U trenutku kada je otvorenje Ferhadije džamije u Banjoj Luci potvrdilo da su suživot, zajedni&scaron;tvo i po&scaron;tivanje drugog i drugačijeg itekako mogući u na&scaron;oj zemlji kao vjetar u leđa stigla je i snažna podr&scaron;ka potpredsjednika SAD Džoa Bajdena (Joe Bidena) upućena Bosni i Hercegovini na započetim ključnim reformama.

&ldquo;U BiH postoje političari koji gledaju naprijed&rdquo;, ohrabrujuća je poruka Bajdena bh. vlastima okupljenima oko koalicije SDA-SBB-HDZ BiH, koja je za kratko vrijeme, a &scaron;to je u američkoj administraciji, očito, i prepoznato, stabilizirala prilike u zemlji i snažno započela procese ka pridruživanju evropskim integracijama i NATO savezu.

Podr&scaron;ka Sjedinjenih Američkih Država Bosni i Hercegovini, simptomatično, ba&scaron; na dan otvorenja Ferhadije džamije u Banjoj Luci, odakle su upućene brojne poruke mira i ljubavi, stigla je u trenutku relaksacije odnosa u zemlji gdje su započete snažne reforme koje ulijevaju optimizam da će uskoro doći i do ispunjenja obećanja o izgradnji infrastrukture, masovnog zapo&scaron;ljavanja, &scaron;to sve vodi ka boljem položaju građana.

Itekako je važno da to prepoznaju i međunarodni faktori i daju podr&scaron;ku naporima Bosne i Hercegovine koja se za kratko vrijeme ponovo na&scaron;la u centru pažnje svjetske javnosti. 
&nbsp; 
Uostalom, jasna i nedvosmislena podr&scaron;ka Bajdena bh. vlastima također je pokazatelj američkog interesa da na&scaron;a država ostvari punu stabilnost i &scaron;to prije ispuni obaveze koje vode ka EU integracijama, uz provođenje seta reformskih mjera.&nbsp;

Sada je na bh. predstavnicima u vlasti da iskoriste &scaron;ansu koja im se nudi i uz najavljene reforme, kompromis i razumijevanje BiH &scaron;to prije približe evropskom putu kako ne bi, u odnosu na susjede, ostala crna rupa na Balkanu.

Komentar dana

Poruke ohrabrenja

Biskup banjalučki Franjo Komarica je nebrojeno puta do sada pokazao kolika je njegova ljubav prema Bosni i Hercegovini i svim njenim građanima. U javnim istupima pozivao je na pra&scaron;tanje, mir, toleranciju, suživot, jedinstvo. No, jedan prizor iz obnovljene Ferhat-pa&scaron;ine džamije u Banjoj Luci, koja je svečano otvorena u subotu, govori vi&scaron;e od svih riječi i poruka koje su taj dan izgovorene.

Biskup Komarica pridružio se u molitvi islamskim vjernicima dok su klanjali podne-namaz u obnovljenoj džamiji. Sa sklopljenim rukama iza safova klanjača, banjalučki biskup simbolizirao je ono &scaron;to on želi od BiH - zajednicu ljudi različitih vjera, nacija, političkih i svih drugih opredjeljenja. &nbsp;

Prije toga, tokom ceremonije otvorenja banjalučke ljepotice, održao je snažan govor kojim je biskup Komarica potvrdio svoju veliku ulogu u procesu pomirenja naroda u BiH, jer jasno je da trenutno stanje duha građana i odnosi među narodima zahtijevaju punu odgovornost i apsolutno uče&scaron;će svih u tom procesu. Jedino je tako moguće doći do pobolj&scaron;anja opće dru&scaron;tvene, političke i socijalne situacije u zemlji.&nbsp;

Biskup banjalučki Franjo Komarica rođen je 3. februara 1946. u mjestu Novakovići kod Banje Luke.

Franjo Komarica

Sklopljene ruke zajedništva

Ako je 7. maj 1993., dan kada je sru&scaron;ena Ferhat-pa&scaron;ina džamija, koju su mnogi Banjalučani i Bosanci jednostavno zvali &quot;ljepoticom&quot;, označen kao dan sramote, onda je isti datum, ali ove 2016. godine, kada je Ferhadija ponovo otvorila svoje kapije, novi dan za Bosnu i Hercegovinu, ali i za njen &scaron;iri kom&scaron;iluk.&nbsp;

Ovaj dan bi mogao biti i početak nove budućnosti u kojoj će obnovljena Ferhadija služiti kao primjer i simbol jednog boljeg vremena. Nije to nimalo prenagla&scaron;en ili patetični opis najnovijeg historijskog trenutka za BiH, jer na&scaron; znani cinizam mora se ostaviti u pro&scaron;losti. Ovo je trenutak istine, tako da ni svečarske riječi nisu pretjerane.

