Godinama se gvoori da je korupcija rak-rana bh. dru&scaron;tva, a za &bdquo;liječenje&ldquo; ove bolesti do sada su u na&scaron;oj zemlji osnivane raznorazne agencije, timovi, komisije, ...Nažalost, nijedna od ovih mjera nije donijela očekivane rezultate, niti se pokazala kao efikasan lijek protiv ove po&scaron;asti, iako nas je skupo ko&scaron;tao.

Naprotiv, čini se da je medicinskim rječnikom govoreno ova bolest &bdquo;metastazirala&ldquo;. No, rje&scaron;enje i lijek ovoj bolesti koje bi svi zvaničnici mogli primijeniti sa svih nivoa vlasti jeste ono koje je odaslao Ismir Jusko &Scaron;vabo, ministar unutra&scaron;njih poslova Kantona Sarajevo.

On je naime javno poručio svojim &bdquo;prijateljima&ldquo; koji ga u posljednje vrijeme bombardiraju porukama u kojima od njega traže pomoć za &bdquo;skidanje&ldquo; kazni, da će im &bdquo;pomoći&ldquo;, tako &scaron;to će dobiti zaslužene kazne za djela koja su počinili, a uz to će ih &bdquo;hirur&scaron;ki odstraniti&ldquo; s liste Facebook, ali i realnih prijatelja.

Ova odre&scaron;ita, ali jedina ispravna reakcija na poziv za činjenje koruptivnih djela do sada je neviđena na ovim prostorima, međutim, Jusko je pokazao da je itekako primjenjiva i efikasna.

Osim &scaron;to je ovakva poruka važna za one koji su htjeli po ustaljenom, dugogodi&scaron;njem i oprobanom receptu u BiH &bdquo;preko veze&ldquo; doći do određene koristi, ona je ujedno opomena i preventivni recept za sve one koji bi se takvo ne&scaron;to usudili zatražiti ubuduće.&nbsp; Istovremeno je ovakav jedan stav ujedno i naznaka dru&scaron;tveno-političkog preobražaja u BiH, ma koliko on u ovom trenutku, zbog ovog jednog slučaja,&nbsp; izgledao utopijski.

Upravo s ovakvim stavom, trebali bi nastupiti svi zvaničnici i zaustaviti sve one koji žele preko svojih rođačkih i prijateljskih veza ostvariti korist na &scaron;tetu dru&scaron;tva. Jer, zbog toga &scaron;to u decenijama iza nas niko od njih nije htio, mogao ili znao reći NE, svima onima &scaron;to su &bdquo;od svojih&ldquo; na funkcijama ne&scaron;to tražili danas bh. dru&scaron;tvo u cjelosti boluje od korupcije.

Jusko je pokazao da ovoj bolesti itekako ima lijeka, samo sada svi trebaju pristupiti kolektivnoj terapiji. Zasigurno je da će ona dati konkretnije i bolje rezultate, nego &scaron;to su svi dosada&scaron;nji proiza&scaron;li iz raznih institucija koje su čini se vi&scaron;e svrha same sebi nego cilju zbog kojeg su osnovane.

&nbsp;

&nbsp;

Komentar dana

Najbolji lijek

Trojici od pet protekle sedmice uhap&scaron;enih pripadnika Specijalne policije RS, pljačka&scaron;a vi&scaron;e od 600.000 KM novca UniCredit banke iz Banje Luke, Okružni sud u Banjoj Luci odredio je jednomjesečni pritvor, dok su druga dvojica osumnjičenih po istom osnovu, jo&scaron; na slobodi, slavodobitno su saopćili prvi ljudi MUP-a RS. &nbsp;

Ova vijest, prema njihovom tumačenju, trebala bi poslužiti kao urnek za rad svake &nbsp; &ldquo;ozbiljne policije i pravosuđa&ldquo;, tačnije začepiti usta svima koji se usude pitati ko je i na koji način razbojnike regrutirao u najelitniju policijsku jedinicu u RS.

