U zemlji gdje vladaju nacionalističke stranke, gdje jo&scaron; nema spremnosti na dijalog, a nerijetko su i djeca u vrtićima nacionalno podijeljena, polaznici mektepske pouke u sarajevskom džematu Bojnik, na inicijativu Mehidina ef. Be&scaron;lića, pokazali su svima jedini ispravan, pozitivan put.

U Bojniku je proteklog vikenda organizirana akcija či&scaron;ćenja prostora oko džamije, ali su je djeca, zajedno s ef. Be&scaron;lićem, imamom ovog džemata koji je rukovodio akcijom, pro&scaron;irila i na obližnje pravoslavno groblje. Ovim gestom željeli su pokazati da su naučeni da su tolerancija, suživot, dobar kom&scaron;ijski odnos, bez obzira na vjeroispovijest, ono &scaron;to im je važno.

Mehidin ef. Be&scaron;lić rođen je 23. januara 1979. godine u Zvorniku. Svr&scaron;enik je Gazi Husrev-begove medrese i Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu.

U Medžlisu Islamske zajednice Sarajevo zaposlen je kao imam, hatib i mualim od 2006. godine. Bio je imam u džematima Mejta&scaron;, Crna Rijeka i Bojnik. Oženjen je i otac četvero djece.

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana   Mehidin ef. Bešlić

Zaštitnik tolerancije

Ako do septembra ne budu povećane penzije u FBiH, penzioneri će, najavio je predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH Omer Omerefendić, organizirati proteste u svim većim gradovima Federacije.

Podsjetio je na te&scaron;ko materijalno stanje penzionera te potvrdio ono &scaron;to svi znamo, a uporno o tome &scaron;utimo, da većina penzionera, na sramotu dru&scaron;tva i države, živi u te&scaron;kom siroma&scaron;tvu i umire gladna.

Treba samo jednu noć žrtvovati san, pa sa svojih prozora posmatrati jezive prizore u dvori&scaron;tima na&scaron;ih stambenih blokova, gdje se grupe staraca otimaju o komade hljeba bačene u kontejnere ili druge ostatke hrane.

Aktuelni premijer Federacije penzionerima je jasno stavio do znanja da povećanja penzija u ovoj godini nema. Očito u neznanju! Premijer je, naime, zaboravio da je Federacija, čiju vladu vodi, dužna penzionerima blizu 200 miliona (do sada), jer su njegovi prethodnici polizali račune na koje su se slijevale penzionerske pare, da bi njima namirivali svoje potrebe, odnosno svoj nerad i nesposobnost. 
&nbsp; 
Vi&scaron;e od polovine penzionera u FBiH godinama grca na minimalcu od 320 maraka. Za to vrijeme, u bonluku visokih plaća uživa silni administrativni aparat rođen u skutima političkih partija koje za svake izbore serviraju laž o potrebi povećanja penzija i standarda na&scaron;ih penzionera.

Dugo je trebalo da penzioneri shvate da ih oni za koje glasaju redovno lažu i da bez stida i straha nastavljaju otimati ono &scaron;to njima pripada. Zato su i odlučili ustati i javno reći: Dosta.

Jadna li je ona vlast, ali i država, u kojoj penzioneri na protestima trebaju tražiti ono &scaron;to su svojim radom davno zaslužili. 
&nbsp; &nbsp;

&nbsp; 
&nbsp;

&nbsp;

Komentar dana

Državna sramota

Iako nije bio u prvom sastavu Rome na velikom derbiju protiv Lacija, Miralem Pjanić bio je ključni igrač pobjede &quot;Vučice&quot; protiv najvećeg rivala (2:1).

Nakon &scaron;to je u&scaron;ao u igru, Roma je postigla oba gola, a za drugi, onaj pobjedonosni, Pjanić je asistirao strijelcu Mapou Janga-Mbivi (Mapou Yanga-Mbiwa). S tri osvojena boda u rimskom derbiju Roma je, kolo prije kraja italijanske Serije A, osigurala drugo mjesto i direktan plasman u Ligu prvaka.

