Čovjeku pamet stane kada vidi i čuje da neko poslije 21 godinu negira genocid i sve &scaron;to se desilo u Srebrenici. Igor Crnadak, ministar vanjskih poslova BiH, donio je &scaron;okantnu odluku kojom je svim predstavnicima ovog ministarstva zabranio da učestvuju u aktivnostima vezanim uz organiziranje dženaze i ukopa srebreničkih žrtava 11. jula. Te&scaron;ko je pronaći riječi za ovakav potez državnog ministra, ali je jasno da je Crnadak uvrijedio ne samo sve žrtve nego i zdrav razum svakog dobronamjernog pojedinca.&nbsp;

Dok drugi političari odlaze na strati&scaron;ta žrtava drugih naroda i poklanjaju se poginulima i njihovim porodicama, Crnadak nameće zabrane, ba&scaron; kao da je u Sjevernoj Koreji.&nbsp;

Ovim istupom najozbiljnije se kandidirao za pajaca politike pravdanja zločina, iako zna da to ne može donijeti ni&scaron;ta dobro ni njemu, ali ni građanima RS, posebno ne njegovoj stranci. Jer, ako nema svijesti o počinjenom zločinu, kako će onda biti savjesti i ljudskog pokajanja, koje jedino vodi pomirenju.&nbsp;

Generalni sekretar PDP-a Igor Crnadak rođen je 1972. u Zadru, u Hrvatskoj. Oženjen je i otac dvije kćerke.

Ličnost dana    Igor Crnadak

Nerazuman potez vrijedan osude

Čestitkama punim slatkih riječi, dobrih namjera i želja obasuti smo i ovog Bajrama, kako od onih koji Bajram istinski dočekuju, tako i od onih koji mu se kao i svakom drugom blagdanu u godini raduju. &nbsp;

Kod vjernika koji nakon jednomjesečnog posta Bajram doživljavaju kao nagradu, bajramske čestitke uvijek su u sebi nosile želje za vi&scaron;e međusobne iskrenosti, darežljivosti i po&scaron;tovanja, s nadom da nadjačaju licemjerje, pohlepu i mržnju u nama kakvu nerijetko jedni prema drugim znamo iskazati.&nbsp; 
&nbsp; 
Iskreni pozivi na međusobno po&scaron;tovanje i uvažavanje, u državi kakva je BiH oduvijek su imali posebnu težinu i značaj i do njih su istinski vjernici &nbsp;stoljećima držali, bez obzira na to kojoj vjeri i kojem narodu pripadaju. I tako ukazivali da se zajedno može, samo ako se to hoće.&nbsp;

Brojni masovni zajednički iftari koji su i ovog ramazana upriličeni u većini gradova i sela u BiH i kojima su, uz muslimane postače, prisustvovali i nepostači te kom&scaron;ije i prijatelji drugih vjeroispovijesti pokazali su upravo onu najsvjetliju stranu lica bosanskog čovjeka koje je stoljećima svijetlilo blago&scaron;ću, dobrotom, po&scaron;tenjem, razumijevanjem i zajedni&scaron;tvom.&nbsp;

Tako su se u Podrinju najprije u Đulićima kod Zvornika, Diviču, a potom i u Konjević-Polju, prvi put nakon rata, na iftaru okupile hiljade ljudi ne gledajući ko za koga na izborima glasa, ko s kim može i hoće da se druži te ko kojoj vjeri pripada. Do&scaron;li su da budu skupa, da sjede za jednom sofrom koja je u &nbsp;tradiciji bosanskog čovjeka oduvijek &nbsp;predstavljala zajedni&scaron;tvo i napredak.&nbsp;

Iskustvo &nbsp;i ovog ramazana pokazalo nam je &nbsp;da možemo biti zajedno samo ako to hoćemo i ako se u to ime malo vi&scaron;e potrudimo. Vi&scaron;e od ostalih truditi se moraju oni koji vi&scaron;e znaju, koji su obrazovaniji i imućniji, posebno oni koji u svojim rukama imaju moć vlasti. Bude li drukčije, bajramske čestitke pune slatkih riječi, dobrih namjera i želja, kao i mnogo puta do sada, ostat će samo mrtvo slovo na papiru i po ko zna koji put biti predmet propitivanja iskrenosti onih koji ih upućuju.

