Bo&scaron;njačkim učenicima na području Srebrenice na kraju ove &scaron;kolske godine u đačke knjižice neće biti upisan naziv maternjeg jezika kojim govore, već jezika koji su im odredile politika i vlast entiteta u kojem žive.

Nastojanja RS da, umjesto njihovog bosanskog jezika, Bo&scaron;njacima nametne izmi&scaron;ljeni &bdquo;jezik bo&scaron;njačkog naroda&ldquo; nastavak je prakse negiranja svega &scaron;to nosi prefiks bosanski u tom entitetu, čiji je jedini cilj, ustvari, negiranje postojanja države BiH na tom prostoru.

Srebrenica je, ba&scaron; kao i 1995. godine, ostavljena za kraj, s tim &scaron;to su Bo&scaron;njake prije 21 godinu ubijali kamom i pu&scaron;kom, a sada ih, prefarbani u demokrate i mirotvorce, isti ti&nbsp; ubijaju oduzimanjem njihovog prava na jezik i državu u kojoj žive.

Jer, &scaron;ta drugo predstavlja odluka Ministarstva prosvjete RS da se bo&scaron;njačkoj djeci u Srebrenici i drugdje u ovom bh. entitetu oduzme pravo da govore jezikom koji u svom imenu simbolizira državu BiH, a kojim su stoljećima prije govorili njihovi preci, osim upornog protjerivanja BiH s prostora na kojem žive, odnosno ustrajavanja na oduzimanju državne matice bo&scaron;njačkom narodu u Republici Srpskoj.

Da je u pitanju posljednji stadij nepo&scaron;tivanja države BiH od vlasti i institucija RS, govori i&nbsp; ignoriranje odluke Ustavnog suda BiH, prema kojoj Bo&scaron;njaci u RS imaju pravo na ime svog jezika.

Naravno, Bo&scaron;njaci, a posebno oni iz Srebrenice, osuđeni na stalne bitke za svoja osnovna ljudska prava, neće pristati na poniženja i apartheid koji im nameće tamo&scaron;nja vlast, bez obzira na to koliko dugo te bitke trajale i kolika njihova cijena bila.

Oni koji pristanu na oduzimanje imena bosanskog jezika u RS, unaprijed su pristali i na devastaciju BiH kao države u tom entitetu.

&nbsp;

Komentar dana

Borci za jezik

Svoju političku karijeru Hilari Klinton (Hillary Clinton) gradila je postepeno, a najveći uspjeh postigla je prije nekoliko dana, kada je postala prva žena u historiji Sjedinjenih Američkih Država koja je dobila povjerenje jedne od dvije stranke, ovaj put Demokratske.

Osim &scaron;to je svoje političko iskustvo stekla pored supruga Bila Klintona, koji važi za jednog od najpopularnijih predsjednika SAD u posljednjih nekoliko decenija, Hilari je svoj politički talent dokazala i u prvom mandatu predsjednika Baraka Obame (Barack), u čijoj je administraciji obavljala ulogu državnog sekretara. Da je ta postava administracije uradila dobar posao, govori i činjenica da je Obama dobio i drugi mandat.

Svojom kandidaturom Klinton svakako jača i ulogu i položaj žena, ne samo u SAD nego i u cijelom svijetu, a u slučaju da dobije izbore, postala bi prva žena na čelu SAD.

Rođena je 26. oktobra 1947. godine u Čikagu.&nbsp;

Ličnost dana  Hillary Clinton

Prva kandidatkinja

Ima simbolike, a neki će reći i da je to prst sudbine, da se posljednji ispraćaj Muhameda Alija, svjetskog &scaron;ampiona kojeg su voljele sve generacije i odanog muslimana koji je svoju vjeru ponosno pokazivao na svim meridijanima, događa za vrijeme svetog mjeseca ramazana.

Osim sportskog velikana, Ali je bio i ostao lučono&scaron;a ljudskosti, stajući visokomoralno u za&scaron;titu potlačenih, kao &scaron;to je stao i na stranu Bosanaca u minulom ratu protiv Bosne i Hercegovine.

