- Ne, ne želim kopirati Andreu Pirla. Imam svoj stil igre.

No, &scaron;ta god da je na&scaron; nogometni reprezentativac Miralem Pjanić rekao na zvaničnom predstavljanju u Juventusu, čije je najveće pojačanje za narednu sezonu, mediji su na stolici na kojoj je sjedio vidjeli upravo Andreu Pirla.

Pjanić je u Juventus do&scaron;ao nakon sjajne sezone u Romi, u kojoj je zabilježio 12 golova i isto toliko asistencija. U Torinu, od njega se očekuje da nastavi taj trend i da povuče italijanskog prvaka do jo&scaron; većih uspjeha, kao &scaron;to je to svojevremeno radio majstor Pirlo, ali i Zinedin Zidan (Zinedine Zidane), čiju je &quot;peticu&quot; na dresu zadužio Pjanić.&nbsp;

Na&scaron; reprezentativac, rođen 2. aprila 1990., do sada je igrao u Mecu, Lionu i Romi, ali, dok je konstantno bilježio individualni napredak, nedostaju mu klupski uspjesi. Mnogi su složni da je u Juventusu prona&scaron;ao pravi klub za to i da će mu svojom lucidno&scaron;ću pomoći da nastavi osvajati trofeje.&nbsp;

LIČNOST DANA    Miralem Pjanić

Novi Pirlo

Mevlut Čavu&scaron;olu (Cavusoglu), ministar vanjskih poslova Republike Turske, klanjao je prekjučer dženazu za 127 Srebreničana koji su ukopani do svojih očeva, amidža, daidži, djedova, braće...

Svojim prisustvom Čavu&scaron;olu, koji u Srebrenicu dolazi već nekoliko godina zajedno s turskom delegacijom, pokazao je koliko mu je stalo do &scaron;ehida Bosne, nevino ubijenih Bo&scaron;njaka i njihovih porodica. Pokazao je da je Turska snažno uz BiH. Podr&scaron;ku Srebreničanima iskazao je javno, jasno i glasno poručujući im da Turska nikada neće ostaviti svoju bo&scaron;njačku braću i sestre, posebno ne Srebrenicu.

Čavu&scaron;olu je prenio i selame i duboko saosjećanje od turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan). Kao Erdoanov izaslanik, kazao je da Turska danas ne bi dozvolila genocid nad Bo&scaron;njacima. Obraćajući se na komemoraciji, pred vi&scaron;e od 40.000 ljudi, ukazao je na sramotu svih &quot;nijemih posmatrača&quot; koji su dozvolili da se pokolj u Srebrenici desi.

Kazao je da je ta ljudska sramota pala na pleća svih nas. Time je dao zadatak svima nama da se Srebrenice ne trebamo sjećati samo 11. jula. A upravo zahvaljujući pravim i odanim prijateljima kao &scaron;to je ovaj diplomata, Srebrenica i živi.

Rođen je 5. februara 1968. godine u Turskoj.

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana     Mevlut Čavušolu

Važna podrška

Rudari Rudnika mrkog uglja Kakanj, zbog neisplaćenih plaća za protekli mjesec jučer su obustavili proizvodnju u jamskim i povr&scaron;inskim kopovima i stupili u &scaron;trajk. Računi ovog rudnika su blokirani zbog duga prema Poreznoj upravi FBiH koja je počela sa prinudnom naplatom svojih potraživanja, nakon čega su rudari ostali bez zarađenih primanja.

I Rudnik Kakanj, a i Porezna uprava su državne firme i koliko god jedni dugima da duguju, zbog toga ne bi trebali ispa&scaron;tati oni koji rade najteži posao na svijetu, odnosno crnče stotine metara pod zemljom gledajući svakog trenutka smrti u oči.

Tačno je da Rudnik Kakanj obaveze prema državi treba i mora plaćati, ali je isto tako tačno da su upravo neplaćanjem tih obaveza oni koji su bili odgovorni za njegov rad i poslovanje, godinama svoje neznanje i nesposobnost skrivali iza moći političkih partija čiji su kadrovi bili i tako rudnik doveli u stanje bez izlaza, a rudare u situaciju da &scaron;trajkom traže plaću koju su svojim znojem zaradili.

Ministar industrije, energetike i rudarstva FBiH Nermin Džindić jučer je najavio da će se založiti da rudari redovno dobijaju svoje zarađene plaće ali &bdquo;s plaćenim&nbsp; doprinosima&ldquo;, o čemu je, kako je kazao, već razgovarao sa odgovornim u &bdquo;Elektroprivredi&ldquo; koja gazduje rudnicima, kao i odgovornim u Poreznoj upravi FBiH. Obzirom na resor kojim rukovodi, ovakav stav ministra je bio očekivan.

