Serija odluka, sastanaka i izjava iz entiteta Republika Srpska, kojima svjedočimo od pro&scaron;le sedmice, jo&scaron; jednom nam je pokazala koliko situacija u manjem entitetu može postati nestabilna i kako lahko može, kada to nekome zatreba, izgledati da je krhak mir koji su prije 20 godina svi normalni građani ove zemlje jedva dočekali.&nbsp;

No, bitno je &scaron;to se iz poku&scaron;aja uru&scaron;avanja državnog sistema jasno iskristalizirala važnost činjenice da državnim institucijama kormilare razumni i ljudi koji nasilje ne samo da ne vide kao posljednju nego je kao opciju za razrje&scaron;enje određenih nesporazuma ne žele ni spominjati, a kamoli uzimati u obzir.&nbsp;

Među takvima je i Perica Stanić, direktor Državne agencije za istrage i za&scaron;titu (SIPA), koji je na otvorene prijetnje oružjem odaslao poruku da se nada da nasilje nikome neće pasti na pamet, podsjetio na razornost ratnih strahota kroz koje je BiH već pro&scaron;la, ali i pokazao odlučnost zakona.&nbsp;

Upravo ovakvi odgovori garancija su da će u ovoj zemlji konačno zaživjeti pravna država i otpočeti ekonomski razvoj bez straha da će svaki čas zazveckati oružje. Stoga u BiH, zbog iskustva koje narodi i građani ovdje imaju, glas svakog onog ko poziva, pa makar i običnim politiziranjem, na bilo kakve nasilne i nezakonite metode u bilo čemu, mora biti uti&scaron;an, i to snagom zakona, sistema, institucija i, na koncu, države.

Jer jo&scaron; važi maksima da onaj &quot;ko se mača laća, od mača i gine&quot;, ali, &scaron;to je jo&scaron; gore, pro&scaron;lost nas je, nažalost, naučila da usto ginu i oni kojima je oružje nasilu gurnuto u ruke.&nbsp;

No, ukoliko u BiH dominantno prevladaju razumne i snage koje su za prosperitetnu i stabilnu BiH, onda bi oni koji zagovaraju sukob ostali bez ikakve podr&scaron;ke, legitimiteta i potpuno izolirani. To je ustvari i jedina pravda za one koji hu&scaron;kaju narod da se bije zarad njihovih ličnih interesa.

Komentar dana

Ko se mača laća...

Perica Stanić, direktor Državne agencije za istrage i za&scaron;titu, nakon odluke Vlade RS da prekine saradnju sa Sudom i Tužila&scaron;tvom BiH te SIPA-om, pokazao je profesionalizam u svom djelovanju ne razmi&scaron;ljajući o političkim konotacijama ove odluke.

Stanić je odmjerenim izjavama doprinio smirivanju situacije. Postupajući isključivo po zakonu, bez uzmicanja pred ičijim izjavama i postupcima, Stanić je kao prvi čovjek najvažnije državne agencije doprinio rje&scaron;avanju problema i ponovnom uspostavljanju saradnje MUP-a RS s državnim institucijama.&nbsp;

Za razliku od čelnika RS, Stanić je izbjegavao da čak upotrijebi riječ oružje. Veliki profesionalac odolio je pritiscima i pozvao je inicijatore odluke iz manjeg bh. entiteta, koja je digla državu na noge, da i kod njih prevlada razum. Nije pokleknuo ni pod prijetnjama. Stanić je najavio da će SIPA, kao &scaron;to je to slučaj bio i do sada, i dalje raditi svoj posao kao samostalna upravna organizacija u sastavu Ministarstva sigurnosti BiH. &nbsp;

Stanić je karijeru započeo kao pomoćnik komandira u PS u Prnjavoru. Potom je uslijedilo napredovanje te je imenovan kriminalističkim inspektorom, a kasnije i komandirom SJB Prnjavor.

Ličnost dana Perica Stanić

Odolio pritiscima

Samo &scaron;to su mediji prenijeli jučera&scaron;nje nove izjave Milorada Dodika izrečene tokom susreta s predstavnicima općine Bosanski Novi kako se ono &scaron;to su pripadnici SIPA-e pro&scaron;le sedmice uradili u njihovoj općini vi&scaron;e neće ponoviti, jer je Vlada RS s ovom agencijom kao i Sudom i Tužila&scaron;tvom BiH prekinula saradnju, iz Banje Luke je stigla vijest koja demantira sve u &scaron;to je Dodik ne samo jučer već i prethodnih dana uvjeravao javnost!

