Sarajka Aida Feraget najzaslužnija je &scaron;to se spisak s novogodi&scaron;njim željama &scaron;tićenika Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine u Pazariću, koji nikoga nije mogao ostaviti ravnodu&scaron;nim i koji je izazvao veliku reakciju bh. javnosti, uopće na&scaron;ao na dru&scaron;tvenim mrežama.

Feraget je među prvima, zajedno s jo&scaron; nekoliko prijateljica, organizirala i humanitarnu&nbsp; 
akciju kako bi bile ostvarene želje &scaron;tićenicima Zavoda, koji su za Novu godinu, umjesto mobitela, tableta, skupocjenih igračaka, poželjeli da im se kupe gumica za kosu, tranzistor, &scaron;olje za kafu, dezodoransi, slatki&scaron;i, gumene igračke, helanke...

Akcija dobrih ljudi, među kojima je Feraget, ubrzo se pro&scaron;irila na dru&scaron;tvenim mrežama &scaron;irom BiH, ali i inozemstva, pokrenuv&scaron;i tako pozitivnu energiju kod svi dobrih ljudi kako bi želje ovih 70 &scaron;tićenika koji su nepokretni bile i ispunjene.

Cijela akcija time je uspje&scaron;nija jer se od građana za ovu dječicu ne traži novac, nego samo pokloni - slatki&scaron;i, odjeća i obuća, higijena.&nbsp;

Feraget je rođena u Sarajevu. Aktivno se bavi humanitarnim i volonterskim radom.&nbsp;

Aida Feraget

Probudila humanost

Prvi put otkako se igra Premijer liga BiH tuzlanska Sloboda će proljeće dočekati na liderskoj poziciji. Slobodine ranije jeseni bile su uglavnom sumorne, a proljeće je obično budilo nadu da će ponos Tuzle izboriti opstanak u elitnom dru&scaron;tvu. Sloboda je najče&scaron;će opstajala u dru&scaron;tvu najboljih SFRJ i BiH, ali ne i proljeća 2012. godine, kada je 23. maja, poslije poraza od Slavije, ispala u niži rang. Bili su to najteži dani za iskrene poklonike crveno-crnih boja, jer je, osim ispadanja, i opstanak kluba doveden u pitanje.&nbsp;

Ipak, od 14. februara 2013., s dolaskom Azmira Husića, američkog biznismena podrinjskih korijena, na Tu&scaron;nju su zapuhali vjetrovi optimizma, a Sloboda će s Miroslavom Blaževićem na kormilarskoj poziciji već 2014. godine proslaviti povratak u dru&scaron;tvo najboljih.&nbsp;

Vjerni navijači tih dana su isticali transparente: &ldquo;Iz pepela se dižemo, historiju pi&scaron;emo&rdquo;, naslutiv&scaron;i period odličnih rezultata i borbe za titulu...

Husref Musemić i njegovi igrači ovog proljeća će imati priliku da dosanjaju snove ranijih generacija. Sloboda je, naime, nedavno napunila 96 godina, a u klupskim vitrinama, izuzimajući Trofej prvoliga&scaron;a iz 1971., nema drugih titula. Prilika je bilo, najče&scaron;će u Kupu BiH, sedam finala, ali nijedan pehar.&nbsp;

Sloboda će najveće protivnike, historija je pokazala, imati u svom bliskom okruženju. Upravo takvi &ldquo;tektonski poremećaji&rdquo; manifestirali su se posljednjih novembarskih dana kroz najavu ostavke predsjednika Azmira Husića.&nbsp;

Poslije dogovora s gradskim ocima, Husić je ostao na čelu kluba i najavio borbu za titulu. Sve &scaron;to je do sada zacrtao, to je i ostvario, a da iza leđa nije imao moćne korporacije ili saradnike s milionskim računima. Gledajući tabelu i raspored, Sloboda je najbliža tituli, ali... U slučaju Slobode i Grada Tuzle mnoge priče svoje epiloge dobivaju u izbornim godinama. Upravo je takva 2016. kada će se na proljeće znati je li Sloboda sazrela za trofej(e).