No, ministar je javnosti otkrio i jednu istinu o kojoj se dugo u rudarskim krugovima pričalo, a tiče se finansijskog statusa pojedinih sindikalnih vođa u bh. rudnicima (čast mnogim čestitim rudarskim sindikalistima), pa i onog koji je, po tvrdnjama ministra jučer u Rudniku Kakanj organizirao &scaron;trajk.

Rudarima, bez obzira &scaron;ta poreznici od rudnika zahtjevali, plaće koje zarade crnčeći u utrobi zemlje, moraju biti redovno isplaćivane. Isto tako, rudari, ne smiju vi&scaron;e gubiti vrijeme na demagogiju pojedinih svojih sindikalaca, već i od njih, kao i od&nbsp; gazda rudnika, napokon, moraju zatražiti odgovor ko je rudnike doveo u stanje da ovoliko duguju državi. Rudarska lopata, sigurno, nije!

&nbsp;

Komentar dana

Rudarska muka

U istom satu za sve nas bolnog 11. jula domaća i međunarodna javnost imala je priliku vidjeti dvije slike srpskih političara iz na&scaron;e zemlje i susjedne Srbije. One mnogo govore o tome u kakvim krajnostima i dalje živimo u BiH i na Balkanu.

Na jednoj strani bio je jučer biv&scaron;i potpredsjednik Vlade Srbije i lider LDP-a Čedomir Jovanović (čija je majka rodom iz Bosanske Dubice, pa je i on dijelom Bosanac), koji je iznova zadivio svijet pokloniv&scaron;i se, onako ljudski, kom&scaron;ijski i bez uvjetovanja, žrtvama genocida u Srebrenici. S druge strane, sve ma&scaron;ući &scaron;takom, predsjednik manjeg bh. entiteta Milorad Dodik u Banjoj Luci iznova je prosipao mržnju.

I dok je Čeda kazao da ga &quot;Srebrenica boli&quot; i da je dolazak u Potočare &quot;njegova ljudska obaveza i politička odgovornost&quot;, vožd Mile pokazivao je poznato đavolje lice. Poku&scaron;avajući pljunuti na bijele potočarske ni&scaron;ane i &scaron;amije majki na&scaron;ih &scaron;ehida, tvrdeći da se genocid nije desio i da ga Srbi nikad neće priznati! Da, to nije ni&scaron;ta novo, ali to i jeste na&scaron;a tragedija.

Iako o Dodiku normalan čovjek nema &scaron;ta reći osim: lanet olsun; iako Čedin stisak ruke majki Srebrenice neće vratiti u život nijednog od 8.732 ubijena, geste i poruke obojice političara pričaju svoje priče. Ljudi poput Dodika, nažalost, previ&scaron;e je (i ima ih na svim stranama), a onih poput Čede toliko malo da nam unosi zebnju i poput noćne more donosi pitanje da li bi to neki ponovo uzeli kame u ruke.&nbsp; &nbsp;

Upravo zato, da postoji samo jedan čovjek poput Čede Jovanovića, trebamo ga slaviti. Ne zbog činjenice da nama bilo ko treba reći &scaron;ta se desilo u Srebrenici, već zbog nade. Nade da će ovdje biti manje zla.

Jer, odgovoriti mržnjom Miloradu Dodiku značilo bi nastaviti djelo Karadžića i Mladića. Oni su genocid u Srebrenici i napravili kako bi mržnju zabetonirali i učinili nemogućim bilo &scaron;ta &scaron;to se može nazvati normalnim životom i zajedni&scaron;tvom u kojem se ovdje stoljećima živjelo.&nbsp; &nbsp;

Čedina gesta zapravo jeste san, sličan onom Martina Lutera Kinga, da će srpski dječaci i srpske djevojčice pružiti ruke malim Bo&scaron;njacima i malim Bo&scaron;njakinjama kao braći i sestrama. Sanjamo da će se taj san obistiniti u julu jedne godine, jedanaestog u mjesecu. U Memorijalnom centru. Da, iz Potočara moramo krenuti!

&nbsp;

Čeda i Mile

U danima kada se cijeli civilizirani svijet prisjeća stradanja nevinih Bo&scaron;njaka, koji su na mučki način pobijeni u genocidu u Srebrenici, tračak nade za budućnost na&scaron;eg regiona dolazi iz Crne Gore.