Jednostavno, SIPA nastavlja djelovati u skladu sa svojim ovla&scaron;tenjima na teritoriju cijele BiH, a &scaron;to je potvrdio državni ministar sigurnosti Dragan Mektić. 
&nbsp; 
Pravna država, ustvari, saradnja počinje ne &ldquo;od ponedjeljka&rdquo;, kako bi to cinici kazali, već od nedjelje, a u njoj su ministar policije RS Dragan Lukač i njegov politički &scaron;ef suočeni s te&scaron;kim posljedicama njihovog opasnog zveckanja oružjem nakon pro&scaron;losedmične odluke Vlade RS.

A među tim posljedicama je i ona prema kojoj bi, zbog odbijanja saradnje s Tužila&scaron;tvom i Sudom BiH, a koja podrazumijeva i odbijanje provođenja mjera zabrane, oko 50 optuženika za ratne zločine srpske nacionalnosti, iako se brane sa slobode, moglo ekspresno zavr&scaron;iti u pritvoru!&nbsp;

S posljedicama bahate odluke o prekidu saradnje s državnim organima i Vladu i predsjednika RS, dodu&scaron;e bez kamera i mikrofona, ali i posebnog diplomatskog uvijanja, saznajemo, suočili su i međunarodni zvaničnici, ba&scaron; kako su to uradili koji mjesec ranije, dok je Dodik vozio priču o referendumu o radu Suda i Tužila&scaron;tva BiH. &nbsp;

Ono &scaron;to mu nije pro&scaron;lo kao referendumska volja građana, Dodik je perfidno poku&scaron;ao progurati pro&scaron;le sedmice kroz pretrese i hap&scaron;enja u Bosanskom Novom. I ponovo se suočio s realno&scaron;ću!&nbsp;

&Scaron;ta god da značilo &ldquo;prevazilaženje novonastale situacije&rdquo;, kako su nazvani sinoćnji zaključci sa sastanka prvih ljudi sigurnosnih agencija BiH i RS, oni su jasan signal svima koji misle da su iznad zakona i države.

Snaga države

Život u tridesetima u profesionalnom sportu nije nimalo jednostavan, a vrlo je malo nogometa&scaron;a koji se, kad proslave 30. rođendan, uspijevaju zadržati u vrhu. Iako je u&scaron;ao u 32. godinu života, nogometni reprezentativac Bosne i Hercegovine Vedad Ibi&scaron;ević proživljava svoju drugu mladost.

Ljeto&scaron;nja odluka da napusti &Scaron;tutgart i potpi&scaron;e ugovor s berlinskom Hertom pokazala se kao pun pogodak. Ibi&scaron;ević ponovo re&scaron;eta protivničke mreže &scaron;irom Njemačke, a najnoviju bravuru bombarder iz Vlasenice demonstrirao je proteklog vikenda u bundesliga&scaron;kom meču protiv Darm&scaron;tata (4:0).

Reprezentativac BiH postigao je dva pogotka i upisao jednu asistenciju, a trenutno na svom kontu ima &scaron;est golova u samo devet bundesliga&scaron;kih nastupa za Hertu.

Ovo je za Ibi&scaron;evića bio treći put ove sezone da postiže dva gola na susretu, a posljednji &quot;doppelpack&quot; (dva gola), protiv Darm&scaron;tata, bio mu je 15. u karijeri. Osim toga, ovo je za na&scaron;eg reprezentativca bio ujedno i 25. put u karijeri da je postigao vi&scaron;e od jednog gola na susretu. Postigao je 21 &quot;doppelpack&quot;, ima četiri het-trika, a u Bundesligi trenutno ima 88 golova na svom kontu.

Vedad Ibi&scaron;ević rođen je 6. avgusta 1984. godine u Vlasenici. U karijeri je nastupao za Sent Luis strajkers, Čikago fajer, Pari Sen Žermen, Dižon, Alemanju, Hofenhajm, &Scaron;tutgart i Hertu.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Vedad Ibišević

Druga mladost

Nije pro&scaron;la ni godina mandata američke ambasadorice u BiH Morin Kormak (Maureen E. Cormack), a već je kristalno jasno koliko je mnogo uradila za građane u na&scaron;oj zemlji. Od prvog dana stupanja na dužnost pokazala je izuzetnu posvećenost, energičnost i entuzijazam, želeći pomoći da na&scaron;a zemlja konačno krene naprijed.&nbsp;

Pri tome nije gledala je li vikend ili neradni dan pa da se pojavi na važnim skupovima i mjestima s kojih upućuje važne poruke bh. javnosti, ističući da SAD vide jasnu evropsku budućnost BiH, &scaron;to se nikada nije desilo pojedinim bh. političarima.