Naravno, i vi&scaron;e od tog Alijevog probosanskog stava, u danima kada je to BiH najvi&scaron;e trebalo, on ostaje upamćen kao borac za univerzalna ljudska prava i sveopći duh tolerancije. Tako u danima njegovog posljednjeg ispraćaja Muhamed Ali pokazuje i ono najljep&scaron;e, jedino moguće lice islama, u kojem ima mjesta za sve koji ga prihvataju kao religiju mira, a ne neko neprihvatljivo, izopačeno tumačenje.

U danima ramazana to podsjećanje na inkluzivnost i nadnacionalni karakter islama demonstrirani su u najboljem svjetlu na Alijevoj dženazi u njegovom rodnom Luivilu, u kojem se prije 74 godine rodio kao kr&scaron;ćanin Kasius Klej. To je korisna poruka muslimanima, ali i ostalima, da čovječanstvo nema drugog puta osim međusobnog razumijevanja.

Ma koliko svijet izgledao podijeljen zbog svojih političkih, ekonomskih i kulturnih interesa, &scaron;to se često pojednostavljuje i svodi na reducirane nacionalne realpolitike, s druge strane, ma koliko to izgledalo utopistički, ostaje i taj otvoreni poziv na zdrav razum. Čak i bez obraćanja najmoćnijih svjetskih političara na Alijevoj dženazi, ta poruka da smo stvoreni različiti da bismo se bolje upoznavali, ostaje najhumanija rezonanca u ljudskim srcima. Ona je tu uvijek kada se suočimo s odlaskom onih koji su ne&scaron;to značili u na&scaron;im životima.

Ni&scaron;ta vi&scaron;e, nijedna prejaka riječ političara, pokoja suza, pa čak i prkos moćnicima, ne mogu zamijeniti to osjećanje zahvalnosti prema ljudima poput Muhameda Alija, jer oni su imali svoj stav, a da ne uvrijede druge. Tamo gdje su mnogi očekivali &ldquo;govor pesnica&rdquo;, Ali je bio putokaz za prevazilaženje neznanja i sasvim prizemnih predrasuda, od SAD do BiH i nadalje.

&nbsp;

Šampion tolerancije

Tereza Kesovija, iako je duboko zagazila u osmu deceniju života, ne predaje se. Veličina i hrabrost ove dive ogledaju se i u tome &scaron;to se već nekoliko godina susreće i nosi s raznim bolestima, ali je do sada svaki put iza&scaron;la kao pobjednik. Jedna od najvećih regionalnih zvijezda u razgovoru za &quot;Dnevni avaz&quot; negirala je &scaron;pekulacije o povlačenju s muzičke scene.

Kesovija je najavila da će uskoro početi turneju pod nazivom &quot;Moj opro&scaron;taj s vama&quot;. U okviru turneje gostovat će u na&scaron;oj zemlji, a posebnu povezanost sa BiH Tereza je pokazala kada je u jeku agresije do&scaron;la u na&scaron;u zemlju.

Tereza Kesovija rođena je u Dubrovniku 3. septembra 1938. godine. Tereza je, kao maturantica Srednje muzičke &scaron;kole u Dubrovniku, na Odsjeku za flautu, osvojila Gran pri na natjecanju mladih muzičara u Ljubljani 1958. godine. Prvi nastup pred većim auditorijem Tereza je imala 1961. u zagrebačkom Varijeteu. U svojoj karijeri snimila je vi&scaron;e od trideset LP ploča i vi&scaron;e od sedamdeset singlica te desetak CD-ova.

Ličnost dana Tereza Kesovija

Diva se ne predaje

Pa dobro, nije ba&scaron; da smo osvojili Mundijal ili Evropsko prvenstvo, a ruku na srce, izgledalo bi vi&scaron;e nego samosažaljivo da dva dana prije početka kontinentalne fudbalske smotre, koju ćemo pratiti s trosjeda, trijumf na Kirin kupu smatramo nekakvim veličanstvenim uspjehom.