Komentar dana

Buđenje Slobode

Ako se nekome ko iole prati takmičenje naslovljeno kao fudbalska Premijer liga BiH ponekad rodila sumnja da Husref Musemić i nije toliko dobar trener koliko se dalo naslutiti dok je u ko zna koliko navrata vodio ekipu Sarajeva, nakon kraja jesenjeg dijela fudbalskog &scaron;ampionata sumnje vi&scaron;e nema - Musemić je trenerski vuk koji zna raditi svoj posao.

Pod vodstvom nekada&scaron;njeg golgetera Sarajeva, Crvene zvezde, Hartsa i Tventea procvat je doživjela ekipa koja nikada poslije rata toliko nije ni uspjela procvjetati. Tuzlanska Sloboda malo je kad bila uspje&scaron;nija nego ove sezone, a sve pod vodstvom trenera s kojim su se nekoć na Ko&scaron;evu sprdali.

Husref je često pretemperamentan u odnosu na svoje kolege, ali njegova posvećenost, iskrenost i srčanost (zbog koje je imao zdravstvenih problema upravo sa srcem), čine ga jedinstvenom pojavom u bh. fudbalu.

Od Slobode je uspio napraviti kompaktan tim, nekoliko odličnih pojedinaca (Zeba, Ahmetović...) uvezao je u kolektiv koji na svakom terenu zna &scaron;ta hoće i koji je na koncu, nakon 18 kola, ostvario 12 pobjeda i osvojio čak 40 bodova. Musemić je rođen 4. jula 1961. u Janji. Kao trener sa Sarajevom je 2007. osvojio &scaron;ampionsku titulu.

Husref Musemić

Trenerski mag

U godini kada Oružane snage (OS) BiH, vojnici i oficiri obilježavaju deset godina postojanja vojne sile i ozbiljno pretendiraju da postanu članica NATO-a, umjesto zasluženih nagrada za svoj vi&scaron;egodi&scaron;nji rad, dočeka ih nesvakida&scaron;nja situacija - mrznu se u kasarnama!

Iako se iz budžeta BiH svake godine izdvajaju milioni maraka za OSBiH, njihovu obuku, održivost, opremu i nabavku robe, umjesto toplih radijatora vojnici u kasarnama na debelim minusima prinuđeni su da spavaju u kaputima, jer su odgovorni za nabavku energenata zaboravili na vrijeme raspisati tendere!?

Nije ovo prvi put da se u OSBiH de&scaron;avaju ovakve stvari. Nabavka opreme, prije svega ogrjeva, godinama je problematična tema u Ministarstvu odbrane BiH. Bilo je jo&scaron; sličnih, pomalo bizarnih situacija za koje niko nikada nije odgovarao. Od nabavke goriva, tona konzervi ribe, do stotina litara sokova kojima je istekao rok itd.&nbsp;

I, nerijetko, ponavlja se isto. Da stvar bude gora, oni koji su i krivi za ovakvu situaciju, umjesto da polože račune za svoj java&scaron;luk i nerad, jo&scaron; uživaju u svojim toplim uredima, dok vojnici ni krivi ni dužni ispa&scaron;taju zbog bahatog odnosa pojedinaca.&nbsp;

Srećom, iz Ministarstva odbrane već najavljuju da će, konačno, čeličnom metlom pomesti neodgovorne. I to je rijedak primjer da najvi&scaron;i funkcioneri poduzimaju akcije zbog afera koje pogađaju ili građane ili, u ovom slučaju, vojnike.&nbsp;

Očito je vrijeme da reforma državne službe konačno pokuca i na vrata mnogih zavučenih, skrivenih od javnosti ureda u kojima birokratija tro&scaron;i novac poreznih obveznika, a da oni od toga nemaju nikakve koristi.&nbsp;

Metla za javašluk

Kažu da se na gre&scaron;kama uči, ali Rafael Benitez svoju očito nije naučio. Zbog gluposti koju je &scaron;panski stručnjak napravio u utakmici Kupa &Scaron;panije protiv Kadiza, kada je na teren poslao fudbalera koji je suspendiran, madridski Real vjerovatno je ostao bez jedine prilike za osvajanje nacionalnog trofeja ove sezone. &nbsp;

Benitez je u ovom susretu, koji je Real dobio 3:1, u startnu jedanaestorku stavio Rusa Denisa Čeri&scaron;eva, ne znajući da je on pro&scaron;le sezone u dresu Viljareala zaradio suspenziju zbog kartona.&nbsp;