Pjanić je u ovoj sezoni bio jedan od najboljih igrača Rome i nalazi se na meti velikih evropskih klubova, ali Rimljani ga ne žele prodati osim ako ne stigne neka ponuda koja se ne odbija.

Rođen je 2. aprila 1990. godine u Tuzli. Početkom agresije izbjegao je u Luksemburg, gdje je počeo trenirati fudbal. Nakon &scaron;to je nastupio za kadetsku reprezentaciju ove zemlje, a kada je dobio paso&scaron; BiH, 2008. godine, odmah je postao član selekcije na&scaron;e zemlje. Od tada pa sve do danas, Miralem je jedna od glavnih poluga Zmajeva, s kojima je učestvovao i na Svjetskom prvenstvu u Brazilu.

U klupskoj karijeri nastupao je za francuske Mec i Lion, odakle je 2011. stigao u Romu.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana  Miralem Pjanić

Junak derbija

Često osvane informacija da je namjerno zapaljeno neko vozilo. I malo po malo, broj takvih popeo se na 65, i to od 1. juna pro&scaron;le do 23. maja ove godine... &nbsp;

Građani se s pravom pitaju kako to da na&scaron;u policiju ovaj podatak nimalo ne frustrira. Može biti da oni ovu vrstu ugrožavanja sigurnosti i shvataju ozbiljno... Barem se tako pona&scaron;aju policijski zvaničnici koji se ospu kada ih neko upita: &bdquo;Kako to da se ne može stati ukraj ovom piromanskom trendu?&ldquo;&nbsp;

Naljute se pa postanu drski &scaron;to im se ne postavi lak&scaron;e pitanje... U ono malo riječi &scaron;to od njih klije&scaron;tima novinari i&scaron;čupaju, oni lopticu prebace na građane od kojih traže saradnju. U isto vrijeme ne čine ni&scaron;ta da bi povratili u potpunosti izgubljeno povjerenje tih istih građana.&nbsp;

Jasno je da su motivi paljevina automobila različiti, od neuzvraćene ljubavi do neizmirenog duga, ali ipak ne može se ignorirati činjenica da je za kratko vrijeme zapaljeno 65 vozila, a da za to niko nije odgovarao.&nbsp;

Postoji li u bh. prijestonici grupa koja se jednostavno specijalizirala za ovakvu vrstu &bdquo;uličnih usluga&ldquo;? Hoćemo li svi mi uskoro početi naručivati paljevinu kom&scaron;ijinog vozila jer nas je, naprimjer, poprijeko pogledao...

&Scaron;apuće se na ulici da postoji i cjenovnik. Jo&scaron; malo pa će se neko dosjetiti i registrirati firmu za namjernu paljevinu vozila. Vrh policije to, vjerovatno, ne bi ni primijetio.

Briga njih &scaron;to za to vrijeme mediji viču: &bdquo;Držite piromane!&ldquo; &nbsp;&nbsp;

&nbsp;

Držite piromane!

Historija bh. sporta jo&scaron; je jednom ispisana, ovaj put u Parizu. Damir Džumhur je u prvom kolu gren slem turnira Rolan Garosa savladao Mihaila Južnjog, nakon &scaron;to je Rus predao meč pri vodstvu na&scaron;eg najboljeg tenisera od 2:0 u setovima.

Ovo je najveći uspjeh Sarajlije nakon sjajnog trećeg kola na pretpro&scaron;lom Australian openu i poraza od Čeha Toma&scaron;a Berdiha (Tomas Berdych).

Džumhur je u prvom setu do brejka stigao pri rezultatu 2:2, a nakon vodstva od 3:2 iskoristio je svoj servis i poveo 4:2. Sedmi gem donio je i drugi brejk, da bi nakon 25 minuta okončao set u svoju korist rezultatom 6:2. U drugom je Džumhur bio jo&scaron; uvjerljiviji, nakon čega je Rus predao meč.