Poglavar Crnogorske pravoslavne crkve mitropolit Mihailo nekoliko dana prije obilježavanja 21. godi&scaron;njice srebreničkog genocida uputio je pismo Organizacionom odboru za obilježavanje. Mitropolit Mihailo u svom pismu naveo je da svima koji poriču genocid moramo poručiti da svaki kamen i svaka stopa zemlje u Srebrenici svjedoče zlu koje se dogodilo prije 21 godinu. Naveo je da je to bio juri&scaron; na Bosnu kakvu znamo, Bosnu dobrih ljudi, neovisno o njihovoj vjeri.

Mitropolit Mihailo i ranije je svojim izjavama poticao na pomirenje i suživot na prostoru Balkana, a ovim pismom jo&scaron; je jednom postavio prag ili mjeru ljudskosti koje bi se svi u regionu, ali i &scaron;ire, trebali pridržavati. Mitropolit Mihailo poručio je preživjelim Srebreničanima, kao i svim Bosancima i Hercegovcima: &quot;U ime ljudskosti, mira i ljubavi oprostite, ali nikad ne zaboravite.&ldquo;

Poručio je da svi na ovom prostoru na svojim plećima nosimo breme zla te da trebamo moliti Boga da se vi&scaron;e nikada ne ponovi takav genocid, kakav savremeni svijet nije vidio od Drugog svjetskog rata.

Mitropolit Mihailo i ranije se nalazio na udaru, kako kaže, rulje koju vode srpski popovi. Onaj radikalno nastrojeni dio na&scaron;ih istočnih susjeda zamjerio je mitropolitu komentare na presude Vojislavu &Scaron;e&scaron;elju i Radovanu Karadžiću, a posebno izjavu da je &bdquo;Allah jedan, a Muhamed, a. s., njegov poslanik&quot;.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Mitropolit Mihailo

Mjera ljudskosti

Američki državni sekretar Džon Keri (John Kerry), uoči obilježavanja 21. godi&scaron;njice genocida u Srebrenici, uputio je iz Va&scaron;ingtona jasnu podr&scaron;ku građanima Bosne i Hercegovine, potvrdiv&scaron;i jo&scaron; jednom da su Sjedinjene Američke Države snažno uz narod na&scaron;e države i da krivci za genocid moraju biti pozvani na odgovornost.

Time je ovaj visoki američki dužnosnik i čovjek od povjerenja Baraka Obame (Barack), predsjednika SAD, ponovno dao snažan vjetar u leđa svima u BiH, potvrđujući po ko zna koji put do sada da u SAD imamo velikog prijatelja.

Kerijeve poruke koje je uputio u zvaničnoj izjavi Stejt departmenta, dobivaju na značaju, jer je, osim osude genocida u Srebrenici i podr&scaron;ke koju SAD pružaju BiH, pozvao i lidere u državi da se ujedine kako bi zemlja krenula naprijed, a socijalni i ekonomski prosperitet bili &scaron;to bolji.

Džon Keri rođen je 11. decembra 1943. godine u Orori u Koloradu. Bio je kandidat za predsjednika SAD u ime Demokratske stranke na izborima 2004., ali je izgubio od Džordža Bu&scaron;a (George Bush). Svoju predsjedničku kampanju temeljio je na protivljenju ratu u Iraku.

Ličnost dana         Džon Keri

Snažno uz BiH

Bosna i Hercegovina jedina je država u regionu koja jo&scaron; nema riječi za svoju nacionalnu himnu. Ali, to je i zemlja u kojoj itekako, uz najodabranije riječi, odzvanja eho pravde, za kojom se jo&scaron; traga uz himnu Srebrenice. Riječi te himne isklesane su u kamenu kao 8.372 bosanska imena, ali i kao jo&scaron; toliko ljudskih opomena bosanskom kom&scaron;iluku, Evropi i svijetu.

- Živim za onaj dan kada će se o genocidu u Srebrenici govoriti bez prizvuka historijskog revizionizma ili negiranja, kada će taj stra&scaron;ni zločin probuditi čovječnost u svima, bez obzira na vjeru i naciju - poručila je ovih dana i mlada američka odvjetnica, Srebreničanka Adisada Dudić.&nbsp;

Pa tako od Ujedinjenih naroda do Kongresa Sjedinjenih Američkih Država i drugih najvažnijih institucija u SAD opet čujemo kako je Srebrenica danas upozorenje i za onaj ksenofobični dio Evrope. A to je i najjači razlog &scaron;to BiH mora opstati kao inkluzivna, jednakopravna država za sve njene građane.&nbsp;

Zbog Srebrenice se u BiH i ne smije dozvoliti bilo kakav apartheid, naročito ne jezika i kulture. Valja živjeti i za dan kada će, kao kad se govori o nedužnim jevrejskim žrtvama u holokaustu, u čemu danas, kad je pokajanje u pitanju, prednjače Nijemci, svi njihovi političari i svi diplomati, u srebreničkom pokajanju prednjačiti i svi odvažni ljudi u Srbiji, a za nadati se i drugdje.&nbsp;

Srebrenica jeste stradanje samo jednog - bo&scaron;njačkog naroda, ali je, zato, kolektivna obaveza svih da se o tom genocidu protiv ljudi i čovječnosti po&scaron;teno odrede. To posebno trebaju učiniti oni koji, kako se navodi i u presudi Međunarodnog suda pravde u Hagu Srbiji, nisu učinili ni&scaron;ta da spriječe pogrom.&nbsp;

To je ta humana himna koja, uz sve pobrojane i, kako to kaže Adisada Dudić, savr&scaron;ene riječi, odzvanja u američkom Kongresu. Ali, takve riječi trebaju &scaron;to prije stići i iz srbijanskog parlamenta. Bez daljnjeg, tu bi srebreničku himnu končano svi u regionu trebali naučiti napamet.

Srebrenička himna

U zemlji apsurda Bosni i Hercegovini dogodilo se jo&scaron; jedno &ldquo;čudo&rdquo; - bo&scaron;njačka i hrvatska djeca iz Jajca zajedno! &ldquo;Pokazali su zube&rdquo; nakon &scaron;to su zastupnici Skup&scaron;tine Srednjobosanskog kantona (SBK) podržali inicijativu za osnivanje srednje &scaron;kole na bosanskom jeziku. Porukom: &ldquo;Nađite rje&scaron;enje, ali pod istim krovom&rdquo;, održali &nbsp;su lekciju političarima koji nam kroje sudbine čak i kroz pokusne političke vježbaonice u obrazovanju. &nbsp;&nbsp;

Ustvari, zlosretna praksa u poslijeratnim bh. &scaron;kolama uvukla se toliko u svijest svima da je i učenički protest i najava bojkota obilježen porukom u kojoj se, vjerovatno automatski, ponovio dio nesretnog slogana &ldquo;dvije &scaron;kole pod jednim krovom&rdquo;, kao &ldquo;službeni&rdquo; oblik i naziv obrazovne segregacije gdje se u istoj &scaron;koli educiraju učenici iz dvije etničke grupe, ali fizički odvojeni.

E, to ne može vi&scaron;e, nećemo &ldquo;žice&rdquo;, nećemo obrazovne kazamate, poručili su metaforično mladi Jajčani bo&scaron;njačke i hrvatske nacionalnosti. I osvjetlali obraz te ugrijali srca svih normalnih ljudi ove zemlje. Kazali su i kako im ne treba pamet &ldquo;iz komiteta&rdquo;, jer dovoljno su pametni, inteligentni i svoji da znaju kuda ih vode neke izmi&scaron;ljene podjele i 20 godina nakon rata. I da im ne trebaju nekakve nove &ldquo;grete kune&rdquo; koje će Muju i Ivana nazivati &ldquo;kru&scaron;kom i jabukom&rdquo;. I da ih ne moraju, a priori, voditi oni koji već dugo očigledno - lutaju.

Mladi Jajca pokazali su odraslima koji &ldquo;bistre politiku&rdquo;, a mute &nbsp;odnose čak i među dječicom koja sriču slova, da to neće vi&scaron;e ići. Non pasaran.&nbsp;

Oni stasavaju, skeniraju i bez milosti odbacuju kao nepotreban teret sve gluposti ovog svijeta. Među tim glupostima i budala&scaron;tinama i - &scaron;kolu u kojoj bi bo&scaron;njačka i hrvatska djeca, kakvog li apsurda, bila zajedno, ali - odvojena!&nbsp;

Gledajući simbolično vezane tri zastave i slu&scaron;ajući lucidne premise pubescentne pameti na&scaron;e hrabre djece, možemo pomisliti i zadovoljno donijeti konkluziju ili zaključak - ima nade u ovoj zemlji političkog apsurda i teatra.

Ima nade za nas!

Amel Tuka navikao nas je na sjajne rezultate, pa s pravom od njega očekujemo da jo&scaron; jednom zablista na velikoj sceni i to danas, u finalu Evropskog prvenstva u Amsterdamu!

Na&scaron; najbolji atletičar i jedan od vodećih svjetskih trkača na 800 metara, rutinski je u polufinalu izborio dana&scaron;nje finale EP-a u kojem spada u red favorita za najvi&scaron;i plasman.

U svojoj udarnoj disciplini (800 metara) obradovao nas je pro&scaron;le godine, kada je na Svjetskom prvenstvu u Pekingu osvojio bronzanu medalju. Imao je i odlične nastupe na mitinzima Dijamantne lige, te je oborio i rekord BiH.

Na pro&scaron;lom EP-u, prije dvije godine, Amel je u finalu na 800 metara bio &scaron;esti, s tada&scaron;njim ličnim rekordom 1:46,12 minute. Danas, međutim, u finalu Tuka &quot;unosi&quot; mnogo jačih 1:42,51.

Tuka je rođen 9. januara 1991. godine u Kaknju. Atletikom se počeo baviti u srednjoj &scaron;koli, kada je postao član AK Zenica.

Ličnost dana Amel Tuka

Juriš na medalju

Stav državne sutkinje Azre Miletić, koji se mogao čuti na roči&scaron;tu u Sudu BiH tokom preslu&scaron;avanja presretnutih razgovora optužene s uglednom advokaticom Vasvijom Vidović, da bi zbog &quot;antidržavnog djelovanja&quot; na njenom mjestu trebao biti biv&scaron;i direktor Obavje&scaron;tajno-sigurnosne agencije (OSA) Almir Džuvo, podsjetio je bh. javnost na destruktivnu i po državu krajnje spornu ulogu čovjeka koji je vi&scaron;e od deset godina vladao bh. tajnom službom.

Političke veze

Iako se Džuvo, koji je rat proveo u Italiji, sklonio u diplomatiju, posljedice njegovog &scaron;tetočinskog djelovanja, kao i njegovih poznatih političkih veza u donedavno vladajućem SDP-u, evidentne su.&nbsp;

Zato se bez imalo zadr&scaron;ke može primijetiti da su Džuvin odlazak s čela OSA-e i dolazak dokazanog bh. patriote i profesionalca Osmana Mehmedagića - kojem je nedavno priznanje odao i sam direktor CIA-e Džon Brenan (John Brennan) - omogućili harmonizaciju političkih prilika u državi, a prije svega u FBiH.&nbsp;

Ispostavilo se, naime, da je, sklonjen iza krinke borca protiv terorizma, Džuvo zbog svojih interesa mistificirao rad obavje&scaron;tajne službe te zapravo kreirao cijeli sistem u kojem je bila nemoguća dubinska parlamentarna kontrola te institucije. Na mjesto sigurnosti instalirana je smutnja u kojoj je, po uzoru na Aleksandra Rankovića, profitirao samo biv&scaron;i čelnik OSA-e.&nbsp;

Uz Džuvu su vezane i afere s nelegalnim prislu&scaron;kivanjem 5.000 brojeva mobilnih telefona.&nbsp; 
Tada je tražena i njegova smjena, ali je izbjegao polaganje računa.

Najvi&scaron;e je, ipak, trpio bo&scaron;njački i probosanski politički faktor, jer je bilo kakva mogućnost njegove konsolidacije vje&scaron;to destruirana upravo Džuvinim obavje&scaron;tajnim igrama. Sve je to imalo vrlo jasnu upotrebnu vrijednost za one željne očuvanja vlasti, ali i druge kojima nisu u interesu jaki Bo&scaron;njaci i država BiH.&nbsp; 
&nbsp; 
Džuvo je tako jednom članu Predsjedni&scaron;tva BiH nosio haber da mu tada&scaron;nji lider opozicije želi zapaliti kuću, a lideru opozicije pak vijest da će član Predsjedni&scaron;tva BiH organizirati spaljivanje objekta kompanije čiji je osnivač, kreirajući tako stanje haosa. Danas je to jasno.

Odmetnuti &scaron;pijuni

Treba li podsjetiti i na izjavu pripadnika MUP-a RS Neboj&scaron;e Lazića Zenge na Face TV-u da je Džuvo &quot;manipulator koji je prije mjesec s Azrom Sarić (sada već čuvenom svjedokinjom čiji se iskaz ne može objavljivati), sjedio u &ldquo;Dekanter&rdquo; vinariji i dogovarao hap&scaron;enje gospodina Fahre Radončića i Bakira Dautba&scaron;ića&quot;. Možda bi ta izjava bila i zaboravljena da nekoliko dana kasnije Radončić zaista nije i uhap&scaron;en!? Brojni događaji neposredno prije, ali i poslije potpisivanja koalicije SDA - SBB u najmanju ruku otvaraju sumnju.&nbsp;

Samo državnička svijest i odgovornost prema narodu koje su pokazali, prije svega, lider SBB-a, a potom i Bakir Izetbegović, spriječili su razbijanje snažne bo&scaron;njačke koalicije. Zahvaljujući tome, FBiH je, prema analitičarima, danas bolji dio BiH i jača je od RS. 
&nbsp; 
Bude li odgovornosti prema državi, Džuvina uloga morala bi biti istražena i rasvijetljena u Parlamentu BiH kako BiH i Bo&scaron;njaci vi&scaron;e nikad ne bi iskusili novi haos i samovla&scaron;će koje donosi ogromna moć odmetnutih &scaron;pijuna.&nbsp;

&nbsp;

LIČNOST DANA    Almir Džuvo

Čovjek opasnih namjera

Moramo se boriti da se genocid u Srebrenici ne zaboravi, jer zaborav je na&scaron; najveći neprijatelj, poručila je preksinoć učesnicima ovogodi&scaron;njeg &bdquo;Mar&scaron;a mira&ldquo; Hatidža Mehmedović iz Srebrenice, majka kojoj je u genocidu ubijena cijela porodica.&nbsp;

Hatidžine riječi izazvale su buru emocija kod prisutnih, upravo &scaron;to je izrekla ono &scaron;to svi znamo i &scaron;to iz straha, nerijetko, ne smijemo da izgovorimo. Riječima mudraca podsjetila je na zlo devedesetih godina, upozoravajući da njegov crni oblak jo&scaron; stoji nad na&scaron;om zemljom, zbog čega je skoro jaukom zavapila da dobro razmislimo kakvi smo, kako nas to zlo ponovo ne bi zaskočilo, odnosno dokrajčilo. &nbsp; 
&nbsp; 
Nije Hatidža ni političar ni umi&scaron;ljeni intelektualni orator kakvi nam se svako malo kojekakvim &bdquo;mudrostima&ldquo; ukazuju u javnom prostoru. Nije vlasnik diploma ni certifikata, niti se busa u prsa da niko kao ona ne zna. Ali, da olovo njenih riječi udara upravo u srž istine o tome ko smo, &scaron;ta smo, kakvi trebamo biti i od čega se trebamo čuvati, u to smo se bezbroj puta uvjerili.&nbsp;

Nije se pla&scaron;ila svih onih koji su preksinoć iz &scaron;umaraka oslu&scaron;kivali &scaron;ta to govore učesnici mar&scaron;a i njihovi predstavnici, već ih je, bez straha, podsjetila na istinu da bo&scaron;njačke heroje jo&scaron; progone samo zato &scaron;to su preživjeli i da će se, kao majka kojoj su ubili ono najdraže, protiv toga boriti dok je živa.&nbsp;

Hatidži Mehmedović genocid u Srebrenici ubio je sve &scaron;to je voljela: djecu, supruga, brata, rođake, prijatelje. Zlo koje joj je učinjeno davno je nazvala pravim imenom, ali nikad nije propustila da zamoli Boga da se to zlo nikad vi&scaron;e i nikome ne dogodi.&nbsp;

I zato su se poput najiskrenije dove preksinoć doimale njene riječi upućene učesnicima &bdquo;Mar&scaron;a mira&ldquo; da svom svojom snagom čuvaju BiH &bdquo;nad kojom jo&scaron; stoje crni oblaci&ldquo;, a da im &bdquo;olovka i znanje&ldquo; budu najbolji saveznici u toj borbi.

&nbsp;

&nbsp;&nbsp;

Hatidžina dova

Da je blokada evropskog puta BiH, u najkraćem, istovremeno i blokada pristupa novcu, govori situacija u koju su na&scaron;u državu, a i sebe, doveli zvaničnici RS. Svojim taktiziranjem kod neprihvatanja ključnih uvjeta EU za kandidatski status BiH, istovremeno su, sada je očito, rezali granu na kojoj sjede.&nbsp;

Naime, odbijanjem ispregovaranog Protokola o adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) te oduzimanjem državnih nadležnosti u rje&scaron;enju o mehanizmu koordinacije, zbog čega su se pregovori o tom aktu odužili unedogled, za rezultat su dobili da RS, koja grca u dugovima, za sada neće dobiti potrebnu finansijsku injekciju. Prosto kao pasulj, reklo bi se.&nbsp;

No, ovakav ishod mogao se i ranije pretpostaviti ako se uzme u obzir da su pregovori o Reformskoj agendi (čitaj: evropskom putu BiH) vođeni ne samo s predstavnicima EU nego su uključivali i niz zvaničnika iz međunarodnih finansijskih institucija poput MMF-a, Svjetske banke, Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Međunarodne finansijske korporacije (IFC).

Drugim riječima, evropski put BiH, obnovljen zahvaljujući njemačko-britanskoj inicijativi, u fazi u kojoj se nalazimo predstavlja ni&scaron;ta drugo do sistem spojenih posuda. U mjeri u kojoj budemo igrali po evropskim, pa i svjetskim pravilima, toliko ćemo dobivati potrebnu finansijsku podr&scaron;ku.

I dobro je da je tako, jer je to jedini način da se kočničari evropskog puta, a samim time i razvoja i budućnosti u cjelini, konačno urazume! Nesumnjivo je ova situacija doprinijela da je neko sada udaren po džepu. I to prvenstveno manji bh. entitet, koji iskazuje daleko lo&scaron;ije ekonomske parametre od većeg.&nbsp;

A veliko je pitanje kako će premijerka RS Željka Cvijanović realizirati svoju prvu najavu o tome da će njena vlada bez problema nadomjestiti novac planiran od MMF-a. Tim vi&scaron;e &scaron;to su vlasti u tom entitetu iscrpile sve mogućnosti, pa i one privatizacijske, da se domognu potrebnog novca, kako bi, ako ni&scaron;ta, očuvali socijalni mir u ovom dijelu BiH.

&nbsp;

&nbsp;

Spojene posude

Da sve zna s fudbalskom loptom, poznato je većini ljudi na zemaljskoj kugli, ali da je sklon lopovluku, e to je ne&scaron;to &scaron;to ba&scaron; nismo očekivali od Lionela Mesija (Messi).&nbsp;

Najbolji fudbaler svijeta i zvijezda Barcelone u srijedu je u prijestonici Katalonije, zajedno s ocem Horheom (Jorge), osuđen na 21 mjesec zatvora uvjetno, i to zbog utaje poreza.&nbsp;

&Scaron;panski sud osudio je Argentinca i oca zbog pronevjere vi&scaron;e od četiri miliona eura između 2007. i 2009. godine. Vlasti su ranije navele da su njih dvojica izbjegavali plaćanje poreza te da su putem kompanija u Belizeu i Urugvaju prodavali prava na lik napadača Barcelone. Svjetski superstar na suđenju se pravio prilično naivan, kao &quot;nije se nikad zanimao za detalje ugovora&quot;, o čemu je navodno računa samo vodio njegov otac.&nbsp;

Tako je Mesi, rođen 24. juna 1987. godine u Rozariju, bacio veliku mrlju na svoju karijeru u kojoj je na klupskom planu osvojio sve trofeje. Igrajući u dresu Barcelone, četiri puta je bio prvak Evrope, ima osam titula osvajača &scaron;panskog prvenstva... Pet puta progla&scaron;en je najboljim fudbalerom na svijetu.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Lionel Mesi

Tamna strana zvijezde

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović u svojoj bajramskoj hutbi Bo&scaron;njacima je u pravom momentu odaslao pravu poruku: mi nismo repa bez korijena, niti zajednica neukih.

Ovakva poruka vrhovnog poglavara IZBiH zasigurno dobiva jo&scaron; veću težinu uzme li se u obzir aktuelni trenutak pun izazova za na&scaron;u državu, a posebno za bo&scaron;njački narod.&nbsp;

Riječ je o trenutku u kojem, s jedne strane, diljem planete teroristička organizacija ISIL zloupotrebom islama sije haos, dok s druge strane, uoči godi&scaron;njice genocida u Srebrenici, srpski političari vje&scaron;tački kreiraju mržnju u narodu.&nbsp;

U ovakvim momentima, &scaron;to poručuje reis, treba postići i mjeru i ravnotežu.&nbsp;

Stoga s pravom ef. Kavazović poručuje mladima da se posvete izučavanju islamske tradicije u Bosni, da svoje vrijeme ispune radom, naukovanjem i istraživanjem. Nije ovo neočekivano od reisa, koji je svojim djelima i riječima pokazao da će biti kamen temeljac za ukupnu stabilizaciju stanja u BiH, i posebno poziciju Bo&scaron;njaka.

Ličnost dana   Husein ef. Kavazović

Prava poruka

Dan &scaron;ehida i jučer je, kao i svih prethodnih godina, protekao u obilasku bosanskih &scaron;ehitluka na kojim su se, uz vjerske službenike, okupljali članovi &scaron;ehidskih porodica, predstavnici boračkih udruženja, resorni ministri i rijetki drugi predstavnici vlasti.&nbsp;

Činjenica da je već nekoliko godina drugi dan Ramazanskog bajrama ustanovljen kao dan sjećanja na one koji su svoje živote položili u temelje države BiH, govori o na&scaron;oj obavezi da se i u danima kada se najvi&scaron;e radujemo, a Bajram jeste dan za radovanje, sjetimo onih koji su zaslužni za mir, ali i državu koju imamo.&nbsp;