Ako buduće generacije ne budemo naučili da je vrijeme ru&scaron;enja pro&scaron;lo, osudit ćemo ih na ponavljanje najgorih epizoda na&scaron;e historije. Ferhadija sviju nas se, kao feniks, ponovo rodila iz pepela. Kao potvrda da dobro, a ne zlo, ipak pobjeđuje.&nbsp;

Nasreću, poslije rata protiv na&scaron;e domovine i svih njenih građana u BiH je ipak pobijedio život! A, evo, pobjeđuje i vjera u zajedničku budućnost, koja se, bez obzira na sve političke i ostale podjele, sve vi&scaron;e razumijeva kao jedini racionalni kredo sveopćeg opstanka.

Iako počinioci za ru&scaron;enje Ferhadije, kao ni ostalih 614 u ratu poru&scaron;enih džamija u BiH, nikad nisu kažnjeni, banjalučka ljepotica opet blista u svom punom sjaju, ovog 7. maja, uz potpuno drugačije slike Banje Luke u odnosu na one prizore iz 2007., kada su srpski nacionalisti uz paljevinu divljali zbog polaganja kamena temeljca za njenu obnovu. A to je vidljiv dokaz napretka u BiH, na čemu se mora istrajati.

Evropa, opterećena svojim nedorečenostima, trebala bi isto tako prepoznati ovaj dan - kao pobjedu svoje inkluzivnosti, s kojom je tako tragično, od 1992 do 1995. godine, pa i poslije, kasnila u Bosni. Ali, vi&scaron;e ne smije niti na jednom drugom mjestu.

Novo vrijeme za BiH

Poruke reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH Huseina ef. Kavazovića koje je vjernicima, ali i svim građanima BiH, uputio s jučera&scaron;nje ceremonije otvaranja obnovljene Ferhat-pa&scaron;ine džamije u Banjoj Luci ne samo da su osnažile vjeru u Boga svakog iskrenog čovjeka već i vjeru u ljude koju smo, kroz historiju, nerijetko gubili.&nbsp;

- Na&scaron;e različitosti nisu oma&scaron;ka povijesti, već istinski dar Božije mudrosti da život učini bogatijim u njihovim različitostima. Svako nasilje nad različitostima je poku&scaron;aj negiranja volje Stvoritelja - poručio je reis Kavazović podsjećajući prisutne da to &scaron;to pripadaju raznim vjerama i nacijama nikad vi&scaron;e ne smije biti kamen razdora među njima ili, ne daj Bože, razlog za mržnju i neprijateljstva. &nbsp;

Kao čovjek vjere, znao je da je upravo svečanost u čast otvaranja Ferhadije prilika da se jo&scaron; jednom glasno poruči da narodi na ovim prostorima trebaju &quot;graditi zajedničku kuću mira na tlu Evrope&quot; i da jedino međusobnim povjerenjem, a ne ubijanjem i ru&scaron;enjem, mogu &quot;ojačati slaba&scaron;ni duh BiH&quot;.

Reis Kavazović jučer je i pred Bogom i pred narodom svjedočio opredijeljenost muslimana BiH za mir, toleranciju i suživot sa svojim kom&scaron;ijama pravoslavcima, katolicima i ostalima. Za rane pro&scaron;losti kakve su dugo krvarile i iz temelja Ferhadije, a u ime zdrave i mirne budućnosti BiH i svih njenih naroda, tražio je samo po&scaron;tovanje, a nikako mržnju. To rade samo mudri ljudi i, uz to, iskreni vjernici!