Naredni protivnik na&scaron;eg tenisera je Kipranin Markos Bagdatis (Marcos Baghdatis), koji je eliminirao Hrvata Ivu Karlovića. Džumhur je rođen 20. maja 1990. godine. Profesionalac je od 2011. te je do sada osvojio četiri ITF titule, isto toliko u dublovima.

Trenutno je rangiran kao 85. teniser svijeta. Osvajač je titule evropskog juniorskog prvaka 2010. godine, a član je i Dejvis kup reprezentacije BiH.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana     Damir Džumhur

Sarajlija ispisuje historiju u Parizu

Da &quot;bosanskom loncu&quot; zaista vrlo malo treba da prekipi, ovda&scaron;nja javnost se mogla uvjeriti u dva događaja koja su se paralelno zbila u petak. Naime, dok je u Banjoj Luci policija hapsila Sejfudina Tokića zbog isticanja zastave s ljiljanima, u Mostaru se desilo nacionalističko divljanje mostarskih maturanata, koje je moglo izazvati ozbiljan međunacionalni incident.

Samo ova dva događaja bila su dovoljna da se tinjajuća vatra pretvori u ogroman požar, budući da je događaju u Banjoj Luci, na tlu RS, prethodilo hap&scaron;enje bo&scaron;njačkih povratnika osumnjičenih za terorističke aktivnosti. Na kraju su od 32 privedene osobe u pritvoru zadržane samo dvije.

S pravom se treba postaviti pitanje kome trebaju nacionalne tenzije u osiroma&scaron;enoj državi, koja je dovedena na rub ekonomske propasti, u situaciji bez perspektive za brze i velike promjene.

S pravom, onda, treba posumnjati da se ovakvi, naizgled nepovezani događaji u Mostaru i Banjoj Luci nisu tek tako desili te da koriste istim onim nacionalističkim i elitističkim centrima moći koji su pod pla&scaron;tom očuvanja &quot;nacionalnih interesa&quot; gurnuli BiH u ambis.

Ni ekonomski krah koji nam prijeti, ni siroma&scaron;tvo koje nezaustavljivo raste, ni alarmantan broj mladih koji napu&scaron;taju državu, kao ni korupcija koja ovo dru&scaron;tvo izjeda poput termita ne mogu biti dovoljan razlog da skrenu s kursa kojeg se čvrsto drže.

A on se odnosi na konstantno skretanje pažnje s pravih problema koji ti&scaron;te običnog čovjeka u BiH. To su posao, životni standard, sigurnost i perspektiva. Sve to nedostaje običnom čovjeku u BiH.

Ali zato svakodnevno ima agitatorske parole o očuvanju RS, hrvatskih, srpskih i bo&scaron;njačkih interesa. Svakodnevno se naslu&scaron;a o &quot;njihovim nastojanjima protiv nas&quot;, i obrnuto. I to će trajati sve dok običan čovjek ne kaže dosta.

&nbsp;

Bosanski lonac

An Braser (Anne Brasseur), predsjedavajuća Parlamentarne skup&scaron;tine Vijeća Evrope, boravila je u Sarajevu povodom preuzimanja predsjedavanja BiH Vijećem Evrope, &scaron;to je od velikog značaja za na&scaron;u zemlju. Braser je posebno istakla da BiH u narednih pola godine vodi Evropu, a ne slijedi, time ukazujući veliko povjerenje na&scaron;oj zemlji.

Iako BiH preuzima predsjedavanje Vijećem Evrope u zaista kritičnom momentu, kada su aktuelne političke krize poput onih u Ukrajini ili u Makedoniji, Braser je ohrabrujuće potencirala da BiH ima kapacitete da se suoči s brojnim izazovima koji su posrijedi.