To &Scaron;pancu nije bila prva gre&scaron;ka s uvođenjem igrača bez prava nastupa, jer je 2001., dok je bio na klupi Valensije, na teren poslao četvrtog stranog igrača koji, s obzirom na činjenicu da su ih na terenu već bila trojica, nije smio nastupiti. Tako su &quot;&scaron;i&scaron;mi&scaron;i&quot;, uprkos pobjedi nad Noveldom od 1:0, izbačeni iz takmičenja.&nbsp; 
&nbsp; 
Pedesetpetogodi&scaron;njem Benitezu ova afera dodatno je zagorčala život u Realu jer je, nakon debakla od Barcelone od 0:4, pod žestokim udarima novinara i navijača.&nbsp;

Rafael Benitez

Skupe greške

U Sarajevu su se jučer, nakon dugo godina, na jednom mjestu okupili predstavnici Bo&scaron;njaka iz političkog, vjerskog, kulturnog i javnog života BiH. Okupio ih je aktuelni reisu-l-ulema IZBiH Husein ef. Kavazović kako bi se u ime onih koje predstavljaju jasno odredili spram svakog oblika radikalizma, nasilnog ekstremizma i terorizma u svijetu, a čega nije li&scaron;ena ni na&scaron;a zemlja, te podigli glas protiv sve prisutnijeg poku&scaron;aja poistovjećivanja muslimana, a time i Bo&scaron;njaka, s ovom po&scaron;asti.&nbsp;

Jučera&scaron;nji bo&scaron;njački glas protiv radikalizma i ekstremizma potvrdio je bo&scaron;njačku beskompromisnost u borbi protiv zla koje sa sobom nose svi oblici vjerske, nacionalne i svake druge zastranjenosti, bez obzira na to odakle i od koga dolazila. &nbsp;

Okupljeni na sastanku ustali su protiv pojava radikalizma i ekstremizma među Bo&scaron;njacima.&nbsp;

Ulema, političari, istaknuti kulturni i javni radnici čvrsto su opredijeljeni na putu očuvanja kulturne i vjerske tradicije Bo&scaron;njaka koju su stoljećima ba&scaron;tinili na ovim prostorima, uz jasno upozorenje svima koji agresivnim novotarijama tu tradiciju žele negirati i unakaziti, &nbsp;da među nas nisu dobrodo&scaron;li.&nbsp;

Kamo sreće da su se slična međubo&scaron;njačka okupljanja u BiH događala i ranije.&nbsp;

Za njih je itekako bilo povoda, počev od vremena kada su srpski ekstremisti ni krive ni &nbsp;dužne, poput Melihe Durić iz Vlasenice, ubijali bo&scaron;njačke povratnike u RS, pa do napada na Američku ambasadu u Sarajevu, policijske stanice u Bugojnu i Zvorniku te ovog najnovijeg kada su u Rajlovcu ubijena dvojica pripadnika Oružanih snaga BiH. &nbsp;

U svim slučajevima radikalizam je bio gorivo koje je za posljedicu imalo smrt nedužnih ljudi. &nbsp;

Jedinstven glas

Nema sumnje da ćemo biti u pravu ako konstatiramo da si ovda&scaron;nji narodi nerijetko umi&scaron;ljaju veliku važnost u geostrate&scaron;kim gibanjima. Da, to smo mi. No, isto tako, bilo bi smije&scaron;no zanemariti značaj ovog dijela svijeta na velikoj &scaron;ahovskoj ploči. Na to nas upozorava i historija. Kakva je, rekao bi Su&scaron;ićev Tale, dobro se i ne rađamo sijedih glava.