No, osvajanje trofeja turnira u Japanu ima pozitivne strane koje se ne smiju marginalizirati, jer u njima leže korijeni zdrave budućnosti bh. fudbala. Dok su na&scaron;e prve vedete uživale u godi&scaron;njim odmorima, oni koji dres reprezentacije smatraju svetinjom, u Japanu su vodili bespo&scaron;tedne bitke da dokažu da ga zaslužuju.

Neočekivanu priliku koju im je ukazao Mehmed Baždarević objeručke su iskoristili i onu staru floskulu da na mladima svijet ostaje pretvorili u sasvim realnu i lijepu sliku na&scaron;e reprezentativne perspektive.

To, u ovom trenutku, vjerovatno nisu fudbaleri koji odmah mogu uskočiti u kopačke najvećih zvijezda na&scaron;eg tima, ali uz disciplinu, predan rad, ali i neupitnu glad i želju da sve svoje mogućnosti bezuvjetno stave u službu države, vrlo brzo to mogu postati.

Uz konstataciju da je lijepo osvojiti jedan, Japancima tako vrijedan trofej, upravo je na&scaron;a najveća pobjeda na Kirin kupu, zahvaljujući kojoj ćemo u naredni kvalifikacioni ciklus ući s optimizmom u bolji ishod nego u prethodnom.

&nbsp;

Temelj budućnosti

Japanci moraju razviti taj &quot;instinkt ubice&quot; koji posjeduje reprezentacija BiH. To je napisao italijanski novinar Gabrijele Anelo (Gabriele Anello) komentirajući na Twitteru konačan ishod finala Kirin kupa. Govoreći o toj &quot;osobini&quot; na&scaron;eg nacionalnog fudbalskog tima, Anelo je vrlo vjerovatno prvo pomislio na Milana Đurića.&nbsp;

Dugokosi kolos u Zemlji izlazećeg sunca odigrao je turnir života. I potvrdio ono &scaron;to mnogi od nas već neko vrijeme pretpostavljaju - Đurić je novi Džeko, dostojan nasljednik najboljeg golgetera selekcije BiH.&nbsp;

Četiri gola u samo dvije utakmice Kirin kupa nastavak su Milanove bajke u najdražem dresu, a posebna priča upravo je finale protiv Japana. Pod palicom na&scaron;eg Vahida Halilhodžića, domaćini su slovili za favorita u ovom meču, ali Đurić je imao druge planove i pokvario dernek fanovima u Osaki. Protiv nogometnih samuraja odigrao je &quot;samurajski&quot;, u skladu sa svojom zanimljivom frizurom. Rutinski je dvije lopte pospremio u mrežu Japanaca, kao i nekoliko dana ranije protiv Danaca.&nbsp;

Milan Đurić rođen je 22. maja 1990. u Tuzli. Za reprezentaciju BiH odigrao je 11 utakmica i postigao sedam golova. Član je Ćezene, koja ga je proteklih sezona posuđivala drugim italijanskim klubovima. Ovog ljeta vjerovatno će promijeniti sredinu, navodno je nekoliko velikih klubova već pokucalo na Milanova vrata. Nakon Kirin kupa, ispred tih vrata bit će, sasvim sigurno, duži red.&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Milan Đurić

Put samuraja

Sadik Kan (Sadiq Khan), prvi musliman koji je postao gradonačelnik Londona, pokazao je da je pravi čovjek za ovu funkciju. On, očito, neće biti samo gradski menadžer nego mnogo vi&scaron;e od toga - osoba koja će raditi na pomirenju i približavanju kultura, religija, ljudi...

Na početku ramazana, Kan je za britanske medije najavio da će organizirati iftare u crkvama i sinagogama. Time je potvrdio svoje namjere da radi na zbližavanju ljudi različitih religija i razbijanju predrasuda prema drugima i drugačijima.

Popularni Kan time je stekao jo&scaron; vi&scaron;e simpatija Britanaca, ali i ljudi &scaron;irom svijeta, s obzirom na to da mediji iz svih krajeva svijeta prate njegov rad. On je dobar primjer i putokaz ne samo Otočanima nego ljudima na cijeloj planeti kako graditi mostove među ljudima i kulturama.