Samo tokom prethodnih nekoliko dana ambasadorica Kormak imala je niz aktivnosti, između ostalih, i povodom sedmice posvećene borbi protiv korupcije. Kormak je naglasila da je ova pojava rak-rana ovog dru&scaron;tva koja sprečava razvoj i napredak, te poželjela da u novu 2016. godinu u BiH vlada mir, prosperitet i da bude barem jedan slučaj korupcije koji će biti pravično procesuiran, a odgovorni odu u zatvor!&nbsp;

Kormak je rođena 1957. godine. Diplomirala je na Univerzitetu Ilinoj, a magistrirala na Univerzitetu Čikago 1989. godine, kada je i počela raditi u Stejt departmentu. Karijeru je uglavnom gradila u inozemstvu, radeći u oblasti kulture i medija. Kormak je kao novoimenovani ambasador SAD u BiH zakletvu položila 6. januara u Va&scaron;ingtonu. Do sada je, kao diplomata Sjedinjenih Američkih Država, radila u Poljskoj i Južnoj Koreji.

Morin Kormak

Izuzetna energičnost

U petak je u Briselu uspje&scaron;no okončan prvi sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje BiH i EU, koji je održan na najvi&scaron;em nivou. Kao takav, uistinu predstavlja historijski korak ka punopravnom članstvu na&scaron;e države u EU, jer smo konačno postali kredibilan partner u ispunjavanju ugovora s Unijom koje treba da se zavr&scaron;i punopravnim članstvom.&nbsp;

I ba&scaron; u tom trenutku, kakav tajming, de&scaron;ava se jo&scaron; jedan poku&scaron;aj destabilizacije države. Dolazi, naravno, od Milorada Dodika, koji bi da vje&scaron;tački kreira stanje totalne pravne nesigurnosti, krize i haosa.

I dok Dodik u BiH priziva sukobe, državni ministri koji dolaze iz RS, Mirko &Scaron;arović i Igor Crnadak, na sastanku s visokom predstavnicom EU Federikom Mogerini (Federica Mogherini) i evropskim komesarom Johanesom Hanom (Johannes Hahn), u &scaron;to smo se na licu mjesta uvjerili, ograđuju se od ovog ludila.&nbsp;

Poručuju da su dio tima koji želi stvoriti pretpostavke da BiH uđe u fazu trajne stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta. Najnoviji potezi iz RS dokaz su da je ovakav njihov stav izrečen u Briselu jedini ispravan, te samo kao takav može biti u interesu svih naroda i građana BiH.

Sada je, naime, vi&scaron;e nego ikada potrebno iskoristiti početak istinskog partnerstva između EU i BiH, te raditi na ispunjavanju ugovora kako bismo se priključili krugu evropske porodice.&nbsp;

Dodikov avanturizam može odlično poslužiti kao dodatni poticaj i onim preostalim NATO skepticima među zvaničnicima iz RS da se užurbanim koracima zavr&scaron;i posao koji će dovesti do članstva u najmoćniji vojno-politički blok. Vi&scaron;e nego ikada trebamo ispunjavati uvjete koje propisuje NATO kako bismo konačno stali pod sigurnosni ki&scaron;obran, jer on, upravo zbog nas, postaje sve &scaron;iri.&nbsp;

&Scaron;ansa, koja nam se i u ovom smislu pruža, jednostavno ne smije biti prokockana jer ćemo onda, umjesto sigurnosti, investicija, novih radnih mjesta, bolje infrastrukture, povećanja životnog standarda građana, imati strah, nepovjerenje, izolaciju i sukobe.

Sigurnost, prije svega!

Milorad Dodik krenuo je na sve ili ni&scaron;ta, pa sužavanje zakonskog kruga oko sebe poku&scaron;ava predstaviti kao napad na institucije RS.