Posebno o tome treba voditi računa ovih dana dok gledamo svojevrsni diplomatski sraz svjetskih titana u na&scaron;oj avliji.&nbsp;

Naime, ruske prijetnje zbog crnogorskog priklanjanja euroatlantskoj budućnosti, podr&scaron;ku pročetničkim protestima, ruskofilsku atmosferu u vrhu Srbije i sve jače medijsko pozicioniranje Rusa (agresivni Sputnik) u na&scaron;em istočnom susjedstvu, Ujka Sem jasno je pročitao pa posljednjih sedmica svjedočimo američkoj diplomatskoj ofanzivi koju predvode potpredsjednik SAD Džo Bajden (Joe Biden), državni sekretar Džon Keri (Jonh Kerry) i njegov pomoćnik Hojt Brajan Ji (Hoyt Brian Yee). Ona je kulminirala u srijedu historijskim pozivom Podgorici da se pridruži NATO-ovoj porodici, na &scaron;ta je Rusija odgovorila otvorenim prijetnjama. To je poziv da se i mi zabrinemo.&nbsp;

Iako s utje&scaron;nim stavom o &quot;otvorenim vratima&quot;, BiH se tako među rijetkima na jugoistoku Evrope na&scaron;la izvan NATO-ove porodice, daleko od Evropske unije, i to zajedno sa Srbijom (!) i Makedonijom. Britanski analitičar Džonatan Ajl (Jonathan Eyal) u pravu je kada primjećuje da ćemo svjedočiti sve snažnijim poku&scaron;ajima Rusije da podijeli Balkan između zapadne i tzv. ruske sfere utjecaja. U jurnjavi za plijenom, na&scaron;a se država Rusiji može učiniti mehkom metom. Moskva raspiruje vatru na Balkanu, poentirao bi ukrajinski ambasador Oleksandar Levčenko.&nbsp;

Iako to zvanično neće potvrditi, Rusija svojim diplomatskim potezima de facto &scaron;titi otvorene prijetnje Milorada Dodika i Republike Srpske blokadama i navodnim skorim raspadom BiH. Dodik opet, iz svojih interesa, RS nastoji predstaviti ruskom gubernijom, pa otvoreno prkosi i samom NATO-u! Nisu, svakako, slučajne ni ucjene u pregovorima u vezi s isporukama plina, kojima se bh. građanima i praktično želi pokazati da Kremlj, ipak, nije toliko daleko.&nbsp;

Čelnici NATO-a i EU moraju promisliti kamo vodi ostavljanje ovakve BiH u zagrljaju Rusije, bez skore izvjesnosti Alijanse i Brisela. Poruka o &quot;otvorenim vratima&quot; nije dovoljna.&nbsp; 
Zapad će, bojim se, uskoro imati priliku da shvati kako je u BiH mnogo toga na kocki!

Rusi dolaze

Husein ef. Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, dobitnik je priznanja &nbsp;&bdquo;Sloboda&ldquo;, koju Međunarodni centar za mir (IPC) Sarajevo povodom Međunarodnog dana ljudskih prava tradicionalno dodjeljuje svake godine osobama i organizacijama koje su tu godinu obilježile svojom borbom za ljudska prava i slobode, dostojanstvo i humanizam.

Nije slučajno &scaron;to se poglavar IZBiH na&scaron;ao na spisku dobitnika ove nagrade u prestižnom dru&scaron;tvu s ostalim laureatima - poglavarom Katoličke crkve papom Franjom, njemačkom kancelarkom Angelom Merkel te Evropskim parlamentom i UNDP-om.&nbsp;

Upravo je reis Kavazović osoba iz BiH koju bi zasigurno jednoglasno izabrao i narodni žiri za priznanje njegovim djelima kojima kontinuirano godinama pokazuje izuzetnu odgovornost i saosjećajnost, ne samo prema vjernicima koje predvodi nego i drugim narodima i državi.&nbsp;

Posebno je važan reisov doprinos u osudi terorizma i odbijanju bilo kakve povezanosti ovog zla s islamom, kao i njegova inicijativa za usvajanje zajedničke izjave s bo&scaron;njačkim političkim liderima protiv terorizma, koju će danas odaslati u svijet.&nbsp;

Husein ef. Kavazović

Nagrada u pravim rukama

Poziv Crnoj Gori za ulazak u NATO odlična je vijest za ovu zemlju, cjeli region, kao i za Bosnu i Hercegovinu. Ovo je i najveći pomak za cijelo okruženje od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.&nbsp;