Komentar dana

Bajramske čestitke

Zdravstvo u Federaciji BiH boluje od mnogih bolesti. Bolnice grcaju u gubicima, a građani nemaju adekvatnu medicinsku njegu.&nbsp;

To je prava slika na&scaron;eg zdravstvenog sistema kojem su, bez ikakve sumnje, potrebne nužne reforme kako bi se spriječio neumitni kolaps. A do toga nije daleko, jer dugovanja bolnica u Federaciji BiH prema&scaron;uju čak 370 miliona KM, &scaron;to cijeli sistem čini nemogućim za upravljanje i, mora se priznati, krajnje opasnim po pacijente.&nbsp;

Građani su svjesni te&scaron;ke situacije u kojoj se nalazi zdravstveni sistem u BiH, ali ni&scaron;ta nema od traženja izgovora i opravdanja. Odgovorni u zdravstvu moraju okrenuti stranicu i &scaron;to prije pokrenuti bolne reforme. Pruženu ruku u borbi koja je predstoji ponajvi&scaron;e direktorima bolnica dali su i političari koji trenutno obna&scaron;aju vlast u Federaciji BiH. Dom naroda FBiH održao je tematsku sjednicu, pokazav&scaron;i da, ako ni&scaron;ta, postoji svjesnost o težini problema.&nbsp;

Javno je rečeno da vi&scaron;e nijedan pacijent u ovoj zemlji ne smije umrijeti čekajući na transplantaciju organa. Etiketiran je i problem različitog nivoa pružanja usluga pacijentima od kantona do kantona, a cijeli spektar ograničenja koje ljekari na terenu imaju zbog te&scaron;kog finansijskog stanja ugrožava pacijente. Sve ovo navedeno znači samo jedno, da se moraju početi uspostavljati mostovi do ozdravljenja zdravstva.&nbsp;

Kako bi se finansijski problemi koji koče rad bolnica rije&scaron;ili, ukazano je na potrebu dono&scaron;enja zakona o konsolidaciji zdravstvenih ustanova u FBiH. Osim toga, navode nadležni, odlučnije će se ići i u borbu protiv korupcije. Sudeći prema svemu, posla ima i za istražne organe, koji su već započeli provjere i potragu za krivcima za sada&scaron;nje stanje.&nbsp; 
Problem se, dakle, sada vidi jasnije i to je prvi ohrabrujući korak. Za konačno ozdravljenje ipak će trebati vi&scaron;e.

Bolesno zdravstvo

Kris Koleman (Chris Coleman) postao je prvi selektor koji je izgubio prvih pet utakmica na klupi fudbalske reprezentacije Velsa. U oktobru 2015. godine, Koleman je čak razmi&scaron;ljao da digne ruke od selektorskog posla.

Na sreću Vel&scaron;ana, Koleman je ostao te ponovo u&scaron;ao u historiju. Pod njegovim vodstvom, Vels je ne samo izborio debitantski nastup na jednom velikom takmičenju (Evropsko prvenstvo) nego je, savladav&scaron;i favoriziranu Belgiju (3:1), senzacionalno stigao do polufinala Eura u Francuskoj!

U velikoj mjeri zasluga je to Kolemana, pod čijim vodstvom Vel&scaron;ani igraju ba&scaron; onako kako je to činio njihov selektor, o&scaron;tro i beskompromisno.

Nekada&scaron;nji defanzivac sakupio je približno 500 nastupa za engleske klubove (Mančester siti, Blekburn, Fulem...) prije nego &scaron;to je u 32. godini, nakon povreda zadobivenih u saobraćajnoj nesreći, zavr&scaron;io igračku karijeru.

Koleman je rođen 10. juna 1970. u Svonsiju. Kao trener, prije dolaska na klupu Velsa, vodio je Fulem, Real Sosijedad, Koventri i grčku Larisu.

Ličnost dana Kris Koleman

Rezultat za historiju

Bosna i Hercegovina mora nastaviti put ka Evropskoj uniji, jasna je poruka Angele Merkel, njemačke kancelarke, upućene članovima Predsjedni&scaron;tva BiH, ali svim političarima u zemlji, pogotovo kočničarima integracija u EU.