Ličnost dana Husein ef. Kavazović

Poruke mudrosti

Kada je 7. maja 2001. godine prilikom polaganja kamena temeljca za ponovnu gradnju džamije Ferhadije u napadu na učesnike ceremonije upriličene u tu čast ubijen Murat Badić, taj dan ostao je upamćen kao novi poku&scaron;aj ubijanja ove džamije, najmoćnijeg &nbsp;svjedoka pet stotina dugog postojanja muslimana na ovim prostorima.&nbsp;

Badićevo ubistvo bio je i težak udarac bo&scaron;njačkim povratnicima u Banju Luku i, uopće, u entitet RS, nakon čega su mnogi, obeshrabreni i upla&scaron;eni ovim događajem, odlučili ponovo napustiti svoje kuće iz kojih su već jednom bili brutalno istjerivani.&nbsp;

Tačno petnaest godina kasnije, kandilji koji su zasijali s Ferhadije tragediju na koju ih je vraćao svaki 7. maj pretvorili su u nadu da će u Banja Luka ponovo biti mjesto u koje će se Bo&scaron;njaci vraćati da žive u dostojanstvu i pravdi, a ne da budu ubijani i prezreni.&nbsp;

Kada se u podne začuje ezan s munare Ferhadije i iz hiljada grla poteku molitve zahvale Allahu, dž. &scaron;., na ponovnom rađanju ove džamije, dileme mnogih koji su stigli u svoj rodni grad da svjedoče ovom uzvi&scaron;enom događaju, da li da se vrate ili ne, mogle bi biti razrije&scaron;ene.&nbsp;

Obnova Ferhadije i otvaranje njenih kapija vjernicima mnogo je vi&scaron;e od obnove mjesta na kojem će se muslimani moći okupljati i Bogu moliti. Njenom obnovom pokazalo se da duhovnost jednog naroda i objekti koji je simboliziraju nikada i ni od koga nisu mogli biti ubijeni, ako to sam taj narod nije želio.&nbsp;

&Scaron;ta god da su Ferhadija i oni koji su u njoj nekada nalazili svoj zaklon i mir proživjeli od 1992. do danas, ono &scaron;to se događa danas u Banja Luci bit će upamćeno kao njeno ponovno rađanje, ali i rađanje novog duha grada u kojem su je prije 23 godine poku&scaron;ali ubiti.&nbsp;

Da je to tako, pokazuju informacije da je gradska uprava Banje Luke sve svoje resurse stavila u službu dana&scaron;njeg svečanog otvaranja Ferhadije, čime je nekada&scaron;njim njenim &nbsp;ru&scaron;iteljima jasno stavljeno do znanja gdje im je mjesto.

Rađanje Ferhadije

Adnan Ćatić najavio je da će, nakon zavr&scaron;etka bokserske karijere, kapital uložiti u svoju domovinu, Bosnu i Hercegovinu.

Peterostruki prvak svijeta u WBA verziji u srednjoj kategoriji obavijestio je na Sarajevo Business Forumu javnost da u BiH pokreće proizvodnju i distribuciju svog energetskog pića &quot;Heavy 1&quot;. Bokser koji je nastupao u Njemačkoj pod imenom Feliks &Scaron;turm (Felix Sturm) već ima proizvodnju u toj državi, gdje se njegovo piće može kupiti u 11.000 trgovina.

Ćatić je naglasio da će posao pokrenuti kako bi pomogao ljudima i djeci u BiH da dobiju &scaron;ansu da posao imaju u svojoj državi, a ne da moraju ići zbog toga u inozemstvo. Za početak je planirano otvaranje 20 do 25 radnih mjesta.

Ćatić je porijeklom iz Blagaja kod Mostara, odakle su mu roditelji oti&scaron;li u Njemačku, gdje je Adnan rođen 31. januara 1979. godine. Petu titulu svjetskog prvaka osvojio je u maju ove godine nakon &scaron;to je odlukom sudija savladao Rusa Fjodora Čudinova.

LIČNOST DANA Adnan Ćatić

Dokazani patriota

Od početne pomalo populističke i pretenciozne priče, zbog čega su ugledni biznismeni, novinari, diplomati i političari počesto znali prigovoriti odsustvo konkretnih poslovnih rezultata, uprkos ogromnim najavama, Sarajevo Business Forum (SBF) ove godine je izrastao u ozbiljno stjeci&scaron;te političkih lidera i uglednih biznismena iz cijele regije i svijeta.&nbsp;

Veliki projekti

Sa skupa su tako odaslane važne poruke o boljoj budućnosti ovog dijela svijeta, ali i potpisani veliki projekti poput gradnje Bloka 7 TE Tuzla. Nadu u uspjeh daje i činjenica da su Forumu prisustvovali i ljudi poput Ante Todorića, dopredsjednika &quot;Agrokora&quot;, koji zapo&scaron;ljava čak 64.000 ljudi, veoma značajna delegacija iz Kine, zemlje koja ovaj put ima važnu ulogu na ovom skupu, te ministri i poslovni ljudi iz Turske, Katara, Kuvajta, Hrvatske, Crne Gore...&nbsp;

Uz snažnu podr&scaron;ku predsjedavajućeg Predsjedni&scaron;tva BiH Bakira Izetbegovića, njegovog hrvatskog kolege Dragana Čovića i čelnika državne vlade Denisa Zvizdića, broj sedam mogao bi biti sretan, a ovogodi&scaron;nji SFB najbolji do sada.

Najzaslužniji &scaron;to je SBF izrastao u svojevrsni balkanski Davos svakako je Amer Bukvić, direktor &bdquo;Bosna Bank Internationala&ldquo; (BBI), koji je organizator Foruma. Bukvić je svojim menadžerskim sposobnostima uspio očuvati i korak po korak voditi Forum naprijed. Uvažavajući i neke sugestije prijatelja iz BiH, ali i svijeta, te je sa svojim timom uspio ovu poslovnu manifestaciju izdići daleko iznad lokalne i uskointeresne.&nbsp;

Brojne nagrade

Iako će se u narednoj godini pomno analizirati koji su rezultati SBF-a i &scaron;ta je konkretno od investicija donio, on je nada da smo mi u BiH, uprkos ogromnim problemima kroz koje godinama prolazimo, do&scaron;li na razinu s koje možemo krenuti ka izgradnji ekonomski jače, a samim tim i mnogo stabilnije i snažnije države. SBF tu može imati veliku ulogu i njegovu organizaciju treba pozdraviti.&nbsp;

Amer Bukvić 1973. godine rođen je u Sarajevu. Diplomirao je na Internacionalnom univerzitetu u Maleziji (IIUM) u Kuala Lumpuru, gdje je njegov mentor bio dojučera&scaron;nji turski premijer Ahmet Davutolu (Davutoglu), a magistrirao u Japanu japanski model strate&scaron;kog poslovnog menadžmenta. Sakupio je značajno iskustvo u međunarodnom biznsu. Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih nagrada za svoj rad.

Ličnost dana   Amer Bukvić

Tvorac našeg Davosa

U proljeće 2001. godine, dok smo gledali potresne slike napada na vjernike, novinare i međunarodne zvaničnike u Trebinju, a onda i spaljivanja autobusa i kamenovanje tokom postavljanja temeljca za obnovu Fehradije, kada je mučki ubijen Murat Badić, te&scaron;ko je bilo zamisliti da će doći dan kada će obnova te Božije kuće biti zavr&scaron;ena, a rijeke Banjalučana i drugih Bosanaca i Hercegovaca doći na svečanost kakva je najavljena za subotu, 7. maja. Simbolično, na Dan džamija.&nbsp;

Usudom sile koja je daleko iznad svih na&scaron;ih ljudskih zloba i mržnji, tačno 23 godine poslije ru&scaron;enja i odvoženja njenih ostataka na smetlji&scaron;te i 437 ljeta nakon &scaron;to je ugledala svjetlo dana, banjalučka ljepotica, poput iznova rođenog bisera, zasjati će nad BiH.&nbsp;

Ime Ferhat iz kojeg je, zahvaljujući velikom vakifu Ferhat-pa&scaron;i Sokoloviću, izraslo ime Ferhadije, u arapskom jeziku predstavlja onoga koji donosi sreću ili radosnu vijest. A sreću će sigurno donijeti desetinama hiljada onih koji se očekuju na obalama Vrbasa ovog vikenda, u gradu Čejvana, Karalića, Bene&scaron;a, Nadarevića, Filipovića, Josipovića i tolikih velikih ljudi.&nbsp;

Svi smje&scaron;tajni kapaciteti u Banjoj Luci već su popunjeni, a pozitivna atmosfera osjeća se danima. Ne slučajno. Jer, Ferhadija nije radosna vijest samo za Bo&scaron;njake, muslimanske vjernike, već za sve dobre ljude u ovoj zemlji koji žele dobro i prosperitet.&nbsp;

Istina, &quot;Aladžu i Ferhadiju poru&scaron;io vjetar nije&quot;, i to ne smijemo zaboraviti, ali uzdignuta munara jedne od najljep&scaron;ih džamija sagrađenih ovdje jeste potvrda uvjerenja da dobro može i hoće pobijediti.&nbsp;

Upravo zato iz Banje Luke trebaju otići poruke mira i stabilnosti koju treba njegovati, čuvati i stalno graditi, bez obzira na cijenu. Uprkos svim instant-patriotima i smutljivcima, svih boja i profila, koji ovih dana na razne načine, s neobičnim entuzijazmom potpaljuju vatre nemira.&nbsp;

Nema veće pobjede od one koja dolazi pod zastavom mira, a oni koji će sutra doći u Banju Luku nosit će upravo tu zastavu. Ferhadija je bila i ostat će biser sreće svih nas.

Ferhadija - biser sreće

Stočani su se odlučili trznuti! Nakon silnih godina nepravde, segregacije i diskriminacije stanovnici grada na Bregavi shvatili su kako je jedini put da dođu do jednakopravnosti u svom gradu - &nbsp;da se ujedine. Tako su jedinstvo probosanskih ili, kako to vole reći u ovom gradu, prostolačkih stranaka pozdravili uz brojna udruženja i organizacije, pogotovo, obični ljudi. Mnogi od njih u vlastitom gradu žive na političkim, ekonomskim i kulturnim marginama.

Brojni su primjeri za to, od oduzimanja mlinica na kristalno čistoj Bregavi stvarnim vlasnicima čiji su preci žito mljeli, jo&scaron; od 1919. godine do činjenice da im djeca u &scaron;kolsku zgradu ulaze na dva različita ulaza.

Dozlogrdilo &nbsp;je Stočanima &nbsp;i međusobno glodanje i podmetanje jednih drugima, jer su shvatili da se od sjećanja na vremena kada je u njihovom gradu u 13 fabrika, od kojih su sada ostale samo zidine, radilo na hiljade ljudi, ne živi.&nbsp;

Dok zajedno s Neumljanima od Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu čekaju na izgradnju ceste Stolac- Neum, njihov grad je postao &nbsp;slijepo crijevo.

Rijetki su investitori koji navrate u ovaj prelijepi hercegovački gradić, a iako je prava riznica kulturno-historijskog nasljeđa, te&scaron;ko da se Stolac može pohvaliti kvalitetnom turističko-ugostiteljskom ponudom. Sve ove otužne slike koje im godinama prolaze pred očima, Stočane su natjerale da sjednu i dobro promisle o svojoj budućnosti, kao svojevrstan primjer i drugima. Shvatili su, očito, da samo zajedničkim snagama mogu do boljeg sutra.

&nbsp;

Stolačko jedinstvo

Kada na putu do finala fudbalske Lige evropskih prvaka eliminirate dva najveća favorita, branitelja naslova Barcelonu i njemačkog giganta Bajern, onda zaslužujete čestitke za ostvareni podvig. Upravo je to učinio Atletiko Madrid, s karizmatičnim argentinskim stručnjakom Dijegom Simeoneom (Diego) na čelu.&nbsp;

Kakav je Simeone bio kao igrač, tako sada izgleda ekipa sa stadiona &quot;Visente Kalderon&quot;. Jedanaest fudbalskih ratnika predvođenih Simeoneom u svakom meču ne &scaron;tedi ni sebe ni protivnika.&nbsp;

Za takav pristup nagrađeni su novim finalem Lige prvaka (prije dvije godine izgubili od Real Madrida) i konačnom potvrdom da su klub vrhunskog kvaliteta. Iako su u četvrtfinalu i polufinalu imali daleko finansijski moćnije klubove, samim tim i značajno kvalitetnije ekipe, uspjeli su snagom kolektiva postati glavna fudbalska priča nakon Lestera, novog prvaka Engleske.

Simeone je rođen 28. aprila 1970. godine u glavnom gradu Argentine Buenos Airesu. U bogatoj igračkoj karijeri, nastupajući kao veznjak, bio je član Atletiko Madrida, Sevilje, Intera, Lacija... Odigrao je 106 mečeva za reprezentaciju Argentine. Vodeći Atletiko bio je prvak &Scaron;panije, osvajač Kupa kralja i pobjednik Evropske lige.

Ličnost dana      Dijego Simeone

Fudbalski ratnik

Kralj Ranijeri! Ovaj naslov tokom jučera&scaron;njeg dana krasio je brojne naslovnice svjetskih sportskih listova nakon &scaron;to su fudbaleri Lestera napravili senzaciju i postali prvaci engleske Premijer lige. I sve to sezonu nakon &scaron;to su se čudom spasili od skoro sigurnog ispadanja u niži rang takmičenja.

Za najveću bajku u historiji klupskog fudbala najzaslužniji je italijanski trener Klaudio Ranijeri (Claudio Ranieri), koji je ovu &quot;skromnu&quot; ekipu doveo do naslova prvaka u strahovitoj konkurenciji. Igrači Lestera pokazali su da i dalje ima davida koji u najkomercijalnijoj ligi mogu pobijediti prebogate golijate. Sve to predvođeni čovjekom kojeg su do jučer gledali s podsmijehom i u fudbalskom svijetu nazivali &quot;garancijom za neosvajanje trofeja&quot;.&nbsp;

&quot;Lisice&quot; su Ranijeriju četrnaesti klub u karijeri, a od prije je fudbalskoj javnosti poznat kao trener Fiorentine, Napolija, Parme, Intera, Rome, Juventusa, Monaka, Čelzija, Atletika i Valensije. Njegov posljednji posao, prije preuzimanja Lestera, bio je u reprezentaciji Grčke, gdje se propisno osramotio porazom od Farskih Otoka.&nbsp;

Klaudio Ranijeri rođen je 20. oktobra 1951. godine u Rimu.

Claudio Ranieri

Čudotvorac

Zanemarimo činjenicu &scaron;to se pričom o Dobrovoljačkoj ulici već godinama drsko manipulira iz bh. entiteta RS i Beograda kao zami&scaron;ljenom (dakako lažnom) protutežom 44-mjesečnoj opsadi Sarajeva i agresiji na BiH, toliko da je i sam preminuli biv&scaron;i komandant Druge vojne oblasti JNA Milutin Kukanjac sve to skupa nazvao izmi&scaron;ljotinama i propagandom, jučera&scaron;nji čin bacanja u smeće, a kasnije i u Miljacku, cvijeća i svijeća postavljenih u spomen na stradale je sraman, grozan i nedopustiv. Tačka!

Oni koji su to smislili i izveli napravili su za konstruktore priče o Dobrovoljačkoj veći posao nego svi tipovi nalik biv&scaron;em poručniku Željku Panteliću i sličnima koji JNA, odnosno agresore na nezavisnu BiH hoće prikazati kao članove pjesničke skupine, a Sarajlije kao krvoloke koji ubijaju sve &scaron;to stignu.

Tako je iz Sarajeva diljem regije i u svijet odaslana vijest o ružama u smeću (koje će, da bude gore, kasnije biti vađene iz kontejnera, pa bacane u rijeku), pokazujući da se Sarajevo tobože boji istine, ali i opravdanost svih hajki koje Srbija i RS godinama vode protiv Ganića, Divjaka, Kljujića i drugih bh. patriota!&nbsp;

Da, jučera&scaron;nji čin nije Sarajevo koje se i najvećim krvnicima, i to u mjesecima kada je ubijeno 1.600 njegove djece, odupiralo snagom svog duha, dostojanstvenosti i prkosa, jačeg od svih topova i svih laži, od onog o bacanju srpske djece lavovima u Pionirskoj dolini pa do manipulacijama brojem vojnika JNA ubijenih 3. maja.

Sa zebnjom zato postavljamo pitanje kome u sedmici kada će iz obnovljene banjalučke Ferhadije biti poslane poruke mira trebaju provokacije koje će itekako naići na spreman odgovor s druge strane. Koja je pamet u Sarajevu jednim nekulturnim činom spremna da, recimo, na kocku stavlja ni&scaron;ane u Potočarima ili na panj nudi glave na&scaron;ih nana u Podrinju, Prijedoru, Banjoj Luci, Trebinju... Jesmo li se počeli utrkivati s pijanim &scaron;e&scaron;eljevcima koji &scaron;enluče po Srebrenici?

Na koncu, je li sve ovo poruka da nekom uistinu u ovoj zemlji trebaju nemiri i kamo to može da vodi? Treba li haos onima koji bi da tako prikriju svoje lopovluke ili je na sceni zavr&scaron;ni čin neke tajne agende na putu do konačnog razbijanja na&scaron;e divne domovine. Možda pretjerujem. Ne znam, a odgovora se bojim. Kako god, nadajmo se da jo&scaron; ima dovoljno normalnih ljudi koji će stati ispred ludila koje sve vi&scaron;e nadolazi. &nbsp;

Naša sramota

Slučaj zabrane izdavanja koncesije &bdquo;Tuzla-kvarcu&ldquo; već skoro dvije godine puni stranice domaćih medija. Prema nalazima Vlade, &bdquo;Tuzla-kvarc&ldquo; duže je vremena radio bez koncesione dozvole, za &scaron;ta je dužan Vladi isplatiti vi&scaron;e od 200.000 maraka. Dug jeste veliki, ali nije ni mrva od dugova koje prema Vladi imaju desetine drugih kompanija iz TK po raznim osnovama (riječ je o desetinama miliona maraka), a jo&scaron; je manje razlog da se &bdquo;Tuzla-kvarcu&ldquo; zabrani rad i pedesetak radnika ostavi bez posla.

&Scaron;ta je, osim duga, ali i toga da je pomoćnik resornog kantonalnog ministra tražio mito, &scaron;to je prijavila uprava &bdquo;Tuzla-kvarca&ldquo;, a &scaron;to svoj epilog treba dobiti na sudu, stvarni razlog zbog kojeg ova kompanija ne može dobiti dozvolu za koncesiju, pitanje je na koje se, kako koji dan odmiče, odgovor sve vi&scaron;e naslućuje. Kvarcni pijesak, kao kapitalni resurs koji se eksploatira na području Tuzle, spada među najkvalitetnije u Evropi i već duže vremena oko na njegova nalazi&scaron;ta bacili su lobiji čiji pipci sežu i preko granica BiH.

Zna se i ko su lobisti, u kojim političkim strankama i institucijama imaju svoja upori&scaron;ta i čeka se samo da &bdquo;Tuzla-kvarc&ldquo; nekim sudskim rje&scaron;enjem ode pod led pa da njihove ma&scaron;ine, trenutno raspoređene po rudničkim kopovima na prostoru&nbsp; cijele Federacija,&nbsp;&nbsp; zaoru nalazi&scaron;ta koja je koristila ova kompanija.

Dok mehanizacija &bdquo;Tuzla-kvarca&ldquo; truhne, a njegovi radnici pravdu poku&scaron;avaju postići&nbsp; &scaron;trajkom glađu i najavom samoubistava, dotle kvarcni pijesak za potrebe firmi u TK, zahvaljujući već spomenutim lobijima, stiže iz Srbije. Za&scaron;to?

Je li i ovoj kompaniji namijenjena sudbina, naprimjer, &bdquo;Elektrobosne&ldquo; iz Jajca i desetina drugih sličnih koje su najprije uni&scaron;tene, a onda otkupljene za mizerne novce, znat će se vrlo brzo. &nbsp;

&nbsp;

Poklapanje resursa

Damir Džumhur pomjera granice. Na&scaron; najbolji teniser od jučer je 75. teniser na svijetu, čime je ostvario najbolji plasman u karijeri na ATP listi.

Zahvaljujući odličnim igrama na ATP turniru u Istanbulu, gdje je nesretno ispao od pobjednika Dijega &Scaron;varcmana (Diego Schwartzman), Džumhur je za četiri mjesta napredovao u odnosu na pro&scaron;lu sedmicu.

U sedmici lijepih vijesti bh. sportista, posebice atletičara, vrijedi istaći da bi olimpijski tim Bosne i Hercegovine u Rio de Žaneiru mogao biti bogatiji i za najboljeg bh. tenisera Damira Džumhura.

Plasman na Olimpijadu osigurava se plasmanom na ATP listi, a prava uče&scaron;ća ima 56 najbolje rangiranih tenisera, dok će ih osam dobiti specijalnu pozivnicu.

Za Džumhura se tako otvorila prilika za nastup u Brazilu, ali će to morati potvrditi u narednih 30 dana, do kada barem mora sačuvati trenutni plasman. Konačan popis igrača koji će moći nastupiti ovog ljeta u Riju bit će formiran na osnovu ATP liste koja će izaći 6. juna.

Džumhur je rođen u Sarajevu 20. maja 1992. godine. Osvajač je titule evropskog juniorskog prvaka (2010.), a BiH je donio bronzanu medalju s&nbsp;Ljetnih olimpijskih igara 2010. godine&nbsp;u&nbsp;Singapuru.

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana  Damir Džumhur

Nebo je granica

Nagovje&scaron;taji o tome da bi BiH na junskom samitu NATO-a u Var&scaron;avi mogla dobiti odobrenje za aktivaciju Akcionog plana za članstvo u NATO-u (MAP), otvaraju za BiH novi put u integracijskim procesima u najmoćniji vojni savez u svijetu.&nbsp;

Brojni su razlozi zbog kojih raste optimizam da bi do deblokiranja ovog procesa, koji je u zastoju jo&scaron; od 2010. godine, zaista moglo i doći. Riječ je prvenstveno o onima koji se odnose na novi pristup Turske i Hrvatske, članica Saveza, koje su nedavno iskazale jasnu opredijeljenost da potaknu BiH na njenom euroatlantskom putu.&nbsp;