Valja zato odati ogromno priznanje crnogorskom rukovodstvu za ostvarenje ovog cilja! Crna Gora se ovim konačno odlijepila i iz znanog i prečesto negativnog historijskog konteksta srpsko-ruske dominacije. &nbsp; 
&nbsp; 
Istinsko je vizionarstvo i može poslužiti za primjer kako je Podgorica, neposustajući u tome, bez obzira na podmetanja, pa i sve domaće tranzicijske propuste i gre&scaron;ke, smogla snage da svoj državni brod izmjesti van te srpsko-ruske orbite. &nbsp;&nbsp; 
&nbsp; 
Može se Milu Đukanoviću prigovoriti mnogo &scaron;ta, ali ostat će zapisano da njegova proevropska i prozapadna orijentacija nije samo deklarativna niti mrtvo slovo na papiru. Poziv u NATO je dokaz da Đukanović ne sjedi na dvije stolice i da Crna Gora zna gdje joj je mjesto. Ostat će zapisano i da je takav lider mogao biti i Milorad Dodik! 
&nbsp; 
Na koncu, u Briselu je opet izrečeno da je BiH mjesto u NATO-u, &scaron;to znači da će se s dosada&scaron;njim kočničarima u tom procesu, vjerovatno, drukčije &bdquo;razgovarati&ldquo;. Jasno je i da nakon ulaska Albanije i Hrvatske u Savez 2008. godine, uz NATO okruženje na istoku s Rumunijom i Bugarskom, Srbija samo svojom voljom za sada ostaje u sigurnosnom vakuumu, gurajući, nažalost, BiH ka tom neizvjesnom viru.&nbsp; 
&nbsp; 
Takva strategija nije najbolja za Beograd, kao &scaron;to nije ni za Sarajevo, koje će trebati proaktivnije pristupiti ovoj najnovijoj strate&scaron;koj dinamici u regionu. Jer poslije odlaska Crne Gore vrijeme je za novo regionalno otrežnjenje.

Politika otvorenih vrata

Crnogorski premijer Milo Đukanović ocijenio je jučer da je poziv za članstvo u NATO-u &quot;historijski za Crnu Goru&ldquo;, kazav&scaron;i da njegova zemlja na ovaj način ulazi u ekskluzivni krug zemalja koje su sinonim najboljih vrijednosti savremene civilizacije.

Svakako, ključna je Đukanovićeva uloga u cijelom procesu prijema u Alijansu. Premijer Crne Gore zajedno s vladom ove zemlje izdržao je proteklih mjeseci sve pritiske iz Srbije i Rusije kako bi Crna Gora odustala od puta ka Sjevernoatlantskom savezu. &nbsp;

Vlada s Đukanovićem na čelu hrabro je odgovorila i na orkestrirane demonstracije kako bi zemlja bila zaustavljena na putu ka NATO-u, &scaron;to je dovoljan pokazatelj Đukanovićeve odlučnosti da Crnu Goru povede prema snažnim promjenama, pokazujući tako da je riječ o lideru koji svojoj zemlji garantira uspjeh.

Đukanović je rođen 15. februara 1962. godine u Nik&scaron;iću. Zavr&scaron;io je Ekonomski fakultet u Podgorici. Za predsjednika Demokratske partije socijalista izabran je 1998. Za predsjednika Vlade izabran je 15. februara 1991., na svoj 29. rođendan. Bio je najmlađi premijer u Evropi. Dužnost predsjednika Vlade obavljao je u tri uzastopna mandata.&nbsp;

Ličnost dana Milo Đukanović

Lider za historiju

Timovi ljekara s Klinike za interne bolesti i Klinike za anesteziologiju i reanimatologiju iz Tuzle, predvođeni akademikom Enverom Zeremom i Nerminom Salkićem, nedavno su u praksi implementirali novu metodu liječenja tumora jetre bez operativnog zahvata.&nbsp;

Tuzlanski Univerzitetski klinički centar i ranije je u okvirima BiH prednjačio u implementaciji novih medicinskih dostignuća. Nerijetko su podvizi njegovih ljekara graničili s onim &quot;vjerovali ili ne&quot;, ako bi se uzimali uvjeti rada i tehnička pomagala koja su im bila pri ruci.