Merkel je, po ko zna koji put, ulila i veliku dozu optimizma Bosancima i Hercegovcima, obećav&scaron;i da će snažno podržati evropski put BiH i da će učiniti sve da se prepreke na tom putu i otklone.

Poruke ohrabrenja njemačka kancelarka uputila je u trenutku kada je BiH ponovo zapala u ćorsokak i nemogućnost dogovora o bitnim stvarima vezanim uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA).

Bez obzira na evropski zastoj, Merkel je članove Predsjedni&scaron;tva BiH ohrabrila da ne posustaju i da nastave snažno raditi na ispunjavanju zadatih obaveza.

Posebno je važan njen optimizam u pogledu budućnosti na&scaron;e zemlje, koji nam jasno daje do znanja da je Njemačka snažno uz BiH i da podržava njene napore za pristup evropskoj porodici.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Angela Merkel

Poruke ohrabrenja

Rokovi su ono na &scaron;ta bh. političari nikako ne žele da se naviknu i da ih prihvate kao najvažniji znak modernog vremena. A mnogo toga &scaron;to ne bude ispunjeno doista postaje posljednja &scaron;ansa.

Tako je 27. juni, kada je održana sjednica Predsjedni&scaron;tva BiH na kojoj Mladen Ivanić nije prihvatio ponuđenu adaptaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) sa EU, tokom posjete kolektivnog &scaron;efa bh. države Berlinu pretvoren u novi rok za pristanak: 17. juli! Angela Merkel tako je Ivaniću, a i onima koji ga ubjeđuju u suprotno, dala jo&scaron; jednu &scaron;ansu, i to u jednom posebnom evropskom trenutku. 
&nbsp; 
Odmah nakon Brexita, u Berlinu i Briselu već je počeo veliki posao, s putokazima ka novoj, konsolidiranijoj i politički efikasnijoj EU. I Evropa, dakle, postaje ambicioznija.

Politički lideri u BiH konačno bi trebali shvatiti i jo&scaron; jedno strate&scaron;ko predviđanje, kako sada i specijalne veze između Berlina i Va&scaron;ingtona dodatno jačaju i dobivaju na političkoj težini.

Njemačka želi da se BiH i&scaron;čupa iz svog &ldquo;orijentalnog&rdquo; (proruskog) ambijenta i uozbilji konkurencija Srbiji na putu ka EU, a time i svim ostalim balkanskim pretendentima za Evropu. U Va&scaron;ingtonu, svakako, blagonaklono gledaju na tu odlučnost u Berlinu. 
&nbsp; 
Naredni rok, ipak, nije popravni ispit za sve Bosance već, valja to konačno staviti u prvi plan, samo za Ivanića i one čije je antievropske namjere srpski član Predsjedni&scaron;tva BiH zasada &ldquo;rije&scaron;en&rdquo; da ispunjava.&nbsp;Time je i odgovornost personalna. 
&nbsp; 
Ivanić je, znači, lično na potezu, jer on je u Sarajevo do&scaron;ao voljom proevropskih građana Bosne i Hercegovine. Nemoralno je okrenuti se protiv svoje izborne baze, a to skoro sigurno znači i političko samoubistvo i ruski rulet, kako izgleda. 
&nbsp; 
I neracionalno, ma kako se Ivaniću činilo, da je u svojoj političkoj pragmatičnosti izračunao u svoju korist. Zato bi se morao brzo i ponovo politički preračunati. 
&nbsp; 
Umjesto servilnosti prema Miloradu Dodiku i njegovim (ličnim) interesima (?!), a kontra Evrope, Ivanić treba shvatiti da se mora u budućnost, a ne nazad u pro&scaron;lost.