Koliko je &nbsp;takvih ili njima sličnih jo&scaron; u sastavu specijalne, ali i one redovne policije u RS, najbolje znaju oni koji su njihov &bdquo;profesionalizam&ldquo;, bo&scaron;njački povratnici posebno, iskusili na svojim leđima i u svojim novčanicima. &nbsp; &nbsp;

Iz redova policije u RS, u posljednjih desetak godina, udaljeni su mnogi visokomoralni profesionalci, ne samo bo&scaron;njačke i hrvatske nego i srpske nacionalnosti, a na njihova mjesta zapo&scaron;ljavani &nbsp;razbojnici poput nedavno pritvorenih Gorana Para&scaron;a, Vladana Malića, Aleksandra Popovića itd. Preporuke za obavljanje časnog policijskog posla takvi su dobivali iz centrala &nbsp;vladajućih partija, od &nbsp;nosilaca najvi&scaron;ih funkcija izvr&scaron;ne vlasti i njima sličnih. &nbsp;

Jer, kako drukčije tumačiti činjenicu da jedan Goran Para&scaron; s dokazanom kriminalnom biografijom može biti pratilac predsjednika entiteta, može čuvati premijera druge države i obavljati sijaset drugih profesionalno vrlo zahtjevnih policijskih &nbsp;zadataka osim da je imao za&scaron;titu vrlo moćne ruke.&nbsp;

Naravno, u sastavu policije RS je bezbroj časnih i profesionalnih pripadnika. Isto tako, MUP RS nije jedina institucija u zemlji u kojoj su se, voljom vlasti, nakotili razni para&scaron;i, malići, popovići... &nbsp;

Razbojnici u policiji

Malo ko je vjerovao da će pregovori svjetskih sila, sa Sjedinjenim Američkim Državama na čelu, s Iranom uspjeti te da će ova bliskoistočna država obuzdati svoj nuklearni program, a da će zauzvrat Zapad ukloniti sankcije, koje već godinama Iran drže u okovima.

Nakon tri godine mukotrpnih pregovora sankcije Iranu su povučene. Analitičari to smatraju pobjedom realpolitike, odnosno diplomatije američkog sekretara Džona Kerija (John Kerry).&nbsp;

Poznat kao smiren i političar koji razmi&scaron;lja i djeluje hladne glave, upravo tako pristupio je pregovorima, vođen idejom da ekonomska korist ide ispred ideologije. Postignuti dogovor imat će, sudeći prema dosada&scaron;njim informacijama, dalekosežne pozitivne posljedice, ne samo za SAD i EU nego i za skoro cijeli svijet. Već danas će se na trži&scaron;tu naći iranska nafta (skoro milion barela dnevno), &scaron;to će utjecati na sniženje cijena. Osim toga, otvara se ogromno trži&scaron;te Irana za uvoz, koje je zbog sankcija osiroma&scaron;eno mnogim proizvodima. Korist će imati i na&scaron;a država, a prije nekoliko mjeseci na&scaron;e delegacije već su boravile u Teheranu te dogovorile saradnju na mnogim poljima.

Keri je rođen 11. decembra 1943. godine u Aurori, saveznoj državi Kolorado. Bio je član Senata, a 2004. kandidat Demokratske stranke za predsjednika SAD.&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

John Kerry

Trijumf diplomatije

Sve je zalud. Može Dodik sedmicama vikati o izdaji. I može mu opozicija mjesecima odgovarati. Mogu se ta dva tabora gložiti iz dana u dan, optuživati jedni druge za kriminal i korupciju, gledati ko će koga jače uvrijediti i ko će koga snažnije udariti ispod pojasa i ko će kome pripisati vi&scaron;e neustavnih djelovanja, izdajničkih poteza i kalkulantskog političarenja.&nbsp;

Oni u svojim predstavama uživaju. Prihvataju izazove i spremno odgovaraju na provokacije protivnika. Niko od njih ne želi se spu&scaron;tati ni nivo &bdquo;druge strane&ldquo;, ali svi to rado i često čine. Bez imalo zazora sijevaju verbalni &scaron;amari, ali jedini obrazi koji bride od tog te&scaron;kog političkog dlana jesu obrazi građana. Jer, ma koliko se birani lider trudili da objasne svojim biračima da je sve &scaron;to rade u njihovom interesu, stvarnost je, naravno, potpuno drugačija.