Kan je rođen u Londonu 1970. godine, kao jedno od osmero djece, a odrastao je u trosobnom državnom stanu u južnom dijelu grada. Sin je vozača autobusa i krojačice iz Pakistana. Advokat je po struci.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana  Sadik Kan

Putokaz za budućnost

Javnost u BiH odavno nije imala priliku vidjeti budalu opasniju od one koja je na bilećkim ulicama u nedjelju rafalima iz &bdquo;kala&scaron;njikova&ldquo; proslavljala pobjedu Novaka Đokovića na Rolan Garosu u Parizu.

Nastranu radost zbog Đokovićevog uspjeha, njegovo je pravo da radujući se skoči u hladnu Trebi&scaron;njicu, da sebi isiječe vene, otkine u&scaron;i, da viče i vri&scaron;ti koliko i dokle hoće, ali da rafalnim pucnjevima uznemiruje i pla&scaron;i ljude, e to u ovoj zemlji nema niko pravo. Barem tako zakon kaže!

Osnovno je pitanje odakle &quot;deliji&quot; iz Bileće &bdquo;kala&scaron;njikov&ldquo; s kojim tako slobodno hoda gradom i svoje ispaljene rafale jo&scaron; slobodnije pokazuje na dru&scaron;tvenim mrežama?

&Scaron;ta god da je u pitanju, &bdquo;Bilećanin s YouTubea&ldquo; već u nedjelju uvečer trebao je biti iza re&scaron;etaka, a bio je tek nakon &scaron;to su mediji prenijeli njegovo hvalisanje na internetu.

Ali, zar nismo svjedoci kako pripadnici MUP-a RS, s fantomkama na glavama, svako malo upadnu u bo&scaron;njačka povratnička sela, prekopavajući pri tome njihove &scaron;tale i koko&scaron;injce, sve pod krinkom tobožnjih operativnih saznanja da nelegalno posjeduju oružje.

Desetine takvih bile su predmet policijske &bdquo;obrade&ldquo;, tačnije maltretiranja i privođenja, a da nikad ni kod koga od njih nije pronađena ni plastična pu&scaron;ka, a kamoli &bdquo;kala&scaron;njikov&ldquo; ili neko drugo zakonom zabranjeno oružje.

Stoga su u pravu oni koji se, nakon snimka iz Bileće, pitaju gdje su policijska &bdquo;operativna saznanja&ldquo; o oružju u vlasni&scaron;tvu mladića sa snimka koji bez straha da će biti uhap&scaron;en ispaljuje rafale nasred ulice. &Scaron;ta god da je u pitanju, one koji rafalima siju strah među građanima, bili oni budale ili siledžije, država mora suočiti sa zakonom.

&nbsp;

Opasna budala

Tačku na superiornost u svjetskom tenisu Novak Đoković stavio je jučer osvojiv&scaron;i u Parizu Rolan Garos, jedini gren slem turnir na kojem do nedjelje, 5. juna 2016. godine nikada nije trijumfirao.

Sada je fantastični igrač iz Srbije teniski vladar Pariza, Melburna, Vimbldona i Njujorka, a u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama imat će ove godine priliku da odbrani naslove. Đoković je u uzbudljivom finalu bio bolji od Britanca Endija Mareja (Andy Murray), iako je izgubio prvi set.

No, u nastavku Đoković je zaigrao sjajno i rezultatom 2:6, 6:1, 6:2, 6:4 jo&scaron; jednom pokazao da mu trenutno nema ravnog. Đoković je rođen 22. maja 1987. godine u Beogradu, a svoj prvi gren slem turnir osvojio je jo&scaron; 2008. u Melburnu. Sada ih ima 12 i sigurno je da neće stati na ovom broju.