Tako je, najavljujući prekid saradnje sa SIPA-om, Tužila&scaron;tvom i Sudom BiH, predsjednik manjeg bh. entiteta oti&scaron;ao doista predaleko uzurpirajući opet sve&nbsp;političke instance koje kontroliraju, na &scaron;tetu građana čije bi interese trebao predstavljati.

No, neka se niko ne vara, ova zloupotreba Dejtonskog sporazuma kulminirala je do mjere u kojoj su već aktivirane poluge međunarodne zajednice, ma koliko one izgledale nevidljive. &nbsp;

Traženje nekih brzih, spektakularnih mjera, sve do aktiviranja adaktiranih bonskih ovlasti u OHR-u, pomalo je čak i nerazumijevanje konteksta.

U Briselu se, onomad, opet kao na dlanu obznanila strategija EU koja, ovoga puta kroz susrete s članovima Predsjedni&scaron;tva BiH, najavljuje da se vi&scaron;e ne kani kasniti kada je u pitanju dodatno ubrzanje BiH na putu ka euroatlantskim integracijama, vjerovatno kao i u slučaju Crne Gore.

Paradoksalno, Dodik i oni koje jo&scaron; drži u &scaron;aci, ovim mjerama kojima se na prepad poku&scaron;ava suziti jurisdikcija bh. državnih organa na teritoriji RS, zapravo daju vjetar u leđa međunarodnoj zajednici da se jo&scaron; vi&scaron;e i &scaron;to prije otvori i ka BiH.

A &scaron;to se akcija SAD tiče, valja poslu&scaron;ati riječi američke ambasadorice u BiH Morin Kormak (Maureen Cormack), koja u ime Va&scaron;ingtona traži da se korumpirani političari u BiH &scaron;to prije po&scaron;alju iza re&scaron;etaka.

I to &scaron;to je Aleksandar Vučić prije odlaska u Brisel rekao da Srbija sada, konačno, zna gdje joj je mjesto, naravno u EU, dodatno otežava Dodikovu poziciju, koji bi po slamku spasa možda opet krenuo u Rusiju. Ali, Moskva suzama ne vjeruje!

&nbsp;

Slamka spasa

Predsjednik Saveza logora&scaron;a BiH Jasmin Me&scaron;ković, uprkos činjenici da često nailazi na nerazumijevanje, kao borac za istinu ne odustaje od za&scaron;tite prava biv&scaron;ih logora&scaron;a u na&scaron;oj zemlji.&nbsp;

Savez logora&scaron;a BiH s Me&scaron;kovićem na čelu svake godine, ako ni&scaron;ta, na Međunarodni dan ljudskih prava podsjeti na zanemarivanje ove kategorije u na&scaron;em dru&scaron;tvu, koja je možda i najvi&scaron;e propatila tokom agresije na BiH. Pa, tako i ove godine Me&scaron;ković, ukazujući na činjenicu da je u logorima, između ostalih, bilo zatočeno oko 20.000 maloljetnika, ipak poku&scaron;ao prenijeti najmlađima poruku da moraju po&scaron;tovati i voljeti druge.&nbsp;

Nevolje biv&scaron;ih logora&scaron;a u BiH se ne smanjuju, čak su sve veće, jer država i dalje &scaron;uti o tome problemu. Me&scaron;ković u međuvremenu uporno ponavlja da logora&scaron;i Zakonom o za&scaron;titi žrtava torture ni&scaron;ta posebno ne traže, osim da im se prizna da je bilo logora u BiH te da su logora&scaron;i ubijani, mučeni, silovani. Ali i da onaj ko je uspio izaći živ iz logora, mora imati pravo na penziono-invalidsku za&scaron;titu. &nbsp;&nbsp;

Jasmin Me&scaron;ković rođen je 1967. godine u Čeliću. Bio je zatočenik logora u Sremskoj Mitrovici u Srbiji 1992. godine. Na čelu je Saveza logora&scaron;a BiH od 2013. godine.&nbsp;

Jasmin Mešković

Prava logoraša

Ba&scaron; kao &scaron;to 27. aprila ove godine nisam imao dilemu je li napad na PS Zvornik gnusni teroristički atak, isto tako niko ne treba imati ni najmanju sumnju da je jučera&scaron;nja odluka Vlade RS da prekine saradnju sa Sudom i Tužila&scaron;tvom BiH, kao i SIPA-om, te da otvoreno zaprijeti institucijama, ustvari drzak antidržavni čin koji zahtijeva svaku osudu i reakciju ne samo bh. vlasti nego i uspavane međunarodne zajednice kao garanta sigurnosti u BiH.