I jedan i drug blok sastavljeni su od koalicionionih cigala. A svaka cigla ugrađena u te blokove pečena je od drugog materijala. Toliko, zapravo, drugog i drugačijeg da ih je samo krajnja nužda mogla sastaviti. I dok oni gledaju kako da namire svoje partijske apetite u skoro neprirodnim koalicijama, minimalac u RS i dalje je 370 KM.

I sada je scenarij sasvim jasan &ndash; potrebno je generirati &scaron;to vi&scaron;e sukoba na političkom polju, jer narod naprosto voli gledati &bdquo;Farmu&ldquo; i &bdquo;Parove&ldquo;, a ovda&scaron;nji boks-meč između Dodika i Saveza za promjene nije ni&scaron;ta drugo nego neka vrsta, kako reče Mladen Ivanić, rijaliti programa.&nbsp;

I dok ti prividni sukobi traju, a raja se zabavlja igrama, problemi ostaju i sve se manje o njima priča. Ali, oni su tu i bit će tu i kada sudija odsvira kraj.

&nbsp;

&nbsp;

U pravu je Ivanić

Nihad Vučkić iz Sanice kod Ključa ni nakon 23 godine od ubistva svojih roditelja nije prestao gubiti nadu i tragati za njihovim zločincima. Vijest o hap&scaron;enju zločinca Ratka Samca, koji je ubio njegove roditelje u vrijeme agresije na BiH, dočekao je s olak&scaron;anjem.&nbsp;

Dugogodi&scaron;nja agonija i borba da ubicu dovede pred lice pravde konačno je zavr&scaron;ena. 
Prije nekoliko godina pokrenuo je i kampanju na internetu i nudio veliku nagradu svima koji ponude bilo kakvu informaciju o zločincu Samcu.&nbsp;

Vučkić je čak sudskim organima &nbsp;u Banjoj Luci nudio da plati avion s medicinskim osobljem samo da se na suđenju pojavi ubica koji se krio u Rusiji i tvrdio da je bolestan.&nbsp; 
No, ovaj Kraji&scaron;nik nikada nije gubio nadu da će pravda pobijediti, a zločinac Samac zavr&scaron;iti iza re&scaron;etaka.&nbsp;

Danas živi i radi u &Scaron;vicarskoj, a nakon hap&scaron;enje Samca, kazao je da mu je tek sada &ldquo;srce na mjestu&ldquo;.

Nihad Vučkić

Borba za pravdu

Penzionisani generali Armije Republike Bosne i Hercegovine uskoro će pokucati na vrata brojnih institucija u BiH kako bi zatražili odgovore i poja&scaron;njenja sramotnog odnosa prema ne samo generalima nego i cjelokupnoj boračkoj populaciji.&nbsp;

Kako je najavio general Vahid Karavelić, novoimenovani predsjednik Udruženja generala BiH, vrijeme je da se &quot;zaustavi devalvacija na&scaron;e sveukupne borbe i da nadležni konačno shvate da nema potrebe da na&scaron;e generale hapse s lisicama kao najveće kriminalce&quot;.&nbsp;

I neće, kako je kazao Karavelić, generali tražiti to pravo samo za sebe nego i za svakog časnog borca koji je životom branio svaki pedalj ove zemlje.&nbsp;

- Otvorit ćemo i pitanje rje&scaron;avanja njihovog statusa, kao i finansiranja odbrane onih koji su uhap&scaron;eni, a koje do sada nije rije&scaron;eno. Prije svega tražit ćemo čovječniji odnos prema ovoj populaciji. Mi se nismo borili za ovakvu državu kakvu danas imamo - kazao je Karavelić.&nbsp;

I s punim pravom će generali konačno krenuti na &ldquo;administrativne busije&ldquo; iz kojih izlaze nalozi za hap&scaron;enje branilaca ove zemlje uz uvjete istovjetne onima koji važe za najopasnije kriminalce.&nbsp;

Prepoznali su generali da je glavni krivac za njihov položaj ujdurma koja ih uporno gura u isti ko&scaron; s onima od kojih su branili i odbranili zemlju. Heroji koji su stali na branik domovine i čije se ratne strategije i taktike prepričavaju i izučavaju u naučnim svjetskim institucijama, konačno su shvatili da je krajnje vrijeme da onima koji tobože u ime države nad njima sprovode represiju kažu da zaustave takvu praksu. &nbsp;&nbsp;