Činjenica je da zadatak rukovođenja organizacijom od 47 zemalja i 820 miliona stanovnika neće biti nimalo jednostavan, ali ukazano povjerenje se ni pod koju cijenu ne smije prokockati. &nbsp;

An Braser je rođena 19. maja 1950. godine u Luksemburgu. Od januara pro&scaron;le godine nalazi se na čelu Parlamentarne skup&scaron;tine Vijeća Evrope. Druga je žena u historiji koja predsjedava ovim vijećem.

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana An Braser

Vjera u BiH

Vr&scaron;ilac dužnosti izvr&scaron;nog direktora sarajevskog preduzeća &bdquo;Rad&ldquo; Almas Ćatović u firmu u kojoj radi, zahvaljujući direktorskoj moći i utjecaju, zaposlio je 84 člana svoje familije!

Mnogima je to te&scaron;ko povjerovati, iz prostog razloga &scaron;to toliko familije u jednom gradu i na jednom mjestu malo ko od nas može iskupiti, čak i na Bajram, a kamoli da u istoj firmi godinama skupa rade i plaću primaju.

Dodu&scaron;e, firma je državna i, kad je BiH u pitanju, tada je sve moguće. Jer biti direktor, pa makar i v. d., u&nbsp; firmi koju kontrolira partija na vlasti, kao &scaron;to je slučaj s preduzećem &bdquo;Rad&ldquo;, znači imati moć i raditi, prije svega, za svoje i partijske interese.

Da je samo deseti dio onoga &scaron;to su o Ćatovićevim &bdquo;sposobnostima&ldquo; u medijima iznijeli radnici njegovog preduzeća tačno, isti dan bi on s lisicama na rukama morao bio sproveden do prve policijske stanice i tamo &bdquo;pitan za zdravlje&ldquo; svoje uže i &scaron;ire familije u &bdquo;Radu&ldquo;. Ali, kao i u bezbroj do sada istih ili gorih slučajeva, i ovaj put reakcija je izostala.&nbsp; &nbsp;

Državne institucije i javna preduzeća u BiH puni su familijarno povezanih kadrova. Nije te&scaron;ko u pojedinim ministarstvima, agencijama, upravama, javnim preduzećima i ustanovama među zaposlenima prepoznati cijela porodična stabla određenih funkcionera koji moć crpe iz političkih stranaka kojima pripadaju. &nbsp;

Zaposliti sina, brata, rođaka u javni sektor znači imati osiguranog glasača na izborima. Takvi su, najče&scaron;će, u prvim redovima odbrane svih lopovluka i nezakonitosti svojih poslodavaca i njihovih političkih mentora.

Stoga i ne čudi &scaron;to su rođaci Almasa Ćatovića kukom i motikom krenuli na novinare koji su ih pitali kako su i prema kojim kriterijima dobili posao u &bdquo;Radu&ldquo;.

&nbsp;

Odbrana lopovluka

Da na&scaron;u domovinu i njenu himnu ne vole ba&scaron; svi podjednako u BiH, jasno je i pticama na grani. Zna se desiti i da se na pojedinim stadionima himna BiH ispraća zvižducima, ali i psovkama, &scaron;to je odraz ne samo nepo&scaron;tivanja države nego i nekulture.&nbsp;

Jedan gospodin iz Mostara Tarik Žuljević u srijedu je sa &scaron;irokobrije&scaron;kog stadiona Pecara, uoči utakmice između &Scaron;irokog Brijega i Olimpica, svima u BiH bez riječi, ali kulturno, očitao lekciju pokazav&scaron;i kako se vole i po&scaron;tuju svoja država i himna.&nbsp;

Dok su ostali navijači sjedili, a neki čak mahali i hrvatskom zastavom, Žuljević je, kako i dolikuje, ustao te s ponosom ispratio intoniranje himne BiH.