Iako je za poteze RS iskori&scaron;tena akcija hap&scaron;enja osumnjičenih za ratne zločine nad nevinim Bo&scaron;njacima u Bosanskom Novom, to je, očito, samo povod, jer potezi Vlade RS, a potom Narodne skup&scaron;tine i entitetskog predsjednika, koji su ih jednoglasno podržali, najmanje jesu ličili na ishitrenu reakciju. Kako reče premijerka RS Željka Cvijanović - ni&scaron;ta se ovdje ne de&scaron;ava slučajno!

Ono &scaron;to je zabrinjavajuće jeste da očito kr&scaron;enje Dejtonskog&nbsp;mirovnog sporazuma i direktan udar na ustavni poredak BiH, vraća u sjećanje izlazak srpskih kadrova iz MUP-a RBiH aprila 1992. godine, odnosno policijsku pobunu Mile Martića protiv Zagreba i tzv. balvan-revoluciju. Te balkanske epizode ostavile su iza sebe tragične posljedice za sve strane i samo možemo vjerovati da Milorad Dodik, bez obzira na ovosedmično salutiranje zločinca Ratka Mladića, nije potražio uzore kojih se i srpska historija mora stidjeti.

Dodikove prijetnje da se ne ispituje ozbiljnost njegovih namjera ili upozorenje da bi se mogli dogoditi sukobi SIPA-e i MUP-a RS (ali i iznenadna nabavka većih količina oružja i municije za MUP RS), moraju biti povod za pitanje do koje je granice predsjednik RS spreman ići u nastojanju da se održi na vlasti.

No, ovakvi potezi &scaron;efa RS ne mogu čuditi. Strategija slabljenja bh. države i njenog obesmi&scaron;ljavanja, suzdržanost međunarodnog faktora i dosada&scaron;nja slabost Bo&scaron;njaka doveli su do ovakvog raspleta događaja. Dodikova vi&scaron;egodi&scaron;nja politika vodila je upravo ka tački s koje za njega neće biti povratka. A jučera&scaron;nji događaji za nekada&scaron;njeg favorita međunarodne zajednice mogli bi biti upravo ta prijelomna tačka.

&nbsp;

&nbsp;

Atak na državu

Angela Merkel nije dobila Nobelovu nagradu za mir u 2015. godini, no magazin &ldquo;Time&rdquo; pobrinuo se da njemačka kancelarka godinu ne zavr&scaron;i praznih ruku. Barem &scaron;to se tiče priznanja. Uredni&scaron;tvo ovog magazina izabralo je za ličnost godine pa je tako postala prva žena koja je kao pojedinac dobila ovu nagradu koja se pod nazivom &quot;Ličnost godine&quot; dodjeljuje od 1999.

Nesumnjivo, Merkel je najmoćnija žena na svijetu. Njene se poruke slu&scaron;aju s pozorno&scaron;ću, niko ih ne ignorira. Uvijek je okružena jakim političkim liderima. Moćna, pragmatična, propagira moralno vođenje svijeta. Sve to, ali i zato &scaron;to je &quot;pokazala liderstvo da Evropa ostane otvorena u vrijeme ekonomske i izbjegličke krize&quot; zaslužila je ovo priznanje.

Merkel je prva žena koja je kao pojedinac dobila &quot;Timeovu&quot; nagradu &quot;Ličnost godine&quot; (Person of the Year).

Angela Merkel rođena je u Hamburgu 1954. godine. Na čelu Kr&scaron;ćanske demokratske unije (CDU), čiji je dugogodi&scaron;nji predsjednik bio njen mentor Helmut Kol (Kohl), do&scaron;la je 2000. godine. U godinama koje su slijedile za vrijeme vladavine SPD-a, odnosno njenog lidera Gerharda &Scaron;redera (Schroder), bila je lider opozicije.

Godine 2005. postala je prva žena na čelu njemačke vlade. Na parlamentarnim izborima 2009. izabrana je drugi put za njemačku kancelarku, a treći mandat kancelarke dobila je krajem 2013. godine.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Angela Merkel

Liderka Evrope

Neosporno je prijateljstvo države Katar koja je s na&scaron;om državom diplomatske odnose uspostavila jo&scaron; ratne 1993. godine.