Jasno je generalima da je pred njima možda bitka teža od svake one ratne, jer pravo i pravda s pravosuđem koje su i najvi&scaron;e međunarodne institucije proglasile invalidnim, ovdje su davno utamničeni. No, nadati se da će generali uspjeti pronaći ključ koji će otvoriti vrata te tamnice, a za kojim se u ovoj zemlji traga duže od dvije decenije.&nbsp;

Generalska bitka

Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine ostvarila je svoj cilj i osigurala plasman u baraž za Svjetsko prvenstvo 2017. u Francuskoj. Ključna u tom pohodu bila je gostujuća pobjeda nad Slovačkom u Hlohovecu (26:24) kojom smo osigurali prvo mjesto u nimalo laganoj grupi 1.

Izabranici selektora Dragana Markovića autobusom su se otisnuli u bitku koja je mogla rezultirati na tri načina i svaki od njih podrazumijevao bi određene konsekvence. Iako desetkovani neigranjem mnogih koji su nastupali na Svjetskom prvenstvu u Kataru, &quot;Zmajevi&quot; su pokazali karakter i snagu, izdigav&scaron;i se iznad svih nedaća.&nbsp;

U trijumfu nad Slovacima posebno se istakao mladi Muhamed Zulfić, koji je na plećima nosio pritisak da dostojno zamijeni do jučer nezamjenjivog Faruka Vražalića na desnom krilu. Zulfiću je samo nekoliko mečeva bilo potrebno da potpuno sazrije, a najbolji dokaz tome je i &scaron;est golova u Hlohovecu.

Zulfić je rođen 13. maja 1992. godine, a karijeru je na krajnje neobičan način i relativno kasno započeo u sarajevskoj Bosni. Ovog ljeta otisnuo se u pečalbu i vrlo uspje&scaron;no nastupa za rumunski Dinamo iz Bukure&scaron;ta.

Ličnost dana Muhamed Zulfić

Igrački sazrio

Aktivnosti koje je posljednjih dana pokrenula Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, a na inicijativu reisu-l-uleme IZBiH Husein ef. Kavazovića, u vezi sa funkcioniranjem nelegitimnih džemata u na&scaron;oj zemlji, nailaze na opću podr&scaron;ku i odobravanje.&nbsp;

Godinama se govorilo kako je problem &scaron;irenja radikalnog, ekstremnog i nadasve neispravnog tumačenja islama, kao vjere većinskog naroda u BiH, težak i kompliciran. Konstatiralo se kako za bilo kakav korak kojim bi se to suzbilo treba mnogo hrabrosti, rizika i opreza.&nbsp;

Du&scaron;ebrižnici su tvrdili kako su legla takvih ideologija ukorijenjena i debelo finansirana iz nepoznatih ili udaljenih lokacija, te da Bo&scaron;njaci i Islamska zajednica nemaju volje niti snage da se tome suprotstave. Neki su čak i&scaron;li toliko daleko da su pojedince iz IZBiH optuživali da podstiču ili toleriraju radikalizam i ekstremizam. &nbsp;

Međutim, kroz posljednje, vrlo sistematske, legalne, ali odlučne poteze u interesu islama i Bo&scaron;njaka, u prvom redu reisa Kavazovića, pokazuje se da su takve ocjene neutemeljene.&nbsp;

Činjenica da se ta pokvarena ideologija nasilja i ekstremizma, strana islamu, &scaron;irila u nelegalnim, neregistriranim poludžematima, po seoskim privatnim kućama, govori da unutar IZ nije bilo mjesta za radikalizam. No, korakom ka integriranju, po pravilima i ispravnoj primjeni vjere i organizacije džemata, ili, u suprotnom, njihovom zatvaranju, IZ pokazuje državi, ali i bh. javnosti, da ona nema dileme niti zadr&scaron;ke kada je riječ o &scaron;tetnoj ideologiji.&nbsp;