Ovaj hrabri Mostarac kaže da bi čisto radi reda ustao da je to bila i himna Azerbejdžana, a kamoli BiH, dokazav&scaron;i i na taj način da čovjek normalnog kućnog odgoja po&scaron;tuje tuđe kao i svoje.&nbsp;

U gradu na Neretvi Žuljević je poznat i po svom aktivnom uče&scaron;ću u lanjskim protestima građana, na kojima je stalno ukazivao na probleme običnog čovjeka u ovoj državi koju, kako i sam kaže, trebamo svi voljeti bez obzira na to kakva je, jer nam je jedna i jedina. Žuljević je pravnik po struci.

Tarik Žuljević

Heroj s Pecare

Jučer su se navr&scaron;ile 23 godine od prijema Republike BiH u Ujedinjene narode (UN). Kolega Erol Avdović tim je povodom na stranicama na&scaron;eg lista napisao divno prisjećanje na te dane, nakon kojeg se može sročiti samo jedna konstatacija - bili smo slabi, bili smo pred genocidom i uni&scaron;tenjem, ali smo bili nepobjedivi, ponosni i odlučni da se svim snagama borimo za jedinu nam BiH - suverenu, nezavisnu i nedjeljivu državu (sjećate se ovog).

Danas, nakon svega, opor okus u grlu. Nigdje države BiH, ni prisjećanja na velike dane. Ko na džumu, ko na drumu... Ni oni &scaron;to na jeftinom patriotizmu i s ustima punim &scaron;ehida uzima&scaron;e glasove pro&scaron;le jeseni, ne sjeti&scaron;e se ovog velikog dana, za koji bi Palestinci dali sve. Nigdje zvaničnog obilježavanja, manifestacija i simpozija. I onda nas, kao, čudi &scaron;to je MUP RS jučer uhapsio Sejfudina Tokića. Iako nisam ba&scaron; siguran koliko će zastave i tenzije pomoći obespravljenim povratnicima, institucije entiteta RS i ovaj put su pokazale nervozu na bilo kakvo pojavljivanje države BiH. Uostaom, da nam Bog pomogne kad nas jo&scaron; Sejfo brani. Ljiljani poko&scaron;eni, Bosna spava!

A balkanski lonac ponovo kipti, u regiji je sve teže, iz incidenta u incident, od Kumanova do Zvornika i Vi&scaron;egrada, na povr&scaron;inu izlazi &quot;tajna ruka&quot;, isplivavaju sile koje bi opet da lome koplja preko na&scaron;ih leđa. Ekonomija slaba, nesigurnost sve veća, institucije trome i neodlučne. Korupcija cvjeta, nepotizma kao u priči, a dežurni &quot;čuvari revolucije&quot; plaču kako su najveći problem tobože oni koji &scaron;ire defetizam, jer inače je sve super!?

Jedino &scaron;to funkcionira jesu političke montaže i progoni opozicije i drugih nepodobnih za režim upla&scaron;enih spodoba kojima cvokoću vilice u strahu da će im hakovi oteti od naroda prije ili kasnije doći glave. Takvi su kurs bosanske, pa i bo&scaron;njačke politike (jer opstanak BiH jeste najveći nacionalni interes Bo&scaron;njaka), samo zbog svojih sitnih du&scaron;a usmjerili na liniju od Ba&scaron;čar&scaron;ije do Marindvora.

Njih, da se ne lažemo, nije briga &scaron;to se na jugu izviždava državna himna, &scaron;to hapse po RS. Nema u njihovoj bilježnici ni jadnih povratnika koje su kao kurbane ostavili na milost i nemilost Dodikovom režimu (koji je SDA dovela na vlast), a iz Sarajeva navijaju: &quot;Hajte sokolovi!&quot; Takva politika ne doseže dalje od signala &quot;BH Telecoma&quot; i ona ne shvata da se BiH brani u Mostaru, Stocu i Banjoj Luci, na Uni i u Srebrenici. Ali, zato uredno ma&scaron;u turskim polumjesecom, legitimizirajući tako i rusku trobojku u Banjoj Luci.

To koliko ćemo ovdje biti slobodni i sretni, znat će se kada odgovorimo na pitanje koliko ćemo biti pametni i spremni iskreno se vratiti principima na kojima se 1992. zastava RBiH uzdiže na Ist Riveru.