Trenutni ambasador Katara Ra&scaron;id el-Kavari je jedan od prijatelja BiH, uz kojeg na&scaron;a budućnost izgleda manje sumorna i neizvjesna.

Naime, ambasador El-Kavari je za svog mandata uspio stanovnicima svoje domovine nametnuti BiH kao turističku destinaciju, &scaron;to se ogleda u sve većim brojem turista iz Katara u na&scaron;em glavnom gradu, ali i &scaron;ire. Ambasador El-Kavari najavio je i otvaranje nove aviolinije Doha - Sarajevo, koja će, svakako, jo&scaron; vi&scaron;e doprinijeti razvoju tako perspektivne privredne grane kao &scaron;to je turizam.

Međutim, ambasador El-Kavari nije stao samo na dovođenju turista iz Katara u BiH, također namjerava animirati i značajan broj investitora. A koliko su za na&scaron;u državu bitne investicije, ne mora se posebno nagla&scaron;avati. Da bi se to i ostvarilo, dogovoreno je formiranje specijalnog fonda katarskog prijateljstva iz kojeg će se finansirati mala i srednja preduzeća u BiH. &nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

LIČNOST DANA  Rašid el-Kavari

Prijatelj za budućnost

Gradnja toplovoda od Kaknja do Sarajeva mogla bi već naredne godine biti realnost, a priča koju su mnogi smatrali naučnom fantastikom postala bi jedan od velikih razvojnih projekata kakvi su proteklih godina nedostajali državi. Novac poreznih obveznika tro&scaron;io se na naknade, kojekakve prekomjerne reprezentacije i, jednostavno, nije ulagan u državu niti za generacije koje dolaze.

Konzorcij kompanija &bdquo;Bosna-S&ldquo; i &bdquo;Enova&ldquo;, predvođen Ma&scaron;inskim fakultetom u Sarajevu, priveo je kraju prvu fazu studije, u martu se očekuje finalna verzija, kada će investitor &bdquo;Elektroprivreda BiH&quot; odlučiti o prihvatanju projekta. Ako toplovod ugleda svjetlo dana, građani bh. prijestonice neće vi&scaron;e morati strepiti hoće li zapucati na ukrajinsko-ruskoj granici pa da zbog toga poskupi, ili nestane, ionako skupi ruski plin. Niti će se zimi, kao posljednjih dana, gu&scaron;iti u opasnom smogu.

Već sada je, &scaron;to je potvrdio i voditelj projekta, ugledni profesor Ma&scaron;inskog fakulteta Ejub Džaferović, vidljivo da je gradnja toplovoda isplativa. Analizirani su svi aspekti, pa i mogućnost gradnje granskih toplovoda za Ilija&scaron;, Brezu, Visoko i na drugu stranu prema Zenici.

Osim &scaron;to bi u ovom projektu učestvovale domaće kompanije, &scaron;to direktnim injektiranjem novca evropskih investicionih fondova jača bh. privredu,&nbsp; toplovod kao jedan u nizu razvojnih projekata spasit će i Termoelektranu Kakanj.

Bosna i Hercegovina približavanjem evropskoj porodici morat će prezentirati efikasnost termoelektrana i ostalih industrijskih postrojenja, jer Evropa želi &bdquo;čistu energiju&ldquo; sa smanjenim emisijama, a toplovodom bi se udvostručila efikasnost TE Kakanj, &scaron;to bi, kako je svojevremeno rekao profesor Izet Smajević, &bdquo;mogao biti primarni zadatak toplovoda&ldquo;.

Ova u svijetu već isprobana ideja samo je jedan od razvojnih projekata koji bi trebali u narednom periodu biti rezultat potencijala koje BiH ima te snažne, proevropske i proekonomske vladajuće većine koja se uspostavlja posljednjih sedmica na svim nivoima.

&nbsp;

Razvojni projekti

Sjajni sportista, NBA zvijezda, Jablaničanin, a odnedavno i investitor Mirza Teletović mogao bi poslužiti za primjer mnogim drugim uspje&scaron;nim sportistima, biznismenima, kao i Bosancima i Hercegovcima koji su zaboravili svoju domovinu.

Mirza će uložiti vlastita sredstva u izgradnju dvije mini hidroelektrane na prostoru općine Jablanica. Hidroelektrane bit će izgrađene na rijeci Doljanici, a kompletna investicija iznosi vi&scaron;e od 10 miliona KM. U narednoj godini trebala bi početi implementacija ove investicije.

Teletović je tako jo&scaron; jednom pokazao da njegov patriotizam nije isključivo deklarativan te da svojoj zemlji želi pomoći i na drugi način. Odranije je uključen u brojne humanitarne projekte u BiH.

Mirza Teletović rođen je 17. septembra 1985. godine u Mostaru, a trenutno je član NBA ekipe Feniks sans, koju je preksinoć odveo do pobjede nad Čikago bulsima. Porodičan čovjek, oženjen je Majom, s kojom ima četvero djece.

 
&nbsp;

LIČNOST DANA Mirza Teletović

Investiranje u domovinu

U Sarajevu je jučer uhap&scaron;en general Armije RBiH u penziji Sakib Mahmuljin. &nbsp;

Hap&scaron;enje se dogodilo u ranim jutarnjim satima, a izveli su ga specijalci s fantomkama na glavama, ba&scaron; kao da se radilo o krvoločnom svjetskom bjeguncu, a ne čovjeku koji se pravosuđu ove zemlje godinama odazivao na svaki poziv.

Spektakl Mahmuljinovog hap&scaron;enja, kako mnogi jučer iznose bojazan, osim poniženja generala, imao je za cilj i ne&scaron;to mnogo vi&scaron;e. Trebalo je, izgleda, pokazati javnosti da se hapsi ratni zločinac s najvi&scaron;im vojnim činom Armije RBiH i da zločinaca ima &quot;na sve tri strane&ldquo;, i to da ih ima podjednako.

Bez sumnje, svako ko je počinio ratni zločin treba biti uhap&scaron;en shodno zakonima ove zemlje. Ali, svako, i to pod uvjetom da za krivicu postoje stvarni dokazi, a ne da se njihova krivica dokazuje uz pomoć lažnih i dobro plaćenih svjedoka, o čemu skoro svakodnevno imamo priliku slu&scaron;ati, a i gledati na domaćim sudovima.&nbsp; &nbsp;

Koliko je Mahmuljin kriv za zločine koje su počinili pripadnici odreda &quot;El Mudžahid&quot;, to će i tužioci, ali i njegova odbrana dokazivati na sudu. Onaj ko je pratio ha&scaron;ki proces rahmetli generalu Rasimu Deliću, a na&scaron; list ga je pratio, imao je priliku vidjeti dokaze koji Mahmuljina unaprijed oslobađaju svake krivice za ono za &scaron;ta je jučer uhap&scaron;en. Bit će zaista zanimljivo gledati čime će tužioci potkrijepiti rafale optužbi koje su jučer pred kamerama sasuli u Mahmuljina.

Hap&scaron;enje generala Mahmuljina jedno je u nizu hap&scaron;enja ratnih komandanata Armije RBiH posljednjih godina, čije ih smje&scaron;tanje iza re&scaron;etaka treba izjednačiti s pripadnicima VRS koji zbog počinjenih te&scaron;kih ratnih zločina robijaju desetine godina zatvora u BiH i svijetu...

Prema svemu sudeći, Mahmuljinovo, kao i mnoga druga ekspres hap&scaron;enja komandanata Armije RBiH, sumnja se, posljedica su potpisivanja kojekakvih tužilačkih protokola i dogovora proslavljenih u beogradskim restoranima i bircuzima. Zna li iko &scaron;ta u tim protokolima pi&scaron;e?!

&nbsp;

Hapšenje generala

Srbijanski ministar odbrane Bratislav Ga&scaron;ić postao je nova &quot;zvijezda&quot; regiona nakon &scaron;to je bahato, seksistički i &scaron;ovinistički pred upaljenim kamerama i mikrofonima rekao &quot;&scaron;to volim ove novinarke koje ovako lako kleknu&quot;, gledajući u dopisnicu B92 koja se sagnula da ne bi bila u kadru dok ministar govori.

Sigurno je da političar Ga&scaron;ić ovom izjavom nije mislio ni&scaron;ta lijepo. Njegov uvredljivi komentar za svaku je osudu i govori vi&scaron;e o Ga&scaron;iću nego bilo koja izjava koju je prethodno dao.

Nakon &scaron;to je većina medija iz cijelog regiona prenijela izjavu ministra Ga&scaron;ića pod oznakama &quot;skandalozno&quot;, &quot;&scaron;okantno&ldquo;, stiglo je i saopćenje Ministarstva odbrane Srbije u kojem se ministar lično izvinjava. Čak je i nazvao novinarku da joj uputi izvinjenje. Ali, kasno.

Ga&scaron;ić je svojom nepromi&scaron;ljenom izjavom pokazao da je oličenje &scaron;ovinizma, a vrijeđanjem žena ne samo da je ukaljao svoj obraz nego i cijele Vlade Srbije čiji je član. Aleksandar Vučić, premijer Vlade Srbije, također se oglasio povodom ovog incidenta navodeći da je &scaron;okiran i da Ga&scaron;ić ne može ostati ministar poslije takve izjave.

Bratislav Ga&scaron;ić rođen je 1967. godine u Kru&scaron;evcu.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana   Bratislav Gašić

Primitivni ministar

Stanje u zdravstvu ne da nije dobro, nego je mnogo gore, a pojedine ustanove u toj oblasti pona&scaron;aju se kao otuđeni centri moći! Kada ovakvu konstataciju iznese ministrica zdravstva Kantona Sarajevo, kao &scaron;to je to jučer učinila Zilha Ademaj, onda je i onima koji imaju sreću da ne obijaju od vrata do vrata ljekarskih ambulanti potpuno jasno kakva katastrofa prijeti zdravstvenom sistemu u glavnom bh. gradu.

Istina je da su dubioze u kojima se na&scaron;e zdravstvo nalazi odranije poznate većini građana koji to itekako osjećaju na svojoj koži, ali ipak je posebno &scaron;okantno to da se dugovi koje Univerzitetski klinički centar Sarajevo (UKCS) mjeri u desetinama miliona maraka gomilaju već godinama, a da niko do sada nije prona&scaron;ao rje&scaron;enje za njihovu otplatu.

Dok s jedne strane uzroci &ldquo;bolesti&rdquo; konstantno leže u netransparentnim procesima javnih nabavki medicinske opreme, s druge strane potpuno je poražavajuća slika da zbog toga pacijenti koji leže u UKCS-u moraju sami sebi kupovati lijekove!

Nisu zato, naravno, krivi oni časni ljekari, medicinske sestre i ostalo osoblje koje je, zasigurno, u većini u odnosu na one nečasne kojima je jedini interes njihov džep, pa su zbog toga i &ldquo;otuđili&rdquo; zdravstvo.

Stoga je jučera&scaron;nja ostavka Rusmira Mesihovića na funkciju generalnog direktora te najveće kliničke ustanove u BiH najmanje &scaron;to se moglo očekivati od najodgovornijeg u lancu komandovanja. Jer, na toj funkciji mora biti neko ko će zaista zavesti reda i napraviti duboke reformske rezove koje najavljuje ministrica Ademaj.

Ohrabrujuće djeluje njena odlučnost da se stanje konačno počne sređivati i u Zavodu zdravstvenog osiguranja KS, koji, kako je ukazala, kao i UKCS-u, osim neplanskog i prekomjernog upo&scaron;ljavanja neproduktivnog kadra, u pružanju usluga građanima nije odmakao dalje od pro&scaron;log stoljeća.

Tek kada se taj haos ra&scaron;čisti i zdravstveni sistem konačno istrgne iz otuđenih centara moći, građani će odahnuti i bez brige moći uzeti zdravstvenu knjižicu u ruke i otići ljekaru, ne strahujući od toga hoće li i kada će zaista i dobiti adekvatnu, za život važnu pomoć.

&nbsp;

Ko se mača laća...

Odolio pritiscima

Snaga države

Druga mladost

Izuzetna energičnost

Sigurnost, prije svega!

Slamka spasa

Prava logoraša

Atak na državu

Liderka Evrope

Prijatelj za budućnost

Razvojni projekti

Investiranje u domovinu

Hapšenje generala

Primitivni ministar

Otuđeno zdravstvo

Kolumne

Ko se mača laća...

Odolio pritiscima

Snaga države

Druga mladost

Izuzetna energičnost

Sigurnost, prije svega!

Slamka spasa

Prava logoraša

Atak na državu

Liderka Evrope

Prijatelj za budućnost

Razvojni projekti

Investiranje u domovinu

Hapšenje generala

Primitivni ministar

Otuđeno zdravstvo