Đoković je poznat i po humanitarnom radu, njegova fondacija je nedavno finansirala obnovu vrtića u Sanskom Mostu i Bosanskoj Gradi&scaron;ci. U karijeri je samo od turnirskih nagrada zaradio 100 miliona dolara.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana   Novak Đoković

Kralj Pariza

Odugovlačenje isplate novaca &scaron;tedi&scaron;ama &quot;Ljubljanske banke&quot; iz BiH, prema već započetoj registraciji u decembru 2015., potpuno je neprihvatljivo i pravno neutemeljeno. Republika Slovenija preuzela je obavezu da, shodno zakonima EU, čija je članica, isplati o&scaron;tećene u najkraćem roku. Svako ka&scaron;njenje prema &scaron;tedi&scaron;ama, čijim se isplatama ovako manipulira, i to već četvrt stoljeća, jer se njihovo pravo i potreba jo&scaron; ignoriraju, predstavlja međunarodni skandal.

Za Sloveniju to može imati naknadne, i to globalne, a ne samo lokalne, pravne, ekonomske i političke posljedice.

Oni koji u Sarajevu &quot;zastupaju&quot; interese bh. &scaron;tedi&scaron;a, ostajući često zbunjujuće nedorečeni, moraju se tačno odrediti u čije ime govore. Jer većina o&scaron;tećenih &scaron;tedi&scaron;a &quot;Ljubljanske banke&quot; u BiH nije svoje novce poku&scaron;ala naplatiti kroz privatizaciju ili na bilo koji osim na legalni način.

Sve se mora izreći ili predstaviti u formi preciznih zapisnika: &scaron;ta je ko, s kime i kada o ovome &quot;u ime &scaron;tedi&scaron;a&quot; razgovarao sa slovenskim predstavnicima, uključujući i njihove diplomate u Sarajevu, i &scaron;ta im je, ako je, obećano.

Javnosti se mora predočiti i kada je i s kim o svemu razgovarano u Vladi FBiH ili u Vijeću ministara i kakva je korespondencija s njima vođena. Mora se znati svako slovo, sve do spominjanja tužbe, &scaron;ta &quot;leži u ladici&quot; u Sudu u Sarajevu zbog &quot;odavanja privatnih informacija&quot; bez kojih Slovenija, navodno, neće čak ni da započne provjeru podataka bh. &scaron;tedi&scaron;a.

O&scaron;tećene &scaron;tedi&scaron;e ne mogu prihvatiti ni&scaron;ta osim pune transparentnosti ovog procesa. Nikakva čar&scaron;ijska komunikacija, na bilo kojoj razini izvr&scaron;ne ili sudske vlasti, u Sarajevu ili Ljubljani ne može zamijeniti snagu zakona. Moraju se saznati prave adrese kočničara, jer radi se o privatnom interesu bh. građana i milionskoj &scaron;teti koja im se jo&scaron; nanosi.

Nelogičnosti o nestaloj ili uni&scaron;tenoj arhivi bh. &scaron;tedi&scaron;a nisu prihvatljive, jer oni imaju svoje &scaron;tedne knjižice čija se autentičnost može utvrditi, a kroz javno knjigovodstvo i verificirati.

Jedini rok za isplatu novaca bh. &scaron;tedi&scaron;a je odmah. A jedini način onaj propisan na Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

&nbsp;

Međunarodni skandal

Denis Kadrić, najmlađi bh. velemajstor, sa 7,5 poena pobjednik je 46. međunarodnog &scaron;ahovskog turnira &bdquo;Bosna 2016.&quot;. Odnio je pobjedu na turniru na kojem je nastupilo 135 igrača iz 12 država svijeta, od čega je bilo čak 16 velemajstora!

Kadrić je student Univerziteta u Teksasu, &scaron;ahom se počeo baviti 2005. i u proteklih 10 godina ostvario je brojne uspjehe. Od 2007. do 2012. bio je apsolutni prvak BiH u svojoj kategoriji. U 2014. bio je član bh. mu&scaron;ke selekcije na Olimpijskim igrama u Tromsu, gdje je imao učinak od 6,5 osvojenih poena iz 10 partija.