Vjerničko bilo Bo&scaron;njaka dugo je osjećalo pritisak zbog često pretjeranih optužbi i kleveta, te je ovaj potez IZBiH, na izvjestan način, relaksirao i ohrabrio svakog iskrenog vjernika. Mnogi u njemu vide korak ka skidanju nepravedno nametnute hipoteke.&nbsp;

Ali, za potpuno rje&scaron;enje problema nasilnog ekstremizma, koji se u svijetu veže i za terorizam te smatra jednim od njegovih uzroka, nije odgovorna ni IZ niti bilo koja vjerska institucija. To je posao države koja u aktivnostima IZ može imati dobar primjer kako se, u skladu sa zakonom, ali efikasno može raditi svoj posao i brinuti o svojim odgovornostima.

Stop ekstremizmu!

Četiri godine ga gledam kako se pati i isto toliko mu govorim da mu poklonim bubreg, govori Vahid Muminović Keza (44), koji je odlučan u svojoj namjeri da dvije godine starijem bratu Fahiru pokloni bubreg. Za Kezu nema dileme, želio je samo jedno, da njegov brat nastavi koliko-toliko normalan život, život bez dijalize.

A ako u Maglaju nekoga pitate ko je Vahid Muminović, rijetki će se sjetiti. Ako pitate za Kezu, znat će svi. Jedan od heroja odbrane maglajskih prostora, ranjavan 14 puta i 80-postotni ratni vojni invalid, skroman, po&scaron;ten mje&scaron;tanin Kosove kod Maglaja.&nbsp;

Gledajući brata, koji je također ranjavan u bratu i demobilisani borac, kako poku&scaron;ava doći do sredstava za liječenje putem Federalnog i Ministarstva za boračka pitanja ZDK, ogorčen na državu za koju se borio, odlučio je opet uzeti ulogu heroja, ovoga puta mirnodopskog i bratu podariti novi život. &nbsp;

Tipizacija tkiva je urađena i pokazala je da je Keza pogodan donor te braća Muminović sada s nestrpljenjem čekaju transplantaciju koja će za Kezinog brata Fahira značiti početak novog života.

Vahid Muminović

Heroj u ratu, heroj u miru

Verbalni rat između Beograda i Zagreba uz najave moguće regionalne utrke u naoružanju posljedica je i sve turbulentnijih globalnih odnosa u kojima je, historijski gledano, Balkan prečesto bio isturena kota za obračun velikih i silnih na &scaron;tetu malih.&nbsp;

Ali, to je i sasvim lokalno podizanje tenzija, pri čemu se opet neodgovorno zatežu odnosi do već viđenih hrvatsko-srpskih nacionalističkih varničenja. To može imati negativnih reperkusija po Bosnu i Hercegovinu. Nažalost, za Bosnu kao da jo&scaron; važi ono &scaron;to je davno napisao Miroslav Krleža: &ldquo;Sačuvaj me Bože srpskog juna&scaron;tva i hrvatske kulture!&ldquo;

No, kako je Hrvatska od 2008. godine članica NATO-a, pogledi su, objektivno, vi&scaron;e upereni na onu istočnu stranu Drine. Ujedno, Hrvatska, kao članica NATO-a, ima pravo i obavezu nabavljati zapadno naoružanje. A Srbija kao da &ldquo;zaboravlja&rdquo; da nema &ldquo;pravo&rdquo; regionalnog veta kao u BiH, u kojoj je, preko RS, u korist Putinove Rusije zakočen proces prijema u NATO. Iako bi za BiH atlantski odbrambeni &scaron;tit bio najkorisniji.

Eskalacija je, pa i regionalna prijetnja, javno medijsko prezentiranje poklon-makete najopasnijeg ruskog raketnog sistema S-300, direktno na ruke Aleksandru Vučiću od ruskog vicepremijera Rogozina. I sve to samo nekoliko dana nakon &scaron;to je Vučić svoj pacifistički govor u Banjoj Luci zavr&scaron;io parolom: &ldquo;Živjela RS, živjela Srbija&rdquo;, kao da nije bio na teritoriji BiH, koja stremi i ka NATO-u.

