Djelimičnim pregledom biračkog spiska za općinu Bratunac utvrđeno je da se među potencijalnim glasačima nalazi na desetine osoba čija imena stoje uklesana na nadgrobnim spomenicima na lokalnim grobljima.
Možda bi se "mrtvi glasači" prošvercovali na glasanju i za ove izbore, da oni koji su kontrolirali bratunački spisak nisu primijetili imena svojih davno upokojenih komšija.
Nepostojeći glasači, tačnije greške na biračkim spiskovima, u prvim godinama nakon rata možda su se i mogle tolerirati, ali je skoro pa nemoguće da se takve greške, u vrijeme postojanja CIPS-a i svih drugih silnih evidencija građana u državi, ponavljaju u svakom izbornom ciklusu.
Nije toliko ni važno koliko nepostojećih ljudi i nakon smrti ima status birača u zemlji, ali je itekako važno koliko će njih, zahvaljujući manipulatorima koji godinama sjede u biračkim odborima i lokalnim komisijama, oživjeti na dan izbora, odnosno koliko će glasačkih listića u njihovo ime biti ubačeno u glasačku kutiju kao podrška određenoj političkoj opciji.
Zainteresirani za regularnost izbora godinama prigovaraju zbog nesređenih biračkih spiskova. Prigovaraju i na mnoge druge neregularnosti, počev od toga da pojedinci glasaju po nekoliko puta, posebno u manjim lokalnim zajednicama, do toga da se nakon zatvaranja biračkih mjesta odvija prava drama u dodavanju broja glasova kandidatima za koje stranački vrh naredi da moraju proći.
Ko će mrtve glasače iz Bratunca, Srebrenice, Zvornika, Foče i drugih mjesta napokon ukloniti s biračkih spiskova, pitanje je na koje odgovor može dati samo Centralna izborna komisija. Hoće li do toga doći, ovisi isključivo o spremnosti zainteresiranih predstavnika građana, kao i političkih subjekata, da ustraju u svojim zahtjevima da imaju fer izbore. S biračkim spiskovima na kojima i dalje stoje imena nepostojećih ljudi, izbori niti su bili niti mogu biti fer.