U julu 2012. na Evropskom kadetskom prvenstvu u ubrzanom &scaron;ahu postao je apsolutni prvak Evrope. Kao seniorski reprezentativac BiH nastupio je 2012. godine na &Scaron;ahovskoj olimpijadi u Istanbulu i ostvario je najbolji rezultat. Rođen je 12. juna 1995. u Frankfurtu.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Denis Kadrić

Velika nada

Dok titra crtica na monitoru računara u i&scaron;čekivanju prve rečenice, treba uraditi nemoguće - u nekoliko redova ispričati najveću sportsku imaginaciju i bajku, bezvremenu sagu o ljepoti boksa koju su ispisale njegove čarobne ruke u rukavicama od 311 grama i ples u ringu, poznatiji od fredasterovskih gegova i nurejevske baletne virtuoznosti.

Smrt Muhameda Alija neće ni&scaron;ta izmijeniti u poretku bokserskih vrijednosti na ovoj planeti. Ali njegova nenadma&scaron;na bokserska veličina vjerovatno će rasti i desetljećima nakon njegove bokserske penzije. I stalno će nas podsjećati, naprimjer, na njegove legendarne, principijelne poteze, poput odbijanja odlaska u Vijetnamski rat, zbog čega mu je oduzeta titula svjetskog &scaron;ampiona.

Zatim na njegovo ne da se zvijezda s njegovim imenom postavi na Holivudsko &scaron;etali&scaron;te slavnih, uz obrazloženje &bdquo;ne mogu dopustiti ljudima da gaze po imenu Muhamed&quot;! 
Na olimpijsko zlato u Rimu prije 56 godina kao Kasijus Klej i bacanje medalje u rijeku Ohajo jer su mu zabranili da večera u jednom &bdquo;bijelom&ldquo; restoranu.

Ili kad je svoju brzinu u ringu uporedio sa ga&scaron;enjem svjetla u sobi i munjevitim trkom u krevet prije nego &scaron;to je nastupio mrak. Najposlije, na nadimak &quot;Najveći&quot; (The Greatest), koji je dao sam sebi.

Zbog Muhameda Alija smo u to kultno zlatno vrijeme bokserske plemenitosti te 1974. godine 30. oktobra ustajali s očevima u tri sata ujutro i pod jorganima gledali nestvarnu crno-bijelu dramu u Kin&scaron;asi kada je u 8. rundi ru&scaron;io Džordža Formana i vratio titulu. Mi, mladići i djeca, tada smo osjećali da na crno-bijelim ekranima učestvujemo u povijesti. &nbsp;

Muhamed Ali ostat će neprolazna veličina koja je svoje mjesto pod suncem odredila i riječima koje su zapečatile i njegovu najdublju vjeru u Boga. Naime, kada se neizlječivo razbolio, Ali je rekao: &quot;Bog mi je dao ovu bolest da bi me podsjetio da je On broj jedan.&#39;&#39; Zato - zbogom, legendo!

&nbsp;

&nbsp;

Zbogom, legendo!

Vladajuća koalicija u FBiH, s liderima SDA, HDZ-a i SBB-a Bakirom Izetbegovićem, Draganom Čovićem i Fahrudinom Radončićem na čelu, stabilna je i nastavlja sa započetim reformama. Ocjena je ovo nakon ovosedmičnog sastanka lidera koalicije u FBiH, iza koje se krije puno veći značaj od puke konstatacije.

Prije svega, zbog toga jer je politička stabilnost svake zemlje prvi preduvjet za bilo kakav ozbiljniji posao i izvr&scaron;ne i zakonodavne vlasti. No, činjenica je da je stabilnosti koalicije ,ali i novom zamahu u radu zakonodavne i izvr&scaron;ne vlasti najvi&scaron;e doprinio SBB,koji je jo&scaron; jednom pokazao da je ključni faktor u stvaranju političkog ambijenta koji će biti kamen zamajac pozitivnim promjenama u zemlji.

Opredijeljenost koalicije da se uhvati uko&scaron;tac sa svim izazovima koje sa sobom nose aktuelne i predstojeće reforme u zemlji, i to kroz konkretne poteze i projekte, garant su i stranim investitorima da ulažu u na&scaron;u zemlju.

Jer politička stabilnost jedan je od osnovnih preduvjeta za strana ulaganja. Posebno je važno da u vremenu kada su pred BiH velike obaveze, svaki učesnik u vlasti bude svjestan svoje odgovornosti i toga da uz pravo ima i obaveze.

Takvu vrstu odgovornosti pokazala je upravo koalicija u FBiH, jer opće ciljeve i interes nije dovela u pitanje zbog određenih zastoja u imenovanjima pojedinih funkcionera, a općepoznato je da su &quot;fotelje&quot; ranijih godina posvađale mnoge partnere u vlasti.

Saglasnost u vezi s osnovnim ciljevima oko kojih se koalicija okupila u FBiH, a koja je dijelom većine i na državnom nivou, nasreću, nije razvodnjena ni aktuelnim de&scaron;avanjima koja se tiču popisa, a koja &quot;dirigiraju&quot; stranke iz Republike Srpske.

I u ovom slučaju, bez obzira na neka različita mi&scaron;ljenja o odluci da se rezultati popisa objave 1. jula, niko od aktera u vlasti u FBiH nije doveo u pitanje zakonitost i legitimitet te odluke i, prije svega, pravo na nezavisnost u radu jedne državne agencije.

Dakle, sve su ovo činjenice koje ostavljaju prostor za nadu da se konačno počelo razmi&scaron;ljati i raditi u interesu države i njenih institucija, a &scaron;to bi u konačnici trebalo dovesti i do pobolj&scaron;anja položaja i standarda građana koji već dugo čekaju na to.

&nbsp;

&nbsp;

SBB faktor stabilnosti

Digla se kuka i motika na Mehmeda Baždarevića &scaron;to je dopustio da mu sedam prvotimaca otkaže nastup na Kirin kupu u Japanu. Fudbalska reprezentacija na&scaron;e zemlje traljavo je odigrala sa &Scaron;panijom, a onda su glavne zvijezde oti&scaron;le na odmor.

Selektor tu nije mogao ni&scaron;ta, osim pouzdati se u igrače koji su kudikamo motiviraniji nego &scaron;to bi to bili umorni prvotimci. Jedan od onih koji je standardno voljan ostaviti srce na terenu je i Milan Đurić, koji se polako profilira u tradicionalnog Me&scaron;inog spasioca. Kada niko nije mogao zabiti gol Velsu, tu je bio Đurić. Jučer, kad smo tonuli, izvukao nas je opet Đurić.

U polufinalnom meču pripremnog turnira Danska je protiv kombiniranog sastava BiH, nakon prvih 45 minuta, vodila sa 2:0, ali je napadač Čezene u drugom dijelu postigao dva gola i odveo meč do penala u kojima smo slavili s konačnih 4:3.

Đurić je rođen 22. maja 1990. godine u Tuzli. Karijeru je započeo u Čezeni, u kojoj i danas igra, no dobar dio vremena proveo je na posudbama (Askoli, Krotone, Kremoneze, Ćitadela). Za mladu reprezentaciju BiH u četiri nastupa dao je &scaron;est golova, dok je u A selekciji u devet nastupa postigao pet.

&nbsp;

&nbsp;

Mešin spasilac

Zapaljiva retorika i krpljenje puteva prvi su ozbiljni vjesnici izbora u BiH.

No, poruke koje su ove sedmice svojim gestama i izjavama odaslali stari majstori propagande straha Milorad Dodik i srpski član Predsjedni&scaron;tva BiH Mladen Ivanić u epizodi poku&scaron;aja liječenja svojih voždovskih kompleksa pred čelnikom SNSD-a itekako ostavljaju dileme u dobre namjere najvi&scaron;ih predstavnika RS u skrijem periodu.