Na čelu tima koji je u praksu stavio novu metodu liječenja tumora jetre je Nermin Salkić, koji je zajedno sa svojim kolegama početkom 2014. godine objavio naučni rad u prestižnom međunarodnom časopisu &quot;American Journal of Gastroenterology&quot;.&nbsp;

Nermin Salkić rođen je 10. juna 1976. u Tuzli. Osnovnu &scaron;kolu i Gimnaziju &quot;Me&scaron;a Selimović&quot; zavr&scaron;io je u Tuzli. Medicinski fakultet u Tuzli, s prosječnom ocjenom 8,89, zavr&scaron;ava prvi po redu u generaciji u julu 2002. Pripravnički staž u trajanju od godinu dana obavlja u UKC-u Tuzla i Domu zdravlja Tuzla.

Prije pet godina izabran je u zvanje docenta na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta u Tuzli, a od 2014. u zvanje vanrednog profesora na toj katedri.&nbsp;

Nermin Salkić

Medicinski podvig

Čelnici Sindikata solidarnosti iz Tuzle ponovo su na sudu. Koji im je to put u posljednjih godinu-dvije dana, ni sami ne znaju, ali znaju da im, kad god ispred sjedi&scaron;ta Sindikata naiđe po&scaron;tar, stiže jal&#39; poziv, jal&#39; rje&scaron;enje od suda.&nbsp;

Općinski sud u Tuzli Sakiba Kopića i Enesa Tanovića, prve ljude Solidarnosti, proglasio je krivim &scaron;to su 1. maja ove godine pred zgradom Kantonalne vlade premijeru i njegovim ministrima ostavili pečeno janje, po jedan hljeb i naramak zelenog luka za njihovo prvomajsko slavlje.

Sudije su ovaj gest ekspresno okarakterizirale kao kr&scaron;enje zakona te Kopiću i Tanoviću već u septembru odrezale novčanu kaznu od po 500 maraka. Hoće li sindikalisti platiti dosuđeni iznos kazne, ovisi o tome &scaron;ta će u ovom slučaju odlučiti drugostepeni organ. No, to je skoro pa nebitno spram činjenice kojom je brzinom Sud procesuirao ovu dvojicu sindikalista.

Godinama, naime, svake srijede pod prozorima tuzlanskih sudija i tužilaca javnost je mogla vidjeti (i čuti, naravno) gladne i obespravljene radnike uni&scaron;tenih firmi kako protestiraju zbog neučinkovitosti pravosuđa, odnosno nerje&scaron;avanja predmeta protiv vinovnika pljački njihovih uni&scaron;tenih fabrika, a protiv kojih su oni godinama podnosili prijave.&nbsp;

Sve &scaron;to je vlast poduzela da se priča o velikom kriminalu i razbojničkoj privatizaciji u Tuzli s radničkih protesta preseli u sudnice jeste da je donijela zakon kojim se zabranjuje &nbsp;okupljanje ispred zgrada institucija, pa time i ispred suda i tužila&scaron;tva, i tako, umjesto poznatih kriminalaca, u sudnice dovela sindikaliste koji su se o velikom kriminalu usudili govoriti.&nbsp;

Sakib Kopić i Enes Tanović već danas očekuju nove prijave, ali i presude za neke podnesene protiv njih koji mjesec ranije. Kažu da su njih dvojica &bdquo;primjer efikasnosti sudova&ldquo;, ali i slika domaćeg pravosuđa koje je svoju neovisnost davno &bdquo;predalo đavolu&ldquo;, odnosno politici koja njima dirigira i plaća ih.&nbsp;

Đavolje presude

Rijetke su, u slici opće destrukcije vrijednosti koje čine temelj na&scaron;e države i njenog aparata, one institucije koje zaista mogu biti na&scaron; ponos. Takve, uprkos brojnim izazovima, danas su Oružane snage (OS) Bosne i Hercegovine, koje ovog 1. decembra obilježavaju svoju desetu godi&scaron;njicu.&nbsp;

Uz snažnu podr&scaron;ku NATO-a, OSBiH su tokom protekle decenije, od tri zaraćene vojske i 400.000 pripadnika, izrasle u &quot;silu za 21. stoljeće&quot; sa 10.000 profesionalnih, dobro obučenih i obrazovanih profesionalnih vojnika.&nbsp;

Tako su ilustrirali da i reforme u BiH mogu dati plodonosne rezultate kada se uistinu provode, kada se njima ne ma&scaron;e tek da bi bile pokriće za nastavak kriminala, korupcije, nepotizma i nereda u novom pakovanju i pod vodstvom podobnih, kako je to često bivalo do sada s na&scaron;im reformskim procesima.

Na&scaron;a snaga, ti istinski patrioti u OSBiH, primjer su kako se može služiti zajedničkoj nam domovini, svim njenim građanima, a da se istovremeno ne gubi ponos ili tradicija na&scaron;ih naroda. Pa ipak, iz njihovih redova nisu dolazili pozivi na mržnju, razdor i destrukciju, oni su radili na dobrobit svih.

Bosna i Hercegovina zato danas s punim uvjerenjem može računati na svoje vojnike, &scaron;to su oni spremno pokazali i tokom pro&scaron;logodi&scaron;njih poplava, tokom ogromnih snježnih nanosa 2012., u sezonama požara i drugih katastrofa. Uostalom, o tome najbolje mogu govoriti hiljade onih kojih su spa&scaron;avali. Ti momci s ponosom su nosili zastavu države BiH u mirovnim misijama diljem svijeta, donoseći kući samo pohvale i odlikovanja.&nbsp;

Nije iznenađujuće da su se upravo Oružane snage BiH nedavno na&scaron;le na udaru terorista, ali i drugih koji ne žele dobro ovoj državi, kojima smetaju na&scaron;a država i njena sloboda, a čiji su garant i OSBiH.

Zato je obaveza bh. vlasti, onih koji su ponijeli zastavu reformi, da sve snage usmjere ka ispunjavanju važnih uvjeta i povedu BiH u NATO, gdje na&scaron;i vojnici po svojim sposobnostima odavno imaju po&scaron;tovano mjesto. Gospodo generali, oficiri i podoficiri, gospodo vojnici, čestitamo vam Dan OSBiH!

Naša snaga

Neprospavane noći mnogih ljubitelja sporta u Bosni i Hercegovini ipak nisu uzaludne. Dvadeset poena, &scaron;est trojki iz sedam poku&scaron;aja, ushićenje američkih komentatora... Velika su satisfakcija za bh. navijače koji se bore protiv vremenske razlike samo da bi pratili Mirzu Teletovića u NBA ligi.

Lični rekord, od 20 ko&scaron;eva i to za samo 18 minuta, u dresu novog kluba Feniks sansa u pobjedi nad Toronto reptorsima (107:102) nagovje&scaron;taj je da bismo i u mjesecima koji slijede mogli gledati blistava izdanja na&scaron;eg krilnog centra u novoj sezoni najjače svjetske ko&scaron;arka&scaron;ke lige.

Uostalom, ovo je bio već &scaron;esti put u posljednjih devet mečeva da je na&scaron; reprezentativac imao dvocifreni učinak u dresu &quot;Sunca&quot; s kojima je u julu potpisao jednogodi&scaron;nji ugovor, vrijedan 5,5 miliona dolara. Prethodno je tri sezone nosio dres Bruklin netsa.

Teletović je rođen 17. septembra 1985. u Jablanici. Sa suprugom Majom ima četvero djece. Nekada najbolji strijelac Eurolige bio je kapiten tuzlanske Slobode, dok je prije odlaska u NBA čak &scaron;est sezona proveo u &scaron;panskoj Laboral Kuči.

Mirza Teletović

Povratak u formu

Ispravljanje nepravde prema penzionerima, najugroženijoj populaciji u na&scaron;oj državi, te onim radnicima kojima državne firme vi&scaron;e od dvije decenije nisu uplaćivale doprinose, a zbog čega se do danas nisu mogli penzionisati, skoro je izvjesno, od 2016. godine vi&scaron;e neće biti samo mrtvo slovo na papiru.

Oba zakonska rje&scaron;enja, jedno koje na pravedniji način, zasnovan na evropskim standardima, obračunava penzije, a drugo koje predviđa uvezivanje radnog staža za oko 25.000 radnika, trebaju stupiti na snagu s početkom naredne godine, dakle za ne&scaron;to vi&scaron;e od mjesec.

Ako ni&scaron;ta, aktuelni sastav Federalne vlade ostat će upamćen po tome &scaron;to je smogao političke hrabrosti i odlučnosti da ono o čemu se skoro dvije decenije samo pričalo, a ni&scaron;ta nije poduzimalo, stavi na papir te po&scaron;alje u proceduru da bi se u &scaron;to skorijem roku moglo implementirati.

Prosto je, naime, nevjerovatno da se država sve ovo vrijeme do sada poigravala sudbinama 25.000 radnika preduzeća koja su u njenom vlasni&scaron;tvu, onemogućavajući tim ljudima jedno od osnovnih prava - pravo na penziju.

Ta ista država, odnosno njene dosada&scaron;nje vlasti, pokazala je maćehinski odnos prema penzionerima, ne mareći za nepravedan Zakon o PIO/MIO, koji ih stavlja u težak položaj. O odnosu države prema penzionerima najvi&scaron;e govori činjenica da je ovakav zakon, koji u povoljniji položaj stavlja ljude penzionisane nakon 1999. godine, sada doživljava punoljetstvo!

Bez sumnje je bilo krajnje vrijeme da se promijeni, odnosno dođe do reforme sistema koji je prouzrokovao &scaron;okantan podatak da danas u Federaciji imamo vi&scaron;e do 229.000 penzionera koji primaju minimalnu penziju, nedostojnu čovjeka.

Stoga treba pozdraviti oba zakonska rje&scaron;enja te nastojati, uz određene korekcije, kojih će nesumnjivo biti, uz &scaron;to manje politikantstva zarad dnevnopolitičkih ciljeva, u oba doma Federalnog parlamenta usvojiti ova reformska rje&scaron;enja.

&nbsp;

Ispravljanje nepravde

Kralj je sru&scaron;en,&nbsp;živio&nbsp;novi&nbsp;kralj! Bokserski svijet dobio je novog svjetskog prvaka u super te&scaron;koj kategoriji, Irca Tajsona Fjurija (Tyson Fury), koji je u subotu navečer u Diseldorfu &scaron;okirao svijet pobijediv&scaron;i 11 godina neporaženog Ukrajinca Vladimira Klička.

Ovo je bila 25 pobjeda Fjurija u isto toliko mečeva, a 18 od tih je ostvario nokautom. Ukrajinac nije doživio nijedan poraz od 2004. godine. U nizu je imao 64 pobjede, od toga 53 nokautom, na 67 profesionalnih mečeva, a ovo je bio 19. put da je branio titulu svjetskog &scaron;ampiona u te&scaron;koj kategoriji, no ovog puta to nije uspio.

U Esprit Areni u Diseldorfu Fjuri, kojem su prije početka meča davane male &scaron;anse da će svrgnuti s trona Klička, bio je uvjerljiviji u dvoboju koji, svakako, neće ući u anale boksa.

Nakon &scaron;to je postao tek osmi britanski svjetski &scaron;ampion u te&scaron;koj kategoriji, Irac se odlučio otpjevati poznatu pjesmu grupe &ldquo;Aerosmith&rdquo; &bdquo;I Don&rsquo;t Want to Miss a Thing&ldquo; (Ne želim ni&scaron;ta propustiti), za suprugu Paris, 50.000 navijača u Diseldorfu i milione ljudi koji su gledali meč u direktnom prijenosu.

Fjuri&nbsp;je rođen prije 27 godina (12. avgust 1988.) u okolini Mančestera u porodici doseljenika iz Irske, a ime je dobio po legendarnom&nbsp;Majku Tajsonu (Michael).

Njegov otac Džon Fjuri (John), koji je romskog porijekla, bio je ulični bokser.&nbsp;Sa suprugom Paris ima kćerkicu Venecuelu i sina Princa.

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Probudila humanost

Buđenje Slobode

Trenerski mag

Metla za javašluk

Skupe greške

Jedinstven glas

Rusi dolaze

Nagrada u pravim rukama

Politika otvorenih vrata

Lider za historiju

Medicinski podvig

Đavolje presude

Naša snaga

Povratak u formu

Ispravljanje nepravde

Kralj je rođen

Kolumne

Probudila humanost

Buđenje Slobode

Trenerski mag

Metla za javašluk

Skupe greške

Jedinstven glas

Rusi dolaze

Nagrada u pravim rukama

Politika otvorenih vrata

Lider za historiju

Medicinski podvig

Đavolje presude

Naša snaga

Povratak u formu

Ispravljanje nepravde

Kralj je rođen