Sjećanje na &scaron;ehide nije samo dan u kojem ćemo podignutih ruku moliti Boga za njihovu du&scaron;u. Sjećati se znači pogledati oko sebe na &scaron;ehidsku djecu, njihove majke, supruge, vidjeti gdje, kako i od čega žive, uz stalno preispitivanje kako se to mi kao pojedinci, ali i dru&scaron;tvo, spram njih odnosimo.&nbsp;

Niko ne može sporiti da je država spram svojih finansijskih mogućnosti pomogla ostvarenju prava na penziju, kao i mnogih drugih prava na osnovu kojih je većina &scaron;ehidskih porodica uspjela organizirati koliko-toliko normalan život. &nbsp;

Ali, isto tako niko ne može sporiti da i danas imamo &scaron;ehidske majke koje su ostale bez ijedne mu&scaron;ke glave u porodici i koje se, poput Ajke Husić iz Srebrenice, i danas potucaju po kolektivnim smje&scaron;tajima, bez nade da će ikada dobiti svoj krov nad glavom. Jednostavno, za njih, kako kaže Ajka, nema ko da se pobrine.&nbsp;

Slučaj iz Zvornika, gdje je lokalni stranački hoh&scaron;tapler majci tri &scaron;ehida tražio hiljadu maraka kako bi je stavio na spisak za donaciju za obnovu njene sru&scaron;ene kuće, prije nekoliko godina &scaron;okirao je javnost. Hoh&scaron;tapler je i danas na listi svoje stranke za lokalne izbore, a za &scaron;ehidsku majku ne znamo je li živa.&nbsp;

Dan &scaron;ehida jeste dan kada se trebamo dovom sjetiti na&scaron;ih najboljih sinova. Ali, to je i prilika da javno progovorimo o svim nepravdama s kojima i danas živi jedan broj porodica koje su u ratu izgubile svoje najmilije. &nbsp; &nbsp;

&nbsp;

Živjeti s nepravdom

Veliki svjetski mediji, među njima &quot;Washington Post&quot; te ABC News, &bdquo;Daily Mail&ldquo; i brojni drugi, uočili su mudrost i snagu poruka iz bajramske hutbe poglavara Islamske zajednice u BiH Huseina ef. Kavazovića u svjetlu globalnih tumačenja islama koja &scaron;irom svijeta, a posebno u muslimanskim zemljama, proizvode ekstremne i radikalne naboje.&nbsp;

Svojom hutbom, kako su to mnogi razumjeli, reisu-l-ulema poručio je da Bo&scaron;njaci moraju biti mudriji od svoje muslimanske braće &scaron;irom svijeta u izbjegavanju stra&scaron;nih sukoba i prolijevanja bratske krvi.&nbsp;

Bo&scaron;njaci su malobrojni i stoljećima utisnuti u evropski kulturno-tradicijski prostor i nisu u svojoj povijesti, zahvaljujući svakako i svojoj ulemi, imali anarhičnu i radikalnu ulogu izazivanja sukoba.&nbsp;

Husein ef. Kavazović, nagla&scaron;avajući da živimo u konfuznom vremenu mije&scaron;anja dobra i zla, jasno je povukao crtu koja se tiče borbe bo&scaron;njačke uleme za svoj ummet, za biolo&scaron;ki opstanak i vjerski identitet bosanskog muslimana, a protiv iskrivljenih tumačenja koja, pored neznanja i povr&scaron;nosti, proizvode, &scaron;to je najgore, ekstremnost i prolijevanje krvi.&nbsp;

Založio se, ako se dobro i&scaron;čitaju njegove riječi s bajramske hutbe, za prostor različitih stavova i shvatanja, a protiv nametanja koje ne unosi smutnju i nered. Stoga je razumljiv i odjek njegovih riječi, koje dolaze kao glas razuma i istine u vrijeme kada se pod navalom nasilja ru&scaron;e mnogi ustaljeni principi i odnosi.

Novi Pirlo

Važna podrška

Rudarska muka

Čeda i Mile

Mjera ljudskosti

Snažno uz BiH

Srebrenička himna

Ima nade za nas!

Juriš na medalju

Čovjek opasnih namjera

Hatidžina dova

Spojene posude

Tamna strana zvijezde

Prava poruka

Živjeti s nepravdom

Glas istine i razuma

Kolumne

Novi Pirlo

Važna podrška

Rudarska muka

Čeda i Mile

Mjera ljudskosti

Snažno uz BiH

Srebrenička himna

Ima nade za nas!

Juriš na medalju

Čovjek opasnih namjera

Hatidžina dova

Spojene posude

Tamna strana zvijezde

Prava poruka

Živjeti s nepravdom

Glas istine i razuma