Koristeći kao povod činjenice o agresiji na BiH koje je izgovorio Bakir Izetbegović, Ivanić i Dodik (kao i Milorad Pupovac iz Zagreba) ove su se sedmice najprije obreli u Beogradu, da bi potom upozorili na &quot;paljenje i destabilizaciju Balkana&quot;, kao i to da je BiH u &quot;predratnom stanju&quot;. Posljednji put kad su srpske vođe odlazile po pamet u srbijansku maticu, na ovim područjima tekli su potoci krvi.&nbsp;

Dodiku i Ivaniću nisu smetali ni glasovi preko Drine da &quot;Srbi iz RS svoje probleme trebaju rje&scaron;avati u Sarajevu i Mostaru&quot;, već su prijetnjama zbog odluke o objavi rezultata popisa i insistiranjem na &quot;brisanju&quot; 196 bh. građana koji su izmakli ispod noža svjesno nastavili da raspiruju strah od navodnog uni&scaron;tenja RS i tobožnje &quot;zelene opasnosti&quot; te državu guraju u novi vrtlog mržnje koja je toliko zla donijela svima nama.&nbsp;

I uzalud su u glavnom gradu BiH pokrivali one ploče na Vijećnici kao dokaz da su nas palili i ubijali, Dodik i Ivanić nastavljaju graditi svoj mit da, jednom kada budu objavljeni rezultati popisa, neće biti ni Srba ni RS. A kako i da ih bude kada ti Bo&scaron;njaci stalno pričaju kako su jedva preživjeli sve memorandume i načertanije, sve bijele trake, karadžiće i mladiće, a i dalje ih ima toliko da ih se jo&scaron; mora brisati!?&nbsp;

Ako iko Balkan pali i destabilizira, onda su to tipovi poput Dodika i Ivanića. I da se razumijemo. Ima ih na svim stranama. Jer, kada se pare pokradu i kada narod počne da pita gdje su, onda je najbolje ugasiti svjetla u balkanskoj krčmi. Da se bolje organiziramo.

Paljenje Balkana

Uspjesi Vedada ibi&scaron;evića neosporni su i u klupskoj, a naročito u reprezentativnoj karijeri. Dovoljno je reći da je ovaj fudbaler svojim golom u Litvaniji obradovao cijelu naciju i slavljen je kao heroj fudbalske reprezentacije BiH koja je izborila prvo uče&scaron;će na Svjetskom prvenstvu koje se 2014. održalo u Brazilu, a nakon toga svako mu&scaron;ko dijete rođenu u na&scaron;oj zemlji dobivalo bi ime Vedad.&nbsp;

I pored njegovih uspjeha na fudbalskom terenu gdje je predstavljao BiH u najljep&scaron;em svjetlu, neosporna je njegova volja i želja da pomogne svom narodu. Nerjetku je organizirao humanitarne akcije da pomogne onima kojima je pomoć neophodna. Ibi&scaron;ević, koji je rođen 1984. godine u Vlasenici nikada nije zaboravio svoj rodni kraj te se rado odazove svim akcijama pomoći povratnicima u istočnu Bosnu. &nbsp;

Ovaj put je putem video-linka dao podr&scaron;ku aktuelnom načelniku Srebrenice Ćamilu Durakoviću uoči predstojećih izbora. On je pozvao sve Podrinjce i Srebreničane da se registriraju i glas daju Durakoviću i jo&scaron; jednom je pokazao da je veliki patriota. Duraković će na predstojećim izborima biti jedini bo&scaron;njački kandidat za načelnika Srebrenice. Glavni protukandidat bit će mu Mlade Grujičić, koji je zajednički kandidat srpskih stranaka te Desnica Radivojević kao nezavisni kandidat.

Vedad Ibi&scaron;ević rođen je 6. avgusta 1984. godine. trenutno je član njemačkog bundesliga&scaron;a Herte.

Borci za jezik

Prva kandidatkinja

Šampion tolerancije

Diva se ne predaje

Temelj budućnosti

Put samuraja

Putokaz za budućnost

Opasna budala

Kralj Pariza

Međunarodni skandal

Velika nada

Zbogom, legendo!

SBB faktor stabilnosti

Mešin spasilac

Paljenje Balkana

Dokazani patriota

Kolumne

Borci za jezik

Prva kandidatkinja

Šampion tolerancije

Diva se ne predaje

Temelj budućnosti

Put samuraja

Putokaz za budućnost

Opasna budala

Kralj Pariza

Međunarodni skandal

Velika nada

Zbogom, legendo!

SBB faktor stabilnosti

Mešin spasilac

Paljenje Balkana

Dokazani patriota