Pozavidjeli bi mu na trajanju mandata mnogi veliki državnici. Sep Blater, &scaron;vicarski mag koji je u svojim rukama držao pola svijeta, s obzirom na to da mnogi Svjetsku fudbalsku organizaciju (FIFA) ocjenjuju jednom od najmoćnijih korporacija na planeti, nakon 17 godina odstupio je s predsjedničke funkcije.&nbsp;

Neko bi njegov potez ocijenio po&scaron;tenim, jer je sam odlučio otići, ali mnogo toga je kumovalo odluci koja je na kraju skoro pa i iznuđena.

Nikada u historiji FIFA nije bila toliko u žiži interesiranja kao danas, a sve zbog brojnih sumnji u malverzacije i uzimanje mita. Sam Blater zbog svega postao je zanimljiv i američkom FBI-ju, a ostavku je podnio nakon &scaron;to je nedavno po peti put izabran na čelo.

Blateru se najvi&scaron;e spočitava navodno, nikad dokazano, uzimanje mita prilikom dodjele domaćinstva Svjetskog prvenstva Rusiji 2018. i Kataru 2022. i zbog toga je nekoliko godina pod stalnim pritiskom.&nbsp;

Rođen je 1939. u Vispu. Naslijedio je ne čelu FIFA-e Brazilca Žoaa Avelanža (Joao Avelange) 1998. godine. Ima jedno dijete i stalno je nastanjen u Cirihu.

&nbsp;

Ličnost dana Sep Blater

Odlazak moćnika

Državu Bosnu Hercegovinu i njen glavni grad, na&scaron;e Sarajevo, sutra će pohoditi poglavar Rimokatoličke crkve i Vatikana, među svojim vjernicima, ali i drugim ljudima diljem planete po&scaron;tovani i uvažavani papa Franjo.&nbsp;

Pozitivna atmosfera koja je u skoro svim dijelovima na&scaron;e domovine zavladala ovih dana u povodu posjeta visokog gosta, čije riječi s nestrpljenjem očekuju ne samo 1,2 milijarde katolika nego i bosanskohercegovački građani, daju mjesto stavu koliko je &quot;kardinal siroma&scaron;nih&quot; bio u pravu kada je izabrao Sarajevo za svoj drugi balkanskih pohod u nepunih godinu dana. &nbsp;

Da, kako reče generalni tajnik BKBiH Ivo Toma&scaron;ević za &quot;Dnevni avaz&quot;, papa Franjo nije slučajno izabrao BiH. Borac za obespravljene, siroma&scaron;ne i ugrožene, a to, nažalost, jeste većina na&scaron;ih građana, žrtava bezumne agresije i genocida devedesetih, kao i porazne politike vladajućih elita u poratnim godinama (čiji nam proma&scaron;aji stižu na naplatu na 20. godi&scaron;njicu utihnuća topova), s Ko&scaron;eva će sasvim sigurno uputiti važne poruke. &nbsp;

Upravo zato nas ova posjeta podsjeća i na važne činjenice u odnosima BiH s Vatikanom, koji ne samo da je među prvima priznao nezavisnost napadnute nam domovine, već 7. aprila 1992. godine, nego je papa Ivan Pavao II čak 263 puta u svojim govorima spominjao BiH, tražeći od svjetskih moćnika da ovdje zaustave krvoproliće. Treba li podsjetiti i da je upravo na poticaj biskupa i svećenstva Katoličke crkve, a poslije miga iz Vatikana, na referendumu učestvovao i najveći broj Hrvata, katolika, koji su također glasali za nezavisnost BiH.

Ba&scaron; kao &scaron;to je papa Ivan Pavao II u svojim pohodima 1997. i 2003. godine ljubio bosansku zemlju, i papa Franjo iz Sarajeva u će subotu, sigurni smo, odaslati apele međunarodnoj javnosti, a posebno Evropi, da pomognu učvrstiti mir i izgradnju stabilnog dru&scaron;tva u BiH.&nbsp;

Njegovo zauzimanje za &quot;dijalog koji ru&scaron;i predrasude&quot; i za vraćanje povjerenja među narodima i vjerama za nas su poruke jednako važne kao i riječi utjehe prije 23 godine. Takve geste prave samo prijatelji, oni čije opredjeljenje i želje jesu da državnost i mir u na&scaron;oj domovini traju vječno. A takvi prijatelji trebaju danas svima koji vole ovu zemlju.&nbsp;

Zato papi Franji poželimo dobrodo&scaron;licu u na&scaron;u zemlju, među Bo&scaron;njake, Srbe, Hrvate i ostale, sve Bosance i Hercegovce, među dobre ljude, svoje prijatelje, koji jo&scaron; vape za njegovom najvažnijom porukom svima nama: Mir vama!

Komentar dana

Dobro došao, papa Franjo

Vi&scaron;egodi&scaron;nje zezanje između navijača Željezničara i Sarajeva o tome &bdquo;ko je če&scaron;ći na Ko&scaron;evu, papa ili titula&ldquo;, ovih dana dobilo je svoju &bdquo;penzionersku verziju&ldquo;.&nbsp;

Izgleda da će papa Franjo prije u BiH nego penzije, trebalo je biti samo po&scaron;alica, po čemu su Bosanci u svakoj (ne)prilici poznati.&nbsp;

Ali, nije. Postalo je zbilja, a da skoro niko nije reagirao. Od isplata svima, prvog u mjesecu, termini su pomjereni na peti, a sad već na osmi dan u mjesecu. Da bude &bdquo;bezbolnije&ldquo;, potrudili su se nadležni tako &scaron;to su isplate uglavnom formalno počinjale petkom, a nastavljale i sedam-osam dana &bdquo;jer nema dovoljno novca&ldquo;.

I kakva je utjeha podatak da je već nekoliko mjeseci zaredom najniža 326, a najvi&scaron;a 2.174 KM, kad ovu prvu prima većina penzionera. Uglavnom oni koji su po&scaron;teno na pozicijama radnika odradili svaki dan u svojih 35 ili 40 godina staža. Nisu ni sanjali da im mirovina može donijeti sve, samo ne mir.&nbsp;

Stigla je titula na Ko&scaron;evo, Papa će u subotu stići u BiH, a penzije će &bdquo;od ponedjeljka&ldquo;. Kao i pravna država i pravda. A narod, penzioneri pogotovo, &scaron;ute i trpe. Najsavjesnije plati&scaron;e komunalija reći će, vi&scaron;e za sebe: Ma neka je zdravlja, preživjet će se.

A onda će im preglomazna administracija pojesti jo&scaron; jedan dio njihovog zasluženog novca, ba&scaron; kao &scaron;to su im proteklih godina pojeli nekoliko mjesečnih penzija, pa će penzije biti desetog, petnaestog...

Prije Papa nego penzija

Muharem Omerdić dobitnik je povelje &bdquo;Hasan Kaimija&ldquo; za životno djelo u 2015. godini, koju dodjeljuje Organizacioni odbor 13. &bdquo;Kaimijinih susreta&ldquo;.&nbsp;

Riječ je o nagradi koja će ovom vjerskom velikanu biti dodijeljena danas u Zvorniku, a koja se dodjeljuje istaknutim osobama koje su svojim djelima iz oblasti književnosti i znanosti obilježile vrijeme u kojem su djelovale, a njihova djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Islamske zajednice i BiH.

Omerdićev rad, koji je na funkciji &scaron;efa Vjersko-prosvjetne službe IZBiH proveo tri godine, krasi činjenica da je vjerske interese stavljao uvijek ispred ličnih, kao i da se zalagao za islamsku kulturnu ba&scaron;tinu. Ovom nagradom Omerdić se pridružio ranijim dobitnicama Nijazu Alispahiću, Abdulahu ef. Budimliji, Muhamedu Filipoviću, Ismetu ef. Spahiću... &nbsp;

Magistar Omerdić rođen je 13. avgusta 1949. godine u mjestu Pulac kod Travnika. Objavio je vi&scaron;e od 400 originalnih radova iz područja akaida, fikha - islamskog &scaron;erijatskog prava, pedagogije, islamske kulturne ba&scaron;tine... Objavio je i 13 knjiga, recenzent je vi&scaron;e od 100 knjiga raznih autora. Trenutno živi u Sarajevu. Oženjen je i ima tri kćerke.

Muharem Omerdić

Priznanje za životno djelo

Slovenac Mirko Tu&scaron; režirao je prevaru u BiH te&scaron;ku 74 miliona KM preko trgovačkog lanca &quot;Tu&scaron;&quot;, na taj način direktno o&scaron;tetiv&scaron;i državni budžet kao i domaće privrednike te je s pravom ponio epitet varalice svjetskih razmjera. &nbsp;

On je preko trgovačkog lanca &quot;Tu&scaron;&quot; i firme &quot;Tu&scaron; Trade&quot; na cjedilu ostavio oko 500 radnika &quot;Tu&scaron; Tradea&quot; Bihać, zloupotrebljavajući ih i brutalno iskoristiv&scaron;i. Naime, radnici su ostali bez dvije plaće, ali i drugih naknada. Izvje&scaron;taj stečajnog upravnika na roči&scaron;tu Općinskog suda u Bihaću razotkrio je o kolikom kriminalu se radi.&nbsp;

Nada da će 256 povjerilaca od stečajnog dužnika &quot;Tu&scaron; Tradea&quot; Bihać naplatiti ukupno 74.180.834 KM, skoro da i ne postoji jer stečajna masa od koje bi se namirili povjerioci skoro je bezvrijedna.&nbsp;

Ovo je samo dio otkrivenih kriminalnih radnji u koje je debelo bio umije&scaron;an Mirko Tu&scaron;, koji se inače, od pokretanja krivičnog postupka pred Tužila&scaron;tvom BiH, ali i od početka afere, nikada nije pojavljivao u javnosti.

Mirko Tu&scaron; je poznati slovenski biznismen, a njegova imovina 2012. godine procjenjivana je na vi&scaron;e od 200 miliona eura.

Mirko Tuš

Hladan tuš za radnike i povjerioce

Sve oči i u&scaron;i okrenute su prema praktičnom dijelu posjete Aleksandra Vučića Va&scaron;ingtonu, dakle već fakturiranih zahtjeva Beogradu da zaokrene kurs s ruskog na zapadni energetski tok od Azerbejdžana preko Turske do Evrope. A onda da se, bez obzira na slatke riječi, dodatno distancira od Dodika i, bez obzira na o&scaron;tru retoriku, ubrza konstruktivni dijalog s Pri&scaron;tinom. Na koncu, da se Beograd nipo&scaron;to ne mije&scaron;a u novu krizu u Makedoniji! 
&nbsp; 
Znajući za sve historijske veze i na one koje otvoreno propagiraju Srpska i Ruska pravoslavna crkva, u domenu panslavizma, nažalost, ponekad u službi ruke geostrategije, sva&scaron;ta se u Va&scaron;ingtonu, a onda i kad Angela Merkel stigne u Beograd, može očekivati. Od politički preobraženog Vučića traže samo djela, a tek pokoja riječ mu se tolerira zbog domaće svesrpske publike. No, pred srbijanskim premijerom sve je suženiji izbor.&nbsp; 
&nbsp; 
Pragmatičan kakav jeste, čini se da je on već izabrao između prilično ispražnjene ruske kase i obećavanog sveslavenskog bratstva ono drugo: konzistentnu zapadnu politiku, koju predvode Va&scaron;ington i Brisel.&nbsp;

Tu je i ključna potpora Svjetske banke i MMF-a, koji su jo&scaron; infuzija za Vučićeve nagovije&scaron;tene reforme. Srbiji treba novac, ako neće da sljedeće godine, upravo prema predviđanjima iz Va&scaron;ingtona, udari u plafon nezaposlenosti od 22 posto. 
&nbsp; 
U sjenci ovako ogoljene realpolitike, za Vučićem je u Va&scaron;ington stiglo i pismo iz &ldquo;Human Rights Watcha&rdquo; (HRW), najpoznatijeg udruženja za monitoring ljudskih prava, koju je potpisao direktor odjela za Evropu i Centralnu Aziju Hju Vilijamson (Hugh Williamson). Pismo blago upozorava Obaminu administraciju da Srbija jo&scaron; ima nerije&scaron;ena pitanja zbog zločina koje su njeni državljani počinili u Bosni, Hrvatskoj i na Kosovu.

Od 2003., kada je u Beogradu uspostavljen Specijalni sud za ratne zločine, srbijansko tužila&scaron;tvo okrivilo je tek 68 ljudi odgovornih za ratne zločine u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu, od čega uglavnom nižerangirane srpske oficire. Uz to pismo iz HRW-a, u Va&scaron;ingtonu bi &nbsp;Vučiću, iako ne možda javno, trebalo biti postavljeno i to pitanje gdje su krupne ribe. I gdje je pravda za Bosnu i Srebrenicu!

A gdje je pravda

Stupanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) na snagu poklon je Brisela na&scaron;oj zemlji, a ne zasluga domaćih političara.&nbsp;

Zaboravlja se da je aktiviranje ovog sporazuma, kojim BiH prelazi u narednu fazu odnosa sa EU, omogućeno time &scaron;to je Brisel progledao bh. političarima kroz prste i dozvolio da se presuda &bdquo;Sejdić - Finci&ldquo; implementira tek naknadno.

Sve &scaron;to se od na&scaron;ih političara tražilo jeste da potpi&scaron;u neobavezujuću izjavu o spremnosti za reforme i evropske integracije. Sada se postavlja pitanje hoće li stranke na vlasti znati iskoristiti taj poklon.&nbsp;

Ovaj sporazum postavlja pred BiH niz reformi koje moraju biti provedene. Da bi se to desilo, potrebni su politička volja, hrabrost, znanje, ali i jedinstvo u vladama i parlamentima, barem kada je riječ o pitanjima koja su od općeg interesa.&nbsp;

Nažalost, mnogo toga nabrojanog ovdje nedostaje. Međustranačke borbe dovele su u pitanje opstanak tek formirane vlade u Federaciji BiH, a parlamentarna većina u RS je pred obaranjem. Državna vlast jo&scaron; nekako i funkcionira, ali je i ona talac de&scaron;avanja u entitetima.&nbsp;

Dobru volju Brisela i pozitivnu atmosferu kreiranu stupanjem SAA na snagu treba iskoristiti kako bi se zemlja dodatno primakla Evropskoj uniji. Ovo je poklon koji moramo iskoristiti na pravi način, odnosno &scaron;ansa koja se ne smije prokockati. Nadamo se da će vlasti to znati prepoznati i pronaći barem minimum zajedničkog jezika potrebnog za provođenje reformi.

Poklon Brisela

Sudija Kantonalnog suda u Sarajevu Husein Delalić protekle sedmice pokazao je pravu odvažnost donoseći dvije odluke koje definitivno vraćaju povjerenje javnosti u pravosudne institucije.

Kao predsjedavajući tročlanog vijeća sudija Delalić je Senadu Čajiću izrekao 21 godinu zatvora za monstruozno ubistvo starice Milice Lalić. Optuženi, koji je zbog 100 KM, koliko je prona&scaron;ao u njenoj kući, 77- godi&scaron;njakinju brutalno pretukao i onesvije&scaron;tenu je ostavio da umre u kadi punoj vode, a potom s ljubavnicom hladnokrvno oti&scaron;ao na ljetovanje, nije ni zaslužio manju kaznu.&nbsp;

U sedmici kada su Delalićeve kolege iz Kantonalnog suda, na zaprepa&scaron;tenje javnosti, ukinule pritvor i pustile na slobodu optuženoga za ubistvo Vedada Bajrice, sudija Delalić imao je dovoljno snage i odvažnosti da odredi jednomjesečni pritvor za osumnjičene u slučaju &ldquo;Bosnalijek&rdquo;.&nbsp;

Biv&scaron;i direktor &ldquo;Bosnalijeka&ldquo; Edin Arslanagić i njegov sin Amar, koji su zajedno s ostalima osumnjičeni za vi&scaron;emilionsku zloupotrebu, prema mnogima su, u svjetlu najnovijih odluka Kantonalnog suda, trebali biti na slobodi. Jer, postavlja se pitanje za&scaron;to određivati njima pritvor, kada se sumnjiče za krivično djelo za koje je predviđena mnogo manja kazna od dugotrajnog zatvora predviđenog za krivično djelo ubistva. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Skeptično je bilo i Tužila&scaron;tvo, ali je sudija Delalić, ipak, odlučio osumnjičenima u slučaju &nbsp;&ldquo;Bosnalijek&rdquo; odrediti pritvor. Ovakva odