Ko o čemu, &bdquo;ona&ldquo; o po&scaron;tenju! Ustvari, ko o čemu, SDP o brizi za građane, prvenstveno penzionere, misleći valjda da je narodu korodirao mozak pa niti &scaron;ta čuje, niti zna, a niti &scaron;ta pamti.&nbsp;

Predsjednik SDP-a BiH, bajagi zabrinut za prazne penzionerske džepove, poput ljetne grmljavine obru&scaron;io se na svoje nasljednike u Vladi FBiH zbog ka&scaron;njenja isplate penzija, zaboravljajući valjda da je dubiozu u penzionerskoj kasi napravila upravo vlada na čijem je čelu sjedio četiri godine i tako dovela u pitanje ne samo datum nego i samu isplatu penzija.&nbsp;

To &scaron;to politike i političari u državi čije su građane oni, svojim vladanjem, doveli na rub egzistencije, u borbu za vlast pred svake izbore kreću preko nemoćnih penzionerskih leđa (trenutno je u pitanju kampanja za općinske izbore) govori o ljudskom i političkom nemoralu najgore vrste.&nbsp;

Pa zna se da su za praznu kasu PIO/MIO (zbog čega konstantno kasni isplata penzija) krive vlade koje su na čelo velikih državnih firmi, uglavnom najvećih dužnika penzijskog fonda, postavljale svoje poslu&scaron;ne partijske drugove i braću ne da bi te firme napredovale i gradile se, već da bi oni lak&scaron;e i &scaron;to duže vladali.&nbsp;

Takvi su, kao nigdje u svijetu, godinama potpisivali plaće radnicima, a istovremeno, uz znanje i saglasnost vlada i njihovih premijera, državu potkradali na način da nisu izmirivali doprinose koje im zakon propisuje, posebno ne one koji trebaju puniti penzijski fond.&nbsp;

Mora se, naprimjer, znati da tuzlanskom Krekom, jednim od najvećih dužnika penzijskog fonda, nisu upravljali kadrovi &nbsp;Stranke penzionera &nbsp;ili neke druge njima slične stranke, već upravo kadrovi SDP-a koje ni poplava nije mogla maknuti iz njihovih fotelja. Vrijeme je da se sa zakonom suoče svi čijom je voljom potkradan penzijski fond FBiH, posebno haram političari!

Komentar dana

Haram političari!

- Sarajevo je stije&scaron;njeno sa svih strana, jedva di&scaron;e, a opet je posebno &ndash; kazao nam je glumački velikan Ljubi&scaron;a Samardžić tokom preksinoćnje veličanstvene zabave u &bdquo;Avaz Twist Toweru&ldquo; upriličene povodom&nbsp; proslave 1000. broja magazina &bdquo;Azra&ldquo; u sklopu obilježavanja 25 godina grupacije &bdquo;Avaz&ldquo;.

U najvi&scaron;em tornju na Balkanu okupio se ubjedljivo najjači &bdquo;creme&nbsp;de la&nbsp;creme&ldquo; ovih prostora, uživali su u spektaklu godine, a Sarajevo je na taj način jo&scaron; jednom potvrdilo da, uprkos svim patnjama, napadima i destrukciji kojima je bilo izloženo, i dalje posjeduje magičnu ljepotu i veliku snagu. I da je - srce i du&scaron;a regiona.

Neodoljivo Sarajevo okupilo je čak i ljude koji međusobno ne komuniciraju. I &ndash; ponovo ih spojilo.

&nbsp;&bdquo;Avaz&ldquo;, kao najveći medijski sistem u historiji BiH i jedan od simbola razvoja i mogućnosti moderene BiH, odigrao je odlučujuću rolu u procesu povratka starog sjaja Sarajevu. Sarajeva koje je bilo prepoznatljivo po velikim zvijezdama, raji, britkim intelektualcima, neprevaziđenom humoru i sjajnim zabavama.

Sinergijom ljepote i duha Sarajeva sa snagom i neprikosnovenim medijskim liderom &bdquo;Avazom&ldquo; poslana je poruku o neuni&scaron;tivoj magiji grada koji se digao iz pepela i u čijem se krilu iznjedrila intelektualna snaga koja je&nbsp; u stanju nabolje mijenjati stanje u BiH. Intelektualna snaga koja je potrebna BiH, i kojoj je potrebna BiH.

&nbsp;

&nbsp;

Magija Sarajeva

U vrijeme kada velikim dijelom Evrope pa i svijeta vlada islamofobija, iskrivljeno mi&scaron;ljenje o vrijednostima islama, te kada se riječ musliman izjednačava s riječju terorista, predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović jasno i glasno je poručila da su muslimani dio Hrvatske, a time i same Evropske unije.

Iako muslimani čine manjinu u ukupnom broju stanovnika na&scaron;ih zapadnih susjeda, Grabar-Kitarović zajedno je s Islamskom zajednicom Hrvatske dostojanstveno obilježila 100 godina zvaničnog priznanja druge najveće religije na svijetu na tlu ove zemlje.

Osim &scaron;to je time predsjednica Hrvatske napravila korak koji bi mogao biti vodilja i drugim zemljama EU u kojima je islamofobija na uzlaznoj putanji, Grabar-Kitarović poslala je jasnu poruku i Bo&scaron;njacima koji žive u BiH, po&scaron;tujući sve konfesije koje žive u na&scaron;oj državi.

Osim toga, ona je, faktički, iskazala namjeru da Hrvatska želi napredak i bolji život za sve građane BiH, a ne samo za one hrvatskog predznaka.

Kolind Grabar-Kitarović rođena je 29. aprila 1968. godine u Rijeci. Za predsjednicu Hrvatske izabrana je 15. februara 2015. Prije toga obavljala je funkciju ministrice vanjskih poslova i ambasadorice Hrvatske u SAD.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana   Kolinda Grabar-Kitarović

Poruka suživota

Uz očekivano otvaranje Ferhadije u Banjoj Luci, kao važnog znaka napu&scaron;tanja vremena straha, žrtava i razaranja u BiH, i manifestacija obilježavanja 100 godina institucionaliziranja islama u susjednoj Hrvatskoj izrazito je dobar vjetar u leđa za cijelo susjedstvo.

Posebno ohrabruje izrazito jasan stav i kristalna artikulacija hrvatskog državnog vrha, s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović na čelu. Ona je svojim obraćanjem evropskoj javnosti, u prisustvu turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan), čiji je dolazak povrh svega samo osnažio opći dojam, iz Zagreba uputila uzvi&scaron;ene poruke razumijevanja islama.

Takve poruke iz hrvatske prijestonice nesumnjivo su uzdigle ljestvicu dugo traženog standarda suživota u različitosti u cijelom susjedstvu. Od sada će svako daljnje insistiranje na predrasudama, neznanju, pa često i inertnom &scaron;ovinizmu, biti te&scaron;ko držati iznad ovako suptilno izraženih stavova o islamu kao dijelu na&scaron;e svakodnevice.

Stavovi hrvatske predsjednice Grabar-Kitarović važni su i zato &scaron;to dolaze iz srca okruženja, iz kojeg sve če&scaron;će dopiru ksenofobični tonovi, od mađarskog premijera Orbana, do onih s krajnje desnog evropskog političkog spektra.

Evropa se od različitosti, koje bi trebale biti &scaron;ansa, a ne umi&scaron;ljeni usud, ne može i ne smije braniti podizanjem zidova. Svoje daljnje uzdizanje EU mora graditi na razumijevanju onoga &scaron;to je, zapravo, u njenim temeljima. Prihvatanje islama ključ je i za angažman muslimana u borbi protiv nasilnog ekstremizma.

A kada državno čelni&scaron;tvo neke zemlje, kao &scaron;to se to vidjelo iz stavova hrvatske predsjednice, odlično razumije stvari, jasne su poruke i lak&scaron;e ih je slijediti, pa su i strahovi manji.

Hrvatska, Turska i BiH moraju ostati primjer međudržavne kooperacije i kako bi se porazili najgori oblici terorizma, koji se ničim ne mogu opravdati.

Zajednički se treba suprotstaviti svima koji sijanjem neznanja, dezinformacija, opasne propagande i uvezene indoktrinacije, koja islam reducira na nacionalne kulture i običaje,&nbsp;žele dokinuti na&scaron;e vi&scaron;estoljetno razumijevanje i uvažavanje.

&nbsp;

Razumijevanje islama

Petogodi&scaron;nja borba Lejle Kamerić i njenog Udruženja &quot;Srce za djecu koja boluju od raka u FBiH&quot; isplatila se. Prekjučer je u Sarajevu otvorena prva Roditeljska kuća u BiH za smje&scaron;taj djece oboljele od raka i njihovih porodica.

I da su ozbiljni i da su u ovom važnom projektu zaista bili srcem, dokazali su i Kamerić i članovi Udruženja, ali i mnogi roditelji mali&scaron;ana oboljelih od ove te&scaron;ke bolesti. A u kojoj je mjeri ova kuća značajna za na&scaron;e dru&scaron;tvo, dovoljno je bilo čuti majke koje su tokom svečanosti govorile o tome &scaron;ta u njihovim životima znači liječenje oboljele djece, a ujedno i brige o ostatku porodice.

Treba vjerovati da radosna lica oboljele djece tokom svečanosti otvaranja Roditeljske kuće neće ostaviti nikoga ravnodu&scaron;nim, pogotovo ne one koji trebaju sistemski osigurati njeno daljnje održavanje i finansiranje.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana   Lejla Kamerić

Borba se isplatila

Pred državnim poslanicima danas će se naći pet prijedloga za buduće uređenje Mostara. Konačno bismo ovog 27. aprila morali dobiti jasan odgovor na pitanje hoće li se status quo i mučna trakavica s gradom na Neretvi nastaviti ili će iz najvi&scaron;eg zakonodavnog tijela države biti poslana zdrava poruka kao temelj sretnije budućnosti, prema mnogima, najljep&scaron;eg grada ovog dijela Evrope. Ali, ne samo njega.

Ako je suditi prema stavu Mostaraca, prijedlog koji su poslije velike medijatorske uloge Fahrudina Radončića ponudili SDA i SBB jeste najzdraviji i najvi&scaron;e mostarski, te je kao takav objedinio sve probosanske snage. Tako smatra i dugogodi&scaron;nji biv&scaron;i gradonačelnik Safet Oručević, koji je s porukom &quot;ne igrajte se Mostarom&quot; ovog proljeća vratio svoj grad na mape ključnih političkih tema u zemlji. &nbsp;

Kakav će Mostar biti poslije ovog dana i hoće li Mostarci 2016. na izbore, i to poslije osam godina, ovisit će o tome kakvu viziju države BiH imaju na&scaron;i lideri. Bo&scaron;njaci Mostara ne smiju biti gurani u geto. To nije dobar put ni za Bo&scaron;njake, a sigurno ni za Hrvate. Vrlo jasno, Mostar nad kojim će se svako malo stavljati &scaron;ahovnice ne može biti opcija!

Ali, jednako tako bo&scaron;njačka politika mora biti jasna i bez figa u džepu kada Hrvatima obećava zajedničku i pravednu FBiH i državu. A to mora i dokazati prije svega u pitanju izbora člana Predsjedni&scaron;tva BiH. Na koncu, državnički je odgovorno vratiti Mostaru i njegove Srbe i obećati im dostojno mjesto u upravi.

Ako ni&scaron;ta, onda zbog onog Mostarca izbjeglog u Nevesinje (&quot;majke mi moje&quot;), čiji su duh i žudnju za rodnim gradom milioni mogli vidjeti na internetu. &nbsp;

Hoće li konsenzusa o uređenju Mostara biti, ovisi i o ulozi međunarodne zajednice, koja je zakuhavala mostarsku čorbu i valja joj je s nama kusati. Ona svojom snagom danas mora osigurati da se u fotofini&scaron;u usvoji najbolje rje&scaron;enje, ne za političare i stranke, već za odavno uni&scaron;tene Mostarce.

Možda je onaj spomenuti virtuelni Mostarac najbolji dokaz da najveći grad Hercegovine nije ni bo&scaron;njački, ni hrvatski, ni srpski, već mostarski. I to nije vic! Na koncu, nije li najveću slavu Mostara ionako pronio čuveni Veležov BMW (Bajević, Marić, Vladić). Parlamentarci, zapamtite to!

&nbsp;

Majke mi moje...

Dunja Mijatović prva je žena izabrana na čelo Ureda za slobodu medija OSCE-a od njegovog ustanovljavanja 1997. godine. Njen izbor podržali su predstavnici svih 56 država članica ove međunarodne organizacije. Od tada je neprestano, hrabro i otvoreno ukazivala na kr&scaron;enje ljudskih i profesionalnih prava novinara i uzurpiranje sloboda medija.

To je potvrdila i na dvodnevnom skupu Evropske federacije novinara (EFJ) koji je održavan u Sarajevu, osuđujući napade na novinare kojih je od početka 2014. bilo vi&scaron;e od 60. Istakla je da je posebno zabrinjavajuće neistraživanje napada na novinare te da je neophodno da se to pitanje rje&scaron;ava na najvi&scaron;em političkom nivou.

Također, ona je nedavno reagirala nakon upada naoružanih pripadnika SIPA-e u redakciju &quot;Dnevnog avaza&quot;, apelirajući na vladajuće strukture i u na&scaron;oj državi da se ne koristi ovakav način zastra&scaron;ivanja u discipliniranju medija. Rekla je da je to ogroman korak unazad za BiH.

Funkciju predstavnice OSCE-a za slobodu medija obavlja od marta 2010. godine, a ostvarila je zavidnu karijeru u okviru međunarodnih organizacija. Magistar je evropskih studija i vlasnica je diploma Univerziteta u Sarajevu, Univerziteta u Bolonji i Londonske &scaron;kole za ekonomiju. Jedan je od osnivača Regulatorne agencije za komunikacije u BiH (RAK), kao i prve medijske &ldquo;linije za pomoć&rdquo; (help-line) u jugoistočnoj Evropi. 
&nbsp; 
&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana    Dunja Mijatović

U zaštiti novinara

Samo su Milan Ribar i Mi&scaron;o Smajlović uspjeli u jednoj sezoni dva puta savladati Sarajevo. Legendama Željezničara pridružio se prekjučer i Edis Mulalić, trener koji je na Ko&scaron;evu vodio &quot;Plave&quot; do pobjede nad najvećim rivalom, 1:0.

Kakav je bio igrač, takav je i trener, na terenu je ginuo za svaku loptu, danas se jedva suzdržava da ne uđe na travnjak kako bi pomogao svojim igračima.

Svjestan da su u derbi utakmicama najvažniji motiv i pristup, tako je i pripremio svoju ekipu koja je od prve do posljednje minute &quot;orala&quot; teren na Ko&scaron;evu. Nagrada je stigla u pogotku Miroslava Stevanovića, koji je donio veliki trijumf ekipi s Grbavice.

Edis Mulalić rođen je 25. oktobra 1975. godine u Sarajevu. Pro&scaron;ao je omladinske selekcije Željezničara, a za prvi tim je debitirao 1. avgusta 1998. na utakmici protiv Rudara iz Kaknja.

U dresu &quot;Plavih&quot; igrao je čak 322 puta i postigao jedan gol. Zabilježio je i dvije utakmice za reprezentaciju BiH. S juniorima Željezničara osvojio je duplu krunu u sezoni 2013/2014. Osim Želje, nastupao je za njemačke klubove Bajer Irdigen, Ajntraht i Ham.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Edis Mulalić

Penicilin za komšije

Pobjedom Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića građani Srbije izabrali su snažni demokratski i proevropski kurs umjesto izolacione politike desničara i radikala. Bila je to prva ocjena svjetskih novinskih agencija nakon objave preliminarnih rezultata vanrednih izbora koji su održani kod na&scaron;ih istočnih susjeda.

Iako su mnogi očekivali pad popularnosti lidera SNS-a zbog te&scaron;kih reformi koje je njegova vlada provodila u posljednje dvije godine, ali i koketiranja s nacionalizmom, te te&scaron;kih ha&scaron;kih trenutaka, Vučić je dobio čak i veću podr&scaron;ku nego ranije. Očito je, smatraju analitičari, da su građani prepoznali njegov politički, čini se, progresivni kurs i žele nastaviti u tom pravcu.

Vučićeva izjava, koju je dao prije nego &scaron;to su objavljeni rezultati, a to je da neće pregovarati niti sklapati kompromise o svojoj politici, &scaron;aljući desničarima i radikalima jasnu poruku da koalicije niti vraćanja u mračne devedesete neće biti, ohrabrila je i region, koji s pažnjom prati pravac kojim Srbija ide. A da s Vučićem neće nazad u pro&scaron;lost, premijer je jasno potvrdio i u intervjuu za &quot;Dnevni avaz&quot;, prvom nakon &scaron;to je pobijedio na izborima.

Trijumf ovakvog Vučića, koji jasno korača kroz te&scaron;ke reforme kako bi se približio EU, nije samo važan za Srbiju nego i za BiH i cijeli region. Za na&scaron;u državu, osim domaće političke stabilnosti, kako bi napredovala dalje ka EU i NATO-u, potrebna je i stabilnost u regiji.

Dakle, mirna i evropski orijentirana Srbija znači da će BiH na svom evropskom i razvojnom putu imati manje problema, a može, ako se Vučićeva obećanja obistine, imati jakog i stabilnog partnera. 
&nbsp;

&nbsp;

Mirna Srbija

Direktor Obavje&scaron;tajno-sigurnosne agencije (OSA) Osman Mehmedagić bio je u petak i subotu domaćin Džonu Brenanu (John Brennan), direktoru Centralne obavje&scaron;tajne agencije (CIA) Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Riječ je bilo o &bdquo;izuzetno uspje&scaron;noj, produktivnoj&ldquo; i dugoročno važnoj uzvratnoj posjeti na poziv Mehmedagića, koji je u novembru pro&scaron;le godine stupio na čelo OSA-e, a početkom 2016. boravio u Americi.&nbsp;

Obostrano zadovoljstvo zbog partnerstva dviju agencija, kao i pohvale za rad samog Mehmedagića koje su do&scaron;le od najmoćnije svjetske obavje&scaron;tajne službe potvrdili su novog &scaron;efa na&scaron;e obavje&scaron;tajne službe kao dobar izbor za uspje&scaron;no djelovanje i nastavak kvalitetne međunarodne saradnje OSA-e.

Podr&scaron;ka državi BiH za borbu protiv terora, koja je stigla od visokog američkog zvaničnika, strate&scaron;ki je važna. Jer je to u vremenu poremećene stabilnosti, ne samo na Balkanu već u Evropi i diljem svijeta, u izvjesnosti globalne opasnosti od ekstremnog radikalizma i terorizma ISIL-a, vrhunski interes na&scaron;e domovine i njezine bolje budućnosti.&nbsp;

Jer navedeni izazovi prijete da destabiliziraju puno veće i snažnije zemlje svijeta. U interesu najavljenih reformi koje bi ojačale državu prvenstveni cilj i jeste da se u njoj očuvaju mir i red, unatoč svakom radikalizmu i ekstremizmu. Tu Mehmedagić, koji se, mimo svojih želja, od početka mandata na&scaron;ao pred profesionalnim i sudbonosno važnim izazovima, uz podr&scaron;ku inozemnih prijatelja iz Amerike i svijeta, može odigrati veoma važnu ulogu.&nbsp;

Čovjek koji je proteklih 30 godina posvetio borbi za interes države BiH to itekako zna! Zato se Brenanova posjeta i izrečena podr&scaron;ka mogu smatrati krunom Mehmedagićeve uspje&scaron;ne karijere.&nbsp;

Osman Mehmedagić u Službi državne bezbjednosti Republičkog sekretarijata unutra&scaron;njih poslova zaposlio se 1984. godine. Nakon prvih demokratskih izbora Mehmedagić je radio u Petoj upravi SDB-a, koja je bila zadužena za osiguranje Predsjedni&scaron;tva BiH.&nbsp;

Od 1993. bio je načelnik Odjeljenja za osiguranje predsjednika i Predsjedni&scaron;tva RBiH. Kao vođa osiguranja ratnog predsjednika RBiH Alije Izetbegovića svoj je posao obavljao profesionalno i veoma uspje&scaron;no. Učestvovao je u stvaranju i razvoju dana&scaron;nje OSA-e, bio njezin visokopozicionirani funkcioner, pro&scaron;ao vi&scaron;e edukacija u zemlji i inozemstvu, uključujući i međunarodnu obavje&scaron;tajnu akademiju u Va&scaron;ingtonu te obuke u Irskoj i Turskoj. Tokom agresije dva puta je te&scaron;ko ranjavan i dobitnik je dvije &#39;&#39;Zlatne policijske značke&#39;&#39;.

LIČNOST DANA       Osman Mehmedagić

Čovjek za sigurniju BiH

Ko je toliko moćan u BiH pa da odbijanjem potpisivanja ugovora Islamske zajednice (IZ) s državom BiH na najgrublji način diskriminira muslimane u ovoj zemlji, pitanje je na koje i država i IZ dugo znaju odgovor, ali o tome nerado govore.&nbsp;

&Scaron;utnju je, dodu&scaron;e, prekinuo reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović na prekjučera&scaron;njoj sjednici Sabora IZ, javnosti podastirući informaciju da ugovor, nakon &scaron;to je pro&scaron;ao sva usagla&scaron;avanja, sada stoji u ladicama Predsjedni&scaron;tva BiH, gdje &bdquo;nisu spremni da ga podrže&ldquo;. Procurilo je da potpis na ugovor ne želi dati srpska strana.

Islamska zajednica, kao zajednica koja institucionalno okuplja muslimane u zemlji, željela je upravo ugovorom s državom pokazati svoj odnos i po&scaron;tovanje prema državi u kojoj egzistira, regulirajući svoje obaveze, ali i prava kako to njeni zakoni dozvoljavaju.&nbsp;

Visoki srpski zvaničnici, koji IZ ne daju ovo pravo, saznajemo, već usagla&scaron;eni ugovor slali su čak Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) da o njemu da svoje mi&scaron;ljenje, iako od Islamske zajednice mi&scaron;ljenje nije traženo kad je isti takav ugovor država potpisivala i sa SPC-om, kao i s Katoličkom crkvom. Zbog čega?!

Sigurno nije u pitanju njihova zabrinutost za stanje i položaj SPC-a i pravoslavnih vjernika u BiH, ili strahovi da bi ugovorom države s IZ ta prava mogla biti naru&scaron;ena. Naprotiv, u pitanju je klasično političko licemjerstvo, odnosno lično dodvoravanje SPC-u od pojedinih srpskih političara u institucijama BiH, koji pod svaku cijenu, posebno u predizborno vrijeme, žele sebi priskrbiti epitet &bdquo;velikih Srba&ldquo;, koji su, eto, u stanju muslimanima reći ne.

IZBiH ima pravo ugovorom regulirati odnose s državom ni manje ni vi&scaron;e nego &scaron;to to pravo imaju Srpska pravoslavna i Katolička crkva. Oni koji im to pravo osporavaju, zbog načina na koji to rade, na kraju će ipak najvi&scaron;e &scaron;tete proizvesti sami sebi.

Političko licemjerstvo

Srbiju danas čekaju izbori na svim nivoima vlasti. Ankete predviđaju uvjerljivu pobjedu koalicije koju predvode SNS i Aleksandar Vučić. Ostale stranke, izuzimajući srpske radikale Vojislava &Scaron;e&scaron;elja i socijaliste Ivice Dačića, koji mogu računati na dvocifrenu podr&scaron;ku birača, vrte se oko pet posto glasova, &scaron;to je cenzus za ulazak u Skup&scaron;tinu Srbije.

Srpsko izborno klatno očito se pomjera skroz udesno. Na političku scenu se na velika vrata vraća ekipa političara koja je vodila Srbiju pred rat na Kosovu. Sve je isto (ili naoko isto) samo nema Slobodana Milo&scaron;evića. Tu su, u prvom planu, već četiri godine i Tomislav Nikolić, i Aleksandar Vučić, i Ivica Dačić, a sada im se priključuje njihov stari idol i lider - Vojislav &Scaron;e&scaron;elj.

Boris Tadić, biv&scaron;i&nbsp;predsjednik Srbije, Čeda Jovanović, biv&scaron;i potpredsjednik u vladi pokojnog Zorana Đinđića, Bojan Pajtić, Zoran Živković, Nenad Čanak i drugi biv&scaron;i lideri DOS-a mogu, eventualno, računati na poslaničke mandate, ali to je daleko od njihove&nbsp;nekada&scaron;nje moći i uloge.

Vesna Pe&scaron;ić, prvakinja srpske demokratske scene, u intervjuu &bdquo;Avazu&ldquo; izražava zabrinutost da će na vlast u Srbiji doći ultradesničari. Taj strah jeste realan, ali glavni krivci za pobjednički mar&scaron; nacionalista i neofa&scaron;ista su upravo &bdquo;nasljednici&ldquo; Zorana Đinđića, koji su privatizacijskim mućkama, korupcijskim aferama, pljačkom javnih preduzeća i koketiranjem s, također, desničarom i nacionalistom Vojislavom Ko&scaron;tunicom ljudima u Srbiji zgadili sve &scaron;to se kiti &bdquo;demokratskim&ldquo; prefiksom.

Zato danas Srbiji nisu ni potrebni izbori da bi se znalo da će biv&scaron;i radikal, patetični Aleksandar Vučić i dalje biti premijer, a da će vođa radikala Vojislav &Scaron;e&scaron;elj biti vođa opozicije.

Zoran Đinđić se, vjerovatno, prevrće u grobu. Ljudi s kojima je ru&scaron;io Milo&scaron;evića i poku&scaron;avao izgraditi demokratsko dru&scaron;tvo u demokratskoj Srbiji sveli su se na dezorijentirane ovce koje čekaju na milost pastira Vučića, u čijim je rukama odluka hoće li im u prazne jasle položiti koje zrno vlasti.

&nbsp;

Vučić tjera ovčice...

Posjeta prvog čovjeka Centralne obavje&scaron;tajne agencije (CIA) Džona Brenana (John O. Brennan) BiH najbolji je dokaz podr&scaron;ke SAD na&scaron;oj državi i njenim agencijama u borbi protiv terora.

Iako je, prema određenim informacijama, posjeta čelnika CIA-e Sarajevu brižljivo dogovorena i isplanirana, tajming njegovog dolaska nesumnjivo je od velikog strate&scaron;kog značaja za na&scaron;u državu.

Naime, Brenan je u glavni grad BiH praktično stigao s veoma važnog skupa američkog predsjednika Baraka Obame (Barack) u Rijadu, gdje su doneseni važni zaključci o borbi protiv Islamske države. Istovremeno, ova njegova posjeta dolazi u veoma važnom periodu za BiH, punom izazova za njenu stabilnost.

Brenan je rođen 1955. godine. Iskusni je obavje&scaron;tajni djelatnik, a bio je i savjetnik američkog predsjednika za pitanja sigurnosti te antiterorizma. Za direktora CIA-e imenovan je 8. marta 2013. godine.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana     Džon Brenan

Važna podrška

Zoran Filipović Zoro, fotograf i pisac svjetskog glasa, jo&scaron; jednom je dobio potvrdu kvaliteta svog rada i djelovanja. Otvaranje njegove izložbe pod nazivom &quot;Zagrebačka džamija&quot; ove sedmice u Zagrebu, popratili su brojni posjetioci, među kojima je bio nemali broj uglednika iz hrvatskog političkog, vjerskog i javnog života.&nbsp;

Na izložbi otvorenoj povodom 100. godina zvaničnog priznanja islama u Hrvatskoj moglo se čuti da je ba&scaron; ovaj jubilej najbolja prilika da se izložba &quot;Zagrebačka džamija&quot;, koja je izlagana u Kairu, Teheranu, Abu Dabiju, Istanbulu i Rabatu, vrati kući, u Zagreb.&nbsp;

Uz nemjerljiv umjetnički doprinos i dojam, ovom izložbom Filipović je jo&scaron; jednom poslao poruku o po&scaron;tovanju i razumijevanju drugoga i drugačijega te na najbolji mogući način pokazao da su islam i muslimani neodvojivi dio evropskog i hrvatskog dru&scaron;tva.&nbsp;

Zoran Filipović rođen je 27. aprila 1959. godine u Brčkom. U Zagrebu živi i radi četrdesetak godina. Autor je 16 knjiga, među kojima je i nekoliko koje dokumentiraju ratna de&scaron;avanja u BiH i Hrvatskoj. Izlagao je u galerijama i muzejima u Njujorku, Frankfurtu, &Scaron;tokholmu, Kopenhagenu, Abu Dabiju, Kairu... Dobitnik je i nekoliko stranih nagrada.

Ličnost dana   Zoran Filipović

Poštovati drugoga

Dolazak direktora CIA-e Džona Brenana (John Brennan) u Sarajevo samo je naizgled iznenadan, kako su to regionalni mediji javili, jer direktor najvažnije američke obavje&scaron;tajne agencije rijetko gdje putuje iznenadno. Reklo bi se, uostalom, da Brenan poznaje Balkan kao svoju avliju, a Bosnu kao svoje cipele.&nbsp;

Njegov dolazak u bh. prijestonicu ostaje, naravno, na tragu najnovijih zbivanja u vezi s izbjegličkom krizom u tom dijelu Evrope, ali i kontinuiranog angažmana da se u tom dijelu svijeta zaokruži sigurnosna arhitektura. Sastanak koji je Brenan održao u Sarajevu s čelnicima policijsko-obavje&scaron;tajnih agencija, iskori&scaron;ten je da se BiH oda priznaje na njenom udjelu u međunarodnoj obavje&scaron;tajnoj saradnji u borbi protiv terorizma. Tim prije jer je on svoje pipke pustio u ruralnim i urbanim sredinama, pri čemu Bosna, nažalost, nije izuzetak.

No, bio je to i trenutak da policijsko-obavje&scaron;tajne strukture u BiH pogledaju u oči direktora Brenana i saslu&scaron;aju njegove ocjene njihove međusobne profesionalne saradnje, uključujući zahtjeve za bolju koordinaciju i precizniju razmjenu informacija u BiH.

Raduje &scaron;to BiH ostaje važan partner za SAD u globalnoj borbi protiv terorizma, pa je vjerovati da u tome nema mjesta za improvizaciju ili samo nominalno odrađivanje poslova bez stvarnog učinka u prevenciji novih terorističkih akata. Uz naznake podr&scaron;ke BiH za sve ono &scaron;to je do sada urađeno na tom polju, Brenan je nakon tih sastanaka požurio u Predsjedni&scaron;tvo BiH &ndash; upravo da bi dostavio najvažniju političku poruku s operativnim upozorenjima da je jo&scaron; sigurnosnih izazova pred nama.

Iako ne znamo sve detalje tih važnih razgovora u Sarajevu, niti ćemo ih, vjerovatno, ikada doznati, nema sumnje da je Brenanov dolazak u BiH, i to ba&scaron; u ovom trenutku, vi&scaron;e od puke simbolike.&nbsp;

Radi se o dostavljanu poruke da se dalje treba sužavati prostor djelovanja za svaki mogući radikalizam, zakonski skrutinizirati nasilni ekstremizam, ali i sprečavati ekstremistička propaganda. Na svim tim poljima ima mogućnosti za veću preventivnu učinkovitost.

Sigurnosna arhitektura

Novinari protiv sebe često imaju arogantne, bahate, kriminogene sagovornike. Mnogo je i predstavnika javnih organa i institucija koji političkim pritiscima žele imati svoje medije, novinare, svoju javnost. Osoba koja se najtransparentnije bori protiv političkih i bilo kakvih utjecaja na medije i slobodno novinarstvo, koja je uvijek na strani pravde, istine i prava na objektivno izvje&scaron;tavanje jeste Borka Rudić, generalni sekretar Udruženja &ldquo;BH novinari&ldquo;

Rudić se zalaže za za&scaron;titu novinara, njihovih porodica, najvi&scaron;e ukazujući na težak položaj u dru&scaron;tvu, ali i sve teže obavljanje zadataka. Njen glas u posljednje se vrijeme itekako čuje u bh. javnosti. Naročito je to bilo evidentno nakon upada pripadnika SIPA-e u redakciju &ldquo;Dnevnog avaza&rdquo;.&nbsp;

Među prvima reagira na gu&scaron;enje medijskih sloboda u na&scaron;oj zemlji, &scaron;to je u posljednje vrijeme postalo uobičajena praksa. Zbog toga je na&scaron;a zemlja nazadovala dvije pozicije i sada se nalazi na 68. mjestu na rang-listi slobode medija.&nbsp;

Borka Rudić je novinar i profesor filozofije i sociologije. Rođena je 25. avgusta 1959. godine u Mrkonjić-Gradu, gdje je zavr&scaron;ila osnovnu &scaron;kolu i gimnaziju. Diplomirala je 1983. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na Odsjeku za filozofiju i sociologiju, gdje je stekla i zvanje profesora.

Haram političari!

Magija Sarajeva

Poruka suživota

Razumijevanje islama

Borba se isplatila

Majke mi moje...

U zaštiti novinara

Penicilin za komšije

Mirna Srbija

Čovjek za sigurniju BiH

Političko licemjerstvo

Vučić tjera ovčice...

Važna podrška

Poštovati drugoga

Sigurnosna arhitektura

U odbrani slobode

Kolumne

Haram političari!

Magija Sarajeva

Poruka suživota

Razumijevanje islama

Borba se isplatila

Majke mi moje...

U zaštiti novinara

Penicilin za komšije

Mirna Srbija

Čovjek za sigurniju BiH

Političko licemjerstvo

Vučić tjera ovčice...

Važna podrška

Poštovati drugoga

Sigurnosna arhitektura

U odbrani slobode