Zato sve poruke srbijanskog premjera upućene ka Zagrebu treba sagledati i kroz odnos Beograda prema Sarajevu. Vučićeve riječi da Srbija &ldquo;niti jedne sekunde ne pomi&scaron;lja&rdquo;, iako bi &ldquo;mogla i jo&scaron; može&rdquo;(?!), da ugrozi teritorijalni integritet BiH, uz mahanje ruskim raketama moralo bi biti dodatni poziv Va&scaron;ingtonu i Briselu da ubrzaju približavanje Sarajeva ka NATO-u.&nbsp;

I da žrtvuju pone&scaron;to i od srpskih, a ne samo bosanskih interesa za to.

Utrka u naoružanju

Dvije godine nakon osvojenog Gran prija i dva &quot;Srebrena medvjeda&quot; na 63. Berlin Film Festivalu, Danis Tanović ponovo se na&scaron;ao u utrci za jednu od najznačajnijih evropskih filmskih nagrada &quot;Zlatni medvjed&quot;.

Novim filmom &quot;Smrt u Sarajevu&quot; Tanović iznova potvrđuje da je jedan od najboljih bh. reditelja i scenarista, s međunarodnom karijerom. Sedmo dugometražno ostvarenje jedinog oskarovca u regiji svoju svjetsku karijeru imat će u zvaničnoj konkurenciji ovogodi&scaron;njeg Berlin Film Festivala.

Povratkom na Berlinale, jedan od najboljih ambasadora na&scaron;e zemlje dokazuje da te&scaron;ka vremena proizvode kvalitetna umjetnička djela.

Najuspje&scaron;niji bh. reditelj rođen je 1969. godine u Zenici. Otac je petero djece.

LIČNOST DANA  Danis Tanović

Povratak na Berlinale

Pred Bosnom i Hercegovinom, ako uistinu želi u Evropsku uniju, jeste godina u kojoj bi reforme morale dobiti na punom zamahu. Već duže vrijeme govori se da će promjene koje nas očekuju u svim segmentima djelovanja biti bolne i te&scaron;ke. No, kako su prvenstveno promjene obrazaca i pona&scaron;anja u bh. dru&scaron;tvu sve bliže, tako očigledno raste otpor prema svemu &scaron;to je drugačije od onoga na &scaron;to smo već navikli u 20 lo&scaron;ih i te&scaron;kih godina.&nbsp;

Dok svi stalno pričaju kako bi drugačiju BiH, istovremeno bi većina da se promjene njih ne dotaknu i da se za njih ni&scaron;ta ne mijenja. Svakako da je strah pojedinih kategorija dru&scaron;tva razumljiv. I to onih koje su i proteklih decenija živjele na rubu.&nbsp;

No, istovremeno se u ovakvoj situaciji nameće pitanje može li zemlji u kojoj vi&scaron;e od pola miliona ljudi živi bez posla biti gore. I kome odgovara ovo dno, s kojeg se može samo prema gore.&nbsp;

A da ima i takvih, govore nam blokade koje iz određenih krugova dolaze na svaku mogućnost promjene. Dovoljno su glasni i bučni da zadrže status quo uprkos egzaktnim pokazateljima koji nas bodu u oči da smo u svemu najgori.&nbsp;

Ba&scaron; zato nam trebaju promjene. A ove koje su u toku, uključujući i one u zdravstvu, pravosuđu, ekonomiji, ma koliko ih nazivali bolnima, trebale bi donijeti boljitak građanima i napredak ka EU. Neki koji su dobro živjeli na svom neradu i tuđem radu protekle dvije decenije, i danas tako žive, dižu halabuku zbog nekih najavljenih promjena, praveći nove opstrukcije. &nbsp;&nbsp;

Stoga bi se za one koji žele reforme u BiH istinitom mogla potvrditi maksima da &bdquo;za neprijatelje imaju sve one koji profitiraju od starog poretka, a slabu za&scaron;titu od onih koji imaju prednosti od novog poretka&quot;. No, to ih ne bi smjelo zaustaviti u njihovom poslu, jer svako ka&scaron;njenje u reformama će nas ko&scaron;tati. Pretpristupni fondovi EU, naime, nikoga do sada nisu čekali, pa neće ni nas. A onda će reforme biti jo&scaron; bolnije.

