna vlast, ima priliku da u roku od pola godine dovr&scaron;i politiku etničkog či&scaron;ćenja i da 49 posto teritorije BiH ekskluzivno sačuva samo za pripadnike jednog naroda.&nbsp;

Poslanici pozicije i opozicije u NSRS tim zakonom žele zauvijek izbrisati imena Bo&scaron;njaka i Hrvata koji su preživjeli genocid, logore i mučenja, a koji su u popisu okvalificirani kao nerezidenti.&nbsp;

Nedim Čivić, poslanik &ldquo;Domovine&rdquo;, pozvao je kolege da ne udaraju temelje entitetu bez Bo&scaron;njaka i Hrvata, jer, kako je kazao, oni neće dugo izdržati. Pozvao ih je da ne usvajaju diskriminatorne zakone i ne preuzimaju ulogu sudija koji određuju ko je to nerezident u RS.&nbsp;

Poziciona i opoziciona klapa u NSRS nije željela čuti Čivićev glas, uostalom kao ni njihovi prethodnici koji nisu slu&scaron;ali glasove povratnika u Podrinje, Posavinu ili Krajinu. Objavljivanje rezultata popisa samo za entitet RS, popisa koji je po mjeri samo jednog naroda, nesumnjivo je proizvod politike negiranja genocida, osporavanja bosanskog jezika i državotvornosti Bosne i Hercegovine.&nbsp;

Slu&scaron;ajući diskusije poslanika pozicije i opozicije u NSRS, u jednom trenutku sam očekivao da će neko od njih izgovoriti: &quot;Pravac Potočari, Bratunac. Nemoj se zaustavljati. Kreći ispred mene skroz!&quot; Riječi su to zlikovca Ratka Mladića, čiji su sljedbenici ba&scaron; julskih dana 1995. na različitim lokacijama u Podrinju ubili najmanje 8.372 Bo&scaron;njaka, počiniv&scaron;i prvi genocid na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.&nbsp;

Vrijeme teče, ali se politika ne mijenja. Promijenjen je način kojim se želi doći do cilja definiranog u memorandumima Srpske akademije nauka i umjetnosti.

Moralni pobjednik

Lobira za BiH

Cijena života

Domovina ispred kluba

Mrtvi na glasanju

Sposobni pregovarač

Opasne staze

Inat politika

Veliki trijumf

Odbrana države

Ispit zrelosti

Kuda ide Turska?

Poziv na jedinstvo

Saslušanje kod Vučića

Nova Čelična lejdi

Politika zločina

Kolumne

Moralni pobjednik

Lobira za BiH

Cijena života

Domovina ispred kluba

Mrtvi na glasanju

Sposobni pregovarač

Opasne staze

Inat politika

Veliki trijumf

Odbrana države

Ispit zrelosti

Kuda ide Turska?

Poziv na jedinstvo

Saslušanje kod Vučića

Nova Čelična lejdi

Politika zločina