Pokošeni ljiljani

U trenutku kada su u Bosni i Hercegovini izražena snažna nastojanja političkih lidera da se očuvaju nacionalni krugovi, da se održi strah od drugoga i da se na taj način vlada gladnim narodnim masama, iz stereotipa iskače gradonačelnik Doboja Obren Petrović.&nbsp;

Zbog nastojanja da u gradu na tri rijeke vladaju tolerancija, povjerenje, mir i suživot Srba, Bo&scaron;njaka, Hrvata, Jevreja i svih ostalih naroda, Petrović se suprotstavlja mnogim neistomi&scaron;ljenicima u RS koji mu nerijetko i prijete.

No, gradonačelnika Doboja mnogo vi&scaron;e boli grafit s porukom &ldquo;Koljite balije&rdquo; nego &ldquo;Ubijte Omera&rdquo;, koji je posvećen njemu, jer on Bosnu i Hercegovinu smatra svojom jedinom državom i po&scaron;tuje sve njene građane.

Obren Petrović rođen je 11. maja 1957. u Doboju. Do stupanja na funkciju načelnika općine Doboj 2002. godine, obavljao je poslove u Centru javne sigurnosti Doboj, a u Općini Doboj bio je &scaron;ef Odsjeka za civilnu za&scaron;titu. Ima ukupno 35 godina radnog staža.

Ličnost dana Obren Petrović

Protiv nacionalizma

Doista je imponiralo kad je predsjednik Republike Turske Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) u Sarajevu, tik uz predsjedavajućeg Predsjedni&scaron;tva BiH Mladena Ivanića, rekao da je podr&scaron;ka Ankare članstvu BiH u NATO-u neupitna.&nbsp;

Turska je podr&scaron;ka važna jer, bez obzira na to ko je na čelu te zemlje, turska država ima jednu od najrespektabilnijih armija u NATO-u i važan je faktor sigurnosne arhitekture u regionu i &scaron;ire. To niko ne smije zaboraviti, kao &scaron;to to ne zaboravljaju ni Amerikanci, bez obzira na nedemokratske trendove, koji opravdano kritiziraju Erdoanovu administraciju. Ali dosada&scaron;nja turska podr&scaron;ka BiH na putu za NATO ponajvi&scaron;e je deklarativna.

Pred nama je, kako to kaže politički realista Ivanić, osim &quot;usagla&scaron;enog&quot; tehničkog uknjiženja državne imovine kao preduvjeta za aktiviranje Akcionog plana (MAP) NATO-a, jo&scaron; istinsko prihvatanje mnogih demokratskih standarda i normi. Sve to, kao i članstvo u EU, i Republika Turska dugo, s polovičnim rezultatom, poku&scaron;ava osvojiti.&nbsp;

Otuda su riječi često jeftine, za razliku od uglavnom skupih bankarskih kredita. Lako je dati načelnu podr&scaron;ku, ali je te&scaron;ko biti dosljedan u borbi za ekonomsko izbavljenje BiH.&nbsp;

Prisustvujući promociji nove kreditne linije turske državne banke &quot;Ziraat&quot; u BiH i tražeći koncesiju za Sarajevski aerodrom, predsjednik Turske je zapravo održao lekciju Bosancima i Hercegovcima iz ekonomske diplomatije. I poručio im - a&scaron;ikovanje je prolazno, a interesi su vječni!

Oni koji u BiH to trebaju shvatiti, moraju požuriti prije nego &scaron;to se čak i Srbija, iz pukih interesa, odluči za NATO.

Interesi iznad svega

Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, govoreći na Skup&scaron;tini Udruženja ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, upozorio je na izazove novih tumačenja islama na ovim prostorima i značaj očuvanja identiteta i tradicije bosanskih muslimana.

Kazav&scaron;i da u na&scaron;em narodu i na&scaron;oj zajednici ne postoje druge snage koje bi mogle preuzeti teret očuvanja duhovnog integriteta i identiteta na&scaron;eg naroda na ovim prostorima, reis Kavazović istakao je da slijedi možda presudan i najvažniji period za očuvanje na&scaron;eg mezheba i maturidijskog akaida.&nbsp;

Govoreći o ekstremističkim djelovanjima, koja imaju neku drugu interpretaciju islama na ovim prostorima, reis je najavio da u narednim godinama predstoji odlučnija intelektualna bitka na ovom planu.&nbsp;

S obzirom na to da se ovakva poruka prvi put čula iz usta duhovnog lidera Bo&scaron;njaka, nesumnjivo je da može biti od presudne važnosti, kako za pripadnike ovog naroda tako i BiH. Naime, najava dolazi dok se Balkanom &scaron;iri bure baruta te odlučna nakana da se najprije počisti ispred svojih vrata ne ostavlja mnogo prostora onima koji Bo&scaron;njake žele predstaviti onakvima kakvi nikada nisu bili.

Husein ef. Kavazović

Čuvar tradicije

Vlasti BiH najavile su da će tražiti &quot;najmanje milijardu maraka od Međunarodnog monetarnog fonda&quot; kako bi zakrpile budžetske rupe u entitetima.&nbsp;

Donedavno se govorilo o 200 do 300 miliona KM, pa nije jasno kako je odjednom ovaj iznos porastao za nekoliko puta. Istovremeno, vlast nije predložila ozbiljan plan reformi i razvoja koji bi doveo do jačanja ekonomije i punjenja budžeta vlastitim sredstvima.&nbsp;

Mjere koje su najavljivane i predstavljane javnosti kao reforme ne treba ozbiljno shvatati: niti se radi o ozbiljnim mjerama niti imaju &scaron;anse da budu provedene, s obzirom na to da se vladajuća koalicija ne može dogovoriti ni o mnogo jednostavnijim stvarima. &nbsp;

Ovo je, zapravo, samo nastavak prakse koja je u BiH prisutna već godinama, a to je da se deficiti, jednostavno, krpe novim kreditima MMF-a i da se zaduživanje kod ove finansijske institucije u javnosti progla&scaron;ava uspjehom i &quot;povoljnim aranžmanom&quot;. &nbsp;

To je pokazatelj da se i ova vlast po tome ne razlikuje od prethodnih te da će i ona nastaviti utabanim stazama svojih prethodnika i da će raditi po principu - pričamo o reformama, živimo od kredita. &nbsp;

Zbog toga ne čudi &scaron;to se informacije o zaduženju od milijardu KM izgovaraju i prihvataju tako olako, bez o&scaron;trijih reakcija u javnosti.&nbsp;

Naravno, sve to ne može beskonačno trajati, i prije ili kasnije će doći do trenutka kada država vi&scaron;e neće moći živjeti na MMF-ovoj infuziji, a taj trenutak je vrlo blizu.

MMF-ova infuzija

Fikret Avdić je danas, kako kaže, izuzetno sretan čovjek, jer je ispunio svoj san nakon tri decenije. Počeo je od male radnje, podrumske magaze i uvoza, a tri decenije poslije jedan je od najvećih proizvođača namje&scaron;taja u regiji. Na njegovu i sreću mnogih, nije nikad sve gledao u materijalnom. Kad je stasao finansijski, odlučio je realizirati mladalački san i dati novac da se izgradi džamija koja će ostati kao vakuf njegovoj porodici.

Sa suprugom Dervi&scaron;om i djecom Ajdinom, Kanitom i Tarikom od Dana džamija 2013. do početka ramazana 2014. realizirao je svoj san te je osigurao i sredstva za kupovinu stana u kom&scaron;iluku, u kojem će živjeti imam džamije. Sigurno je Avdić imao način da potro&scaron;i pola miliona KM, ali je, kako kaže, slu&scaron;ao Allaha, dž. &scaron;., i radovao se njegovoj milosti i prilici da učini hajr - dobro.&nbsp;

Iz ruku reisu-l-uleme Huseina Kavazovića primio je plaketu za vakifa 2014. godine.

Fikret Avdić ima 56 godina, suprugu i troje djece. Vlasnik je i direktor fabrike i salona namje&scaron;taja &quot;Fantasy&quot; u Zenici.

Fikret Avdić

Vakif i primjer drugima

Stječe se dojam da se zločin isplati!

Kriminal je u Bosni i Hercegovini u posljednje vrijeme toliko ojačao da je pitanje da li bi ovakve vlasti, i kada bi htjele, mogle brzo i efikasno rije&scaron;iti problem i nesigurnost. No, oni u foteljama državnim i lokalnim imaju važnijeg posla, a kriminalci iz policijskih biltena nerijetko su im bliski saradnici i izvr&scaron;ioci. U najmanju ruku partneri u održavanju mraka u državi u kojem se može u miru krasti.&nbsp;

Narod se vi&scaron;e i ne čudi kada iz ovog ili onog razloga na slobodu bude pu&scaron;ten ubica, pedofil, reketa&scaron;, revolvera&scaron;... Razni zlikovci, ukoljice i ostali korov dru&scaron;tva na slobodu izlaze fri&scaron;ko nabildani poslije jednomjesečne ekskurzije iza re&scaron;etaka te se u na&scaron;e kom&scaron;iluke vraćaju osokoljeni i puni sebe, a narod samo &scaron;apuće: &bdquo;&Scaron;uti, ne mogu im ni&scaron;ta.&ldquo;&nbsp;

A kada se upita fino i po zakonu o slobodi pristupa informacijama na&scaron; impotentni državni aparat za&scaron;to je neki te&scaron;ki kriminalac pu&scaron;ten na slobodu, začuje se hladni glas s druge strane linije koji kaže: &bdquo;Nije bilo zakonskih osnova za daljnje zadržavanje.&ldquo;&nbsp;

Pa, valjda država može lupiti &scaron;akom o neki od stolova kupljenih novcem poreznih obveznika i reći: &bdquo;Odrobijat će&scaron; do posljednjeg dana svoju kaznu, jer si ubio, ukrao, silovao...&ldquo;&nbsp;

Ali, neće, kod nas nema lupanja &scaron;akom o sto, osim kada je riječ o običnim i po&scaron;tenim građanima koji, primjerice, protestiraju na ulici. Ima samo milovanja, odnosno pomilovanja kriminalaca, jer ruka ruku miluje... A ako već nema pomilovanja, onda kod nas robija&scaron;i imaju slobodne vikende ili godi&scaron;nje odmore... Čuj &quot;godi&scaron;nje odmore&quot;, to valjda da se odmore od robije, na kojoj ni&scaron;ta ne rade.&nbsp; 
&nbsp; 
Svaka država ima svoju mafiju, ali ova okorjela političko-kriminalna kod nas ima sve: i mjesnu zajednicu i općinu i kanton i entitete i Distrikt Brčko i državu.

Zaštitnik tolerancije

Državna sramota

Junak derbija

Držite piromane!

Sarajlija ispisuje historiju u Parizu

Bosanski lonac

Vjera u BiH

Odbrana lopovluka

Heroj s Pecare

Pokošeni ljiljani

Protiv nacionalizma

Interesi iznad svega

Čuvar tradicije

MMF-ova infuzija

Vakif i primjer drugima

Zločin se isplati?

Kolumne

Zaštitnik tolerancije

Državna sramota

Junak derbija

Držite piromane!

Sarajlija ispisuje historiju u Parizu

Bosanski lonac

Vjera u BiH

Odbrana lopovluka

Heroj s Pecare

Pokošeni ljiljani

Protiv nacionalizma

Interesi iznad svega

Čuvar tradicije

MMF-ova infuzija

Vakif i primjer drugima

Zločin se isplati?