Ovi signali nisu nimalo beznačajni, nego mogu biti čvrst oslonac i vjetar u leđa &nbsp;progresivnim snagama u na&scaron;oj zemlji, koje su u posljednjih godinu dana uložile maksimum napora koji u fokusu imaju napredak države i dobrobit građana.&nbsp;

I premda unutar zemlje jo&scaron; nije postignuta saglasnost o ispunjenju talinskog uvjeta iz 2010. godine, kojim se od BiH traži uknjižba perspektivne vojne imovine na državu, pri čemu entitet Republika Srpska blokira ovaj proces, upravo najava Turske i Hrvatske o novom pristupu u odnosu prema BiH mogla bi biti ključ rje&scaron;enja za ovaj problem. Naime, kako bi se odmrznuo MAP, na&scaron;oj zemlji mogla bi biti priznata djelimična uknjižba, odnosno ona u FBiH, dok bi lokacije u RS ostale na čekanju, ali uz obavezu da taj uvjet bude ispunjen u određenom zadatom roku.&nbsp;

Ovakva matrica slična je onoj koju su na britansko-njemačku inicijativu prihvatile i ostale članice evropske porodice pri ispunjenju uvjeta BiH za ulazak u Evropsku uniju. I tada na&scaron;oj zemlji nisu ublaženi uvjeti koje mora ispuniti, nego je EU promijenila redoslijed poteza koje BiH treba učiniti da bi se pomaknula s mjesta i krenula putem evropskih integracija.

Premda se članstvo u NATO-u veže na prvi pogled samo uz vojni segment i strukturu jedne zemlje, činjenica je da ovaj savez nije samo vojni nego i politički. Pri tome treba imati u vidu veoma važnu činjenicu da, kada jedna zemlja dobije poziv za članstvo u NATO-u, prvo se ocjenjuje je li zadovoljila standarde demokratski uređene zemlje, pa tek onda može li u vojnom smislu doprinijeti sigurnosti Saveza.

Drugim riječima, &scaron;to je BiH bliže NATO-u, bliže je i standardima stabilnih i funkcionalnih demokratija. A upravo od reformi koje bi dovele do takvih kvalifikacija na&scaron;e zemlje najvi&scaron;e bi koristi imali građani. Jer, osim reformi koje traži EU, u ovom slučaju morao bi uslijediti nepovratni put unutra&scaron;njeg dru&scaron;tvenog i političkog preobražaja zemlje, koji bi se odrazio i na strana ulaganja, a samim tim i zapo&scaron;ljavanje.&nbsp;

Ključ stabilnosti

Mladi bosanskohercegovački atletičar Mesud Pezer (21), na pozivnom turniru &bdquo;Steve Scott&ldquo; u američkom Irvinu, ostvario je normu za nastup na Olimpijskim igrama ovog ljeta u Rio de Žaneiru.&nbsp;

Pezer je u trećoj seriji bacio kuglu na udaljenost od 20,58 metara i pobolj&scaron;ao svoj lični rekord. U petoj seriji samo je potvrdio nastup na Olimpijadi. Ovaj perspektivni Zeničanin trenutno se nalazi u trening kampu u Americi, gdje se priprema za Evropsko prvenstvo u Amsterdamu. Dokaz da mu to prvenstvo neće poslužiti kao izlet jesu njegovi posljednji rezultati ostvareni u Americi.

Pezer je ove zime vi&scaron;e puta popravljao svoj lični dvoranski rekord. Postigao je napredak od skoro metar udaljenosti u odnosu na prethodnu zimsku sezonu. Rođen je 27. avgusta 1994. godine u Zenici. Njegov dvoranski rekord sada iznosi 20,22 metara, a postigao ga je 27. februara u Istanbulu.&nbsp;

&nbsp;

Poruke ohrabrenja

Sklopljene ruke zajedništva

Novo vrijeme za BiH

Poruke mudrosti

Rađanje Ferhadije

Dokazani patriota

Tvorac našeg Davosa

Ferhadija - biser sreće

Stolačko jedinstvo

Fudbalski ratnik

Čudotvorac

Naša sramota

Poklapanje resursa

Nebo je granica

Ključ stabilnosti

Novi adut za Rio

Kolumne

Poruke ohrabrenja

Sklopljene ruke zajedništva

Novo vrijeme za BiH

Poruke mudrosti

Rađanje Ferhadije

Dokazani patriota

Tvorac našeg Davosa

Ferhadija - biser sreće

Stolačko jedinstvo

Fudbalski ratnik

Čudotvorac

Naša sramota

Poklapanje resursa

Nebo je granica

Ključ stabilnosti

Novi adut za Rio