Krenuti s dna

Ambasador BiH u Kuvajtu Mehmed Halilović potpuno je svjestan značaja direktnih stranih investicija.&nbsp;

On je svoje djelovanje u Kuvajtu usmjerio na prijeko potrebne investicije te koristi svoje diplomatsko znanje kako bi, i pored značajnih privatnih ulaganja iz Kuvajta u BiH, privukao i državni kapital koji bi mogao postati prava razvojna prilika za na&scaron;u državu.&nbsp;

Ambasador Halilović svojim je djelovanjem uspio nagovoriti i emira države Kuvajt, &scaron;eika Sabaha el-Ahmeda el-Džabira el-Sabaha da posjeti na&scaron;u državu, zbog čega je i upućena zvanična pozivnica Predsjedni&scaron;tva BiH. &nbsp;

Upravo zbog pomoći ambasadora Halilovića, pro&scaron;le godine prvi put je organizirano sajamsko predstavljanje bh. proizvoda u Kuvajtu, pod nazivom &ldquo;Made in Bosnia &amp; Herzegovina&rdquo;, &scaron;to je već rezultiralo povećanom robnom razmjenom i potpisivanjem ugovora o nabavci proizvoda iz BiH. &nbsp;

Ambasador Mehmed Halilović rođen je 25. septembra 1976. godine. Otac je troje djece.

LIČNOST DANA Mehmed Halilović

Sposobni ambasador

Obilježavanje dana Republike Srpske, 9. januara, bilo je prilika da se javnost jo&scaron; jednom uvjeri u različitost dvije srpske politike - Vučićevog futurizma i Dodikove zaglavljenosti u pro&scaron;losti.

Dok je premijer Srbije Aleksandar Vučić u govoru održanom u Boriku pričao o ekonomiji, zajedni&scaron;tvu, prosperitetu cijelog regiona, Milorad Dodik, predsjednik RS, teatralnim je, već viđenim nastupom &bdquo;branio Republiku Srpsku&ldquo;. &nbsp;

Od koga i od čega, nikome nije jasno. U javnosti se odavno, poput pokvarene ploče, ponavlja rečenica da je na sceni Dodikovo zamajavanje naroda u RS te da pričama o kojekakvim zavjerama o ukidanju ovog bh. entiteta želi sakriti sav kriminal i korupciju koju je sa svojim bliskim podanicima počinio u ovom entitetu.

Jasno je i Vučiću da RS mnogo zaostaje za Federacijom. Pokazuju to i ključni ekonomski parametri. Primjera radi, izvoz u devet mjeseci pro&scaron;le godine Federacija je povećala za oko &scaron;est posto, dok ga je RS za isti period smanjila za čak 20,8 posto. To je najveći pad u posljednje dvije decenije i uglavnom je posljedica destruktivnih aktuelnih vlasti manjeg bh. entiteta.

Zbog toga Dodik uspaničeno traga za podr&scaron;kom Beograda. Ali ona, makar kada je riječ o Vučiću, može doći samo u sferama priče o napretku, ekonomiji, reformama, otvaranju novih radnih mjesta.

Politiku konflikta, koju uredno njeguje Dodik, najbrutalnije optužujući svoje političke oponente, nazivajući ih izdajicama RS u Sarajevu, iole ozbiljan političar bi ignorirao, a kamoli Vučić, kojeg Zapad vidi kao generatora regiona.

I tako, dok Srbi u Srbiji vjeruju svom premijeru i nadaju se skorom priključenju evropskoj porodici, Srbi u Republici Srpskoj zbunjeno posmatraju svog predsjednika dok inspektori Državne agencije za istrage i za&scaron;titu ponovo kucaju na njegova vrata. &nbsp; 
&nbsp;

&nbsp;

Lekcija Dodiku

Prekjučera&scaron;nji trenutak tokom mirnih protesta u Srebrenici kada policajac pod nadimkom Ujko prilazi srebreničkoj majci Hatidži Mehmedović i govori joj da protestni skup nije najavljen, a ona mu uzvraća da &quot;niste ni vi najavili da ćete počiniti genocid i pobiti na&scaron;u djecu&quot; jo&scaron; jednom govori o hrabrosti, odvažnosti, ali i dostojanstvu ovih žena koje su u genocidu izgubile svoje najmilije.