&nbsp;

Posljednja šansa

Agencija za statistiku BiH jučer je objavila konačne rezultate popisa stanovni&scaron;tva BiH provedenog 2013. godine. Objavljenim rezultatima te&scaron;ko da može iko biti zadovoljan, ne zato &scaron;to je popisivanjem neko nekoga zakinuo ili prevario, već &scaron;to oni, prvenstveno, &nbsp;potvrđuju da je BiH demografski desetkovana država iz koje je od posljednjeg popisa &nbsp;nestalo vi&scaron;e od 845.000 građana.&nbsp;

Koliko će ih &bdquo;nestati&ldquo; do prvog narednog popisa, možemo samo pretpostavljati.

Rezultati popisa prvo su statističko suočavanje s realnim stanjem u BiH nakon rata i oni zauvijek izbijaju iz ruku oružje politikama i političarima koji su godinama manipulirali građanima kada su u pitanju njihovo brojčano stanje, nacionalna i obrazovna struktura, jezik kojim govore, imetak koji posjeduju... Bez obzira na to kojem narodu pripadaju i iz kojeg entiteta &nbsp;dolaze.

Broj stanovnika BiH utvrđen popisom pokazao je i koliki su razmjeri genocida u Srebrenici, koliko je svaki grad izgubio stanovnika u posljednjih dvadesetak godina. Također, pokazao je da bosanskim jezikom govori vi&scaron;e od 52 posto popisanih, iz čega proizlazi da bosanski nije samo jezik Bo&scaron;njaka nego i jezik drugih naroda koji žive u BiH.

Koliko god rezultati popisa, u vremenu koje je pred nama, budu napadani i negirani, svjesni smo da predstavljaju činjenicu do koje se do&scaron;lo na osnovu utvrđene metodologije i evropskih standarda obrade podataka o popisu, a ne na osnovu ratnih aspiracija i želja pojedinih politika i političara.&nbsp;

Objava rezultata popisa svakako je vrlo bitan uvjet na putu napretka BiH prema Evropskoj uniji. Političarima koji misle da mogu biti u dru&scaron;tvu velikih, a da istovremeno nemaju osnovne statističke podatke o sebi, tačnije o državi koju predstavljaju, neko mora reći da im je istekao rok trajanja. S tom logikom ni u udruženje kosaca vi&scaron;e ih ne bi niko primio.

Suočavanje s istinom

Nismo postali svjetski prvaci, ali imamo svjetskog rekordera. Džanan Musa na utakmici Svjetskog prvenstva za ko&scaron;arka&scaron;e do 17 godina postavio je novi rekord, sa 50 poena u pobjedi kadetske reprezentacije Bosne i Hercegovine nad Tajvanom.

Time je 17-godi&scaron;nji ko&scaron;geter potvrdio da je vrhunska klasa, igrač za kojeg se već interesiraju klubovi iz američke NBA lige, rezervirane za najveće svjetske asove.

Musina dominacija, nažalost, nije potvrđena velikim timskim rezultatom, bh. reprezentacija izgubila je &scaron;ansu da se bori za medalju na SP-u u &Scaron;paniji, ali vjerujemo da će na&scaron;i zlatni kadeti (evropski prvaci iz 2015.) izaći jači i bogatiji za jedno veliko iskustvo te da će ova generacija, predvođena Džananom, stasati za velika djela i na seniorskoj sceni.

Musa je rođen 8. maja 1999. godine u Bihaću. Ko&scaron;arka&scaron;ku karijeru počeo je u rodnom gradu, u ekipi Bosna XXL, a kasnije se preselio u Sarajevo, gdje je nastupao za KK Ko&scaron;. Od decembra 2014. član je prvaka Hrvatske, zagrebačke Cedevite.

Ličnost dana Džanan Musa

Svjetski rekorder

Čudovi&scaron;ta su ponovo iza&scaron;la iz svojih jazbina! Krv prolivena u Istanbulu u najodabranijem dijelu najsvetijeg muslimanskog mjeseca potvrdila je da su najveće žrtve tzv. Islamske države (ISIL) - muslimani!?

Oni koji su s tekbirom na usnama u ramazanu bili spremni ubijati nevine ljude od Ma&scaron;rika do Magriba, otvoreni su neprijatelji cijelog čovječanstva, a prije svega Kur&#39;ana i Poslanika, stubova vjerovanja u jednog Boga, koji su takva zlodjela osudili prije 1.500 godina. Islam zato proklinje teror! Paradoks historije je u tome da se takvo zlo i dalje zove &quot;islamskim&quot;, iako je ustvari samo monstruozno i barbarsko.

Turska u raljama terora u kojem su u posljednjih godinu dana stradale 242 i ranjene 763 osobe, obja&scaron;njava za&scaron;to nema razlike između Istanbula, Ankare, Pariza, Londona, Berlina, Madrida, Čikaga, Bostona, Orlanda... Na&scaron;a nesreća, kao i bol, zajednički su. Svi smo meta zla. Kao &scaron;to smo patili s Parižanima, danas na&scaron;e srce, na&scaron;e misli i molitve moraju biti na Bosforu.

Muslimani zato moraju oduzeti svaku vrstu legitimiteta onima koji prolijevaju krv nevinih. Raznim teorijama zavjere i prizemnim tumačenjima uzroka i krivca, ili pak pravdanjem, stavljaju se pod zastavu ubica.

Ali, u ovom procesu muslimanima mora pomoći i Zapad, koji poslije terorističkih ataka neće crtati mete na licima svojih islamskih susjeda i njihove djece, jer oni sa zločinima 
nemaju ni&scaron;ta. Tom istom Zapadu neće pomoći ni ljudi poput Trampa, Le Pen, Hofera... koji zatvaranjem i islamofobijom hrane mržnju začetu u glavama tekfirlija i haridžija modernog doba, dokazujući da zapravo čine dva pola iste krajnosti.

I mada smo kritizirali njegove stavove i politiku, svijet danas mora čuti stavove turskog predsjednika Erdoana:

- Ako se ne budemo borili zajedno protiv terorizma, najgori scenarij zadesit će svaki grad ponaosob.

Kao protiv nacista u Drugom svjetskom ratu, svijet danas treba savez protiv ISIL-a, neprijatelja s kakvim se na&scaron;a civilizacija do sada nije suočila. Zora je najizvjesnija kada je noć najtamnija.

&nbsp;

Krvavi ramazan

Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip&nbsp;Erdogan), predsjednik Turske, osuđujući terorističke napade u ovoj zemlji, jasno je jučer dao do znanja da Turska neće odustati od borbe protiv terorizma, pozvav&scaron;i cijeli svijet na zajedničku borbu protiv ove po&scaron;asti koja predstavlja globalnu prijetnju.

Erdoan je jučer pokazao odlučan državnički stav u svojim izjavama, bez obzira na novu te&scaron;ku tragediju koja je pogodila ovu državu, pogotovo jer se krvoproliće desilo u ramazanu.

- Turska ima snagu, odlučnost i kapacitete da u toj borbi ide do kraja &ndash; poručio je Erdoan.

Predsjednik Turske ocijenio je da teroristi napadaju ne gledajući vjeru i vrijednosti i da ih samo zajedničkom borbom svijet može poraziti.

Posebno je upečatljiva njegova izjava da cilj napada u Turskoj nije postizanje nekog rezultata, već samo stvaranje propagandnog materijala protiv Turske kori&scaron;tenjem krvi i bola nevinih ljudi.

On je i ranije najavljivao borbu protiv terorizma, jo&scaron; u vrijeme radi ciljem poraza ideje koja najvi&scaron;e &scaron;tete nanosi upravo muslimanima.

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Redžep Tajip Erdoan

Na prvoj liniji

Najljep&scaron;u priču s Evropskog fudbalskog prvenstva u Francuskoj potpuno neočekivano su ispisali Islanđani, koji su u preksinoćnjem meču osmine finala priredili prvorazrednu senzaciju eliminirav&scaron;i favorita, reprezentaciju Engleske.&nbsp;

Bio je to svojevrsni trenserki doktorat &Scaron;veđanina Larsa Lagerbaka (Lagerback), koji se od 2011. nalazi na selektorskoj poziciji islandske selekcije.

Prije početka susreta, barem tako prenose brojni svjetski mediji, Lagerbak je igračima Islanda rekao kako želi otići u penziju bez poraza od &ldquo;Gordog albiona&rdquo;. Tako je i bilo, Island je &scaron;okirao fudbalsku planetu poniziv&scaron;i Engleze koji su imali, ispostavilo se, nerealne ambicije da mogu daleko dogurati na Euru.

Lagerbak je rođen 16. jula 1948. godine u Katrineholmu. Igračka karijera mu je bila skromna, a punih 19 godina, od 1990. do 2009. bio je u raznim selekcijama &Scaron;vedske.

Seniorsku reprezentaciju vodio je od 2000. do 2009. godine, &nbsp;s tim da je prvih pet sezona radio u paru s Tomijem Soderbergom (Tommy). Prije Islanda imao je kratku epizodu u Africi, gdje je bio selektor Nigerije.

LIČNOST DANA Lars Lagerbak

Tvorac islandskog čuda

Sutra&scaron;nji sastanak članova Predsjedni&scaron;tva BiH s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu bit će svojevrsno podvlačenje crte pod sve ono &scaron;to su za godinu i po bh. vlasti ispunile od reformi na koje su se obavezale u sklopu britansko-njemačke inicijative, koja je u međuvremenu postala evropska.&nbsp;

Stoga, bez obzira na to &scaron;to je u međuvremenu donesena referendumska odluka o izlasku Velike Britanije iz Evropske unije (EU), to nije amnestiralo BiH od preuzetih obaveza. Prije svega, garant provedbe reforme je Predsjedni&scaron;tvo BiH, koje je krajem januara pro&scaron;le godine potpisalo Izjavu o evropskoj opredijeljenosti BiH zajedno s liderima, a Mladen Ivanić tada je u svojstvu predsjedavajućeg kazao da je ona &bdquo;ponuđena da se vidi ko jeste, a ko nije za Evropsku uniju&ldquo;.

Danas pak, odbijanjem prihvatanja izvje&scaron;taja o prilagodbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), Ivanić se usprotivio svom pro&scaron;logodi&scaron;njem stavu. Zato će biti zanimljivo njegovo sutra&scaron;nje obja&scaron;njenje razloga blokade koju je zajedno s Vladom RS stavio.&nbsp;

Te&scaron;ko je u trenucima koji su, slobodno se može reći, najneizvjesniji i najturbulentniji u poslijeratnoj BiH predvidjeti &scaron;ta najmoćnija političarka nama prijateljske Njemačke može uraditi da se kočničari napretka urazume.&nbsp;

Jer, jasno je da su svi na&scaron;i problemi i rje&scaron;enja, kako ranije tako i sada, bili u rukama domaćih političara i da niko u njihovo ime nije mogao donositi odluke. No, činjenica je i da su stvari od ključnog značaja za ovu zemlju i&scaron;le nabolje tek nakon medijacija sa strane.&nbsp;

Možda to i ovaj put uspije njemačkoj kancelarki. Ako ni&scaron;ta drugo, onda će barem u gradu gdje je prije skoro 27 godina pao Berlinski zid kao simbol Hladnog rata, pasti i maske. Morat će se reći ko i za&scaron;to želi ili ne želi u EU i tako kao taoce svojih hirova drži sve građane BiH u izolaciji. Nadati se samo da će konačno pasti i zidovi u glavama onih koji nas koče na putu ka napretku.&nbsp;

Zidovi u glavama

Finansijska policija FBiH, zbog enormnog duga vi&scaron;eg od 100 miliona maraka, započela je detaljni inspekcijski pregled poslovanja Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu!&nbsp;

Neka je Bog na pomoći inspektorima, ali i onome ko se odvažio da ih pozove da rade posao koji je odavno trebao imati epilog u sudskim klupama.&nbsp;

Fizički popis postojeće opreme potvrdio je sumnje koje se godinama vode pod &scaron;ifrom &bdquo;nemoj da se čuje&ldquo;, da u KCUS-u postoji skupo plaćena oprema koja se ne koristi, jer je nabavljena radi provizije aktera nabavke, da najteži pacijenti leže na pohabanim poljskim krevetima dok novi kreveti stoje lagerovani, da su se samo od odabranih dobavljača mogli nabavljati oprema i potro&scaron;ni materijal, da se zapo&scaron;ljavalo koga treba i koga ne treba, ustvari da je vladao opći java&scaron;luk, i to sve pod rukovodstvom politika i političara čiji su kadrovi rukovodili zdravstvenim sektorom u zemlji.

Prema zvaničnim podacima, Klinički centar u Sarajevu ima 3.700 uposlenih i budžet vi&scaron;i od 200 miliona maraka, dok Klinički centar Tuzla ima 2.500 uposlenih i budžet od oko 105 miliona maraka. Za neupućene ovi podaci možda i ne bi imali posebnu težinu da u TK nema 40.000 osiguranika vi&scaron;e nego u Kantonu Sarajevo i da se na godi&scaron;njem nivou u UKC-u Tuzla nije radilo 3.000 operacija u općoj anesteziji vi&scaron;e nego u KCUS-u! &nbsp;

Ovih dana pukla je priča da se jedan od odabranih &nbsp;dobavljača sarajevskog Kliničkog centra sprema da se seli, ustvari bježi u Australiju. Čudo je, kažu upućeni, da i ranije nije pobjegao, jer bogatstvo koje je nekada&scaron;nji frontalni kokuz stekao za samo nekoliko godina radeći kao dobavljač i distributer &nbsp;medicinske opreme u zemlji, a koja mu je redovno &bdquo;u sahat&ldquo; &nbsp;plaćana budžetskim novcem, mjeri se desetinama &nbsp;miliona maraka. &nbsp;&nbsp;

&nbsp;

Taldžije u zdravstvu

Damir Džumhur u&scaron;ao je jučer u historiju bh. tenisa nakon &scaron;to se plasirao u drugo kolo u Vimbldonu, najvećem turniru na svijetu. Sarajlija je u prvom kolu takmičenja u Londonu nakon velike borbe u pet setova (3:2) i tri sata igre savladao Amerikanca Denisa Kudlu.&nbsp;

Tako je najbolji teniser Bosne i Hercegovine na sjajan način otvorio uče&scaron;će na najstarijem turniru na svijetu. Iako mu travnata podloga ne odgovara zbog ne&scaron;to slabijeg servisa, Džumhur je ipak pokazao da može pobjeđivati i u Vimbldonu. &nbsp;

Džumhuru ovo nije prvi put da se plasirao u drugo kolo nekog gren slem turnira. Prvo je prije dvije sezone igrao treće kolo na Australian Openu, a isti uspjeh ostvario je i pro&scaron;le godine u Parizu na Rolan Garosu.&nbsp;

Svojevrsnu krunu dosada&scaron;nje karijere Džumhur će imati na Olimpijskim igrama u Rio de Žaneiru u avgustu ove godine, kada će biti prvi teniser koji će predstavljati BiH na najvećem sportskom takmičenju na svijetu.&nbsp;

Džumhur, koji je rođen u opkoljenom Sarajevu 20. maja 1992. godine, trenutno zauzima 87. poziciju na listi najboljih svjetskih tenisera.

Ličnost dana Damir Džumhur

Sarajlija piše historiju

Na stranu &scaron;to je u Velikoj Britaniji putem Brexita, kako je to jučer ekskluzivno za &quot;Avaz&quot; izjavio slavni filozof Bernar Anri Levi (Bernard Henry Levi) &quot;pobijedio najgluplji nacionalizam&quot; čije posljednice su jo&scaron; nesagledive, ovoj zemlji je, čini se, nepromi&scaron;ljenim referendumom o izlasku iz EU nanesena vi&scaron;estruka &scaron;teta.

Kada je riječ o petku, ona se samo u tom danu mjerila 120 milijardi funti, koliko je 100 najvećih kompanija u toj državi izgubilo tokom trgovanja na Londonskoj berzi. Uveliko se najavljuju pad cijena nekretnina, te ostali negativni ekonomski rezultati.

Ne treba biti posebno veliki poznavalac prilika i zaključiti da su građani Velike Britanije, očito, prevareni! Mladi su prvi digli svoj glas, pa su skupili vi&scaron;e do dva miliona potpisa tražeći novi referendum. Dosada&scaron;nja praksa je bila da je Britanski parlament ovakve zahtjeve odbijao, međutim ostaje da se vidi kako će se pona&scaron;ati prema zahtjevu iza kojeg stoji milionska populacija Velike Britanije.

Treći dan nakon Brexita, u javnost curi sve vi&scaron;e informacija o nacionalnom triježnjenju u Velikoj Britaniji. Posebno kod onih koji su i pokrenuli veliku &quot;Leave&quot; akciju, odnosno akciju napu&scaron;tanja EU. Najglasniji lideri Brexita Najdžel Faraž (Nigel Farage) te Boris Džonson (Boris Johnson) sada napu&scaron;taju svoje prvobitne stavove. 
&nbsp; 
Za ovog potonjeg, kojem se, prema vlastitim izjavama sada odjednom i ne žuri da formalno-pravno izađe iz EU, britanska &scaron;tampa pi&scaron;e da je čovjek koji je sru&scaron;io EU samo da postane britanski premijer!? Na vidjelo izlaze i druge laži putem kojih su Britanci na Brexitu nasamareni. Najveća se odnosi na sedmičnu uplatu od 350 miliona funti u zdravstvo, a koju je Faraž i javno priznao.

Ostale laži se odnose na smanjenje iseljeničkog vala, nemogućnost opstanka Britanije na jedinstvenom trži&scaron;tu EU, na priliku da Britanci izlaskom iz EU sačuvaju suverenitet, te na tvrdnju da će građani u&scaron;tedjeti dvije milijarde funti na računima za struju. A nesumnjivo najgluplja laž, koja je glasno iznesena u kampanji, jeste da će Velika Britanija izlaskom iz EU biti jo&scaron; veća!?

&nbsp;

&nbsp;

Pobjeda gluposti

Da upamti Konjic kao svoj rodni grad, Luka Rajić je imao samo &scaron;est godina, jer ga je život odveo van zemlje. No, to je bilo dovoljno da svoj rodni grad pamti cijelog života, čak i nakon godina života provedenih u &Scaron;vicarskoj, gdje je izgradio uspje&scaron;nu karijeru.

Dokaz za to je njegov posljednji potez, kada je donirao 40.000 KM za obnovu ograde na novoizgrađenoj konjičkoj džamiji. Ovim činom je podržao rad Islamske zajednice u ovom gradu, a oni su mu uzvratili otkrivanjem spomen-ploče s posvetom, gdje stoji njegovo ime.

Za Rajićevo djelo kazano je da je to dokaz da duh Bosne živi te da je on primjer da postoje ljudi koji njeguju suživot i toleranciju i koji su spremni pomoći svom gradu.

Inače, ovo nije jedini put da je Rajić pomogao Konjicu. Za nabavku instrumenata u Muzičkom centru &bdquo;Rezonanca&ldquo; donirao je 50.000 KM i redovno prati aktivnosti ovog centra. Donirao je i sredstva za reparaciju orgulja u mjesnoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja. Rajić je najavio da će i dalje raditi na pobolj&scaron;anju kvaliteta života u Konjicu.

Luka Rajić je rođen u Konjicu 1964. godine. Nakon života u Hrvatskoj, oti&scaron;ao je u &Scaron;vicarsku te izgradio zavidnu karijeru. Smatra se drugim najbogatijim Hrvatom, a u &Scaron;vicarskoj je uvr&scaron;ten na listu 300 najbogatijih.

&nbsp;

&nbsp;

Nerazuman potez vrijedan osude

Bajramske čestitke

Bolesno zdravstvo

Rezultat za historiju

Poruke ohrabrenja

Posljednja šansa

Suočavanje s istinom

Svjetski rekorder

Krvavi ramazan

Na prvoj liniji

Tvorac islandskog čuda

Zidovi u glavama

Taldžije u zdravstvu

Sarajlija piše historiju

Pobjeda gluposti

Human gest

Kolumne

Nerazuman potez vrijedan osude

Bajramske čestitke

Bolesno zdravstvo

Rezultat za historiju

Poruke ohrabrenja

Posljednja šansa

Suočavanje s istinom

Svjetski rekorder

Krvavi ramazan

Na prvoj liniji

Tvorac islandskog čuda

Zidovi u glavama

Taldžije u zdravstvu

Sarajlija piše historiju

Pobjeda gluposti

Human gest