Govori i o tome da su neumorne u traženju pravde, mirno protestirajući na dan RS, ali to čine dostojanstveno, snagom argumenata, i nikako drugačije. Možda i ta prekjučera&scaron;nja scena snažno ide u prilog tome za&scaron;to su majke Srebrenice zaslužile Nobelovu nagradu za mir.

Jer i 20 godina nakon &scaron;to su im pobijena djeca i uni&scaron;tene cijele porodice, ne posežu za činom osvete, ali su istinski borci za pravednost.

Hatidža Mehmedović rođena je u Sućeski kod Srebrenice. U genocidu 1995. ubijeni su joj dvojica sinova, suprug, brat i brojna rodbina. Živi sama u Srebrenici.

&nbsp;

&nbsp;

Hatidža Mehmedović

Odvažna majka

Najave o pokretanju velikog investicijskog ciklusa radi omogućavanja masovnih radova, a sve zarad stvaranja pretpostavki za bum u elektroenergetskom sektoru u 2016. godini, nisu morale čekati na prve konkretne korake. A oni su se praktično desili već na početku mjeseca.

U petak je, naime, Uprava &bdquo;Elektroprivrede BiH&ldquo; potpisala ugovor o izgradnji hidroelektrane (HE) Vranduk na rijeci Bosni, u &scaron;to će biti uloženo 112,3 miliona KM. Najbolju ponudu za ovaj veliki posao dostavio je konzorcij &quot;Strabag - Končar&quot;.

Velika je ovo vijest, ne samo za energetiku već i ekonomiju na&scaron;e države u cjelini. Jer nakon četiri decenije gradimo prvi veliki hidroenergetski objekt koji će biti u vlasni&scaron;tvu države.

Izgradnja ove hidroelektrane, koja će početi već na proljeće, podrazumijeva angažiranje velike građevinske operative, zapo&scaron;ljavanje domaće radne snage, dok sami period eksploatacije objekta osigurava otvaranje novih radnih mjesta i raspodjelu koncesionih, vodnih i drugih vrsta naknada te u konačnici vi&scaron;emilionske prihode lokalnoj zajednici i Federaciji u cjelini.

A ovo je samo jedan od kapitalnih projekata koji kreću u realizaciju, &scaron;to je nesumnjivo rezultat odlučnog opredjeljenja reformski orijentirane Vlade FBiH da od Federacije u ovoj te u godinama koje slijede napravi najveće gradili&scaron;te u regionu.

Na primjeru izgradnje HE Vranduk čini se da se u rekordnom roku pre&scaron;lo s riječi na djela, zbog čega se možemo nadati da će ovom projektu ubrzo slijediti i naredni. Već se najavljuje izgradnja HE Janjići, mini hidroelektrane na Neretvici te vjetroparka Podveležje. Tu je svakako i najavljeni početak gradnje bloka 7 TE Tuzla, projekta vrijednog čak 1,4 milijarde KM.

Godinama su građani Federacije, ali i cijele BiH čekali na pozitivne vijesti, a čini se da su ključni bili dobre namjere, odgovornost, odlučnost te, u konačnici, sposobnost sada&scaron;njih struktura.

&nbsp;

Najbolji lijek

Razbojnici u policiji

Trijumf diplomatije

U pravu je Ivanić

Borba za pravdu

Generalska bitka

Igrački sazrio

Stop ekstremizmu!

Heroj u ratu, heroj u miru

Utrka u naoružanju

Povratak na Berlinale

Krenuti s dna

Sposobni ambasador

Lekcija Dodiku

Odvažna majka

Početak buma

Kolumne

Najbolji lijek

Razbojnici u policiji

Trijumf diplomatije

U pravu je Ivanić

Borba za pravdu

Generalska bitka

Igrački sazrio

Stop ekstremizmu!

Heroj u ratu, heroj u miru

Utrka u naoružanju

Povratak na Berlinale

Krenuti s dna

Sposobni ambasador

Lekcija Dodiku

Odvažna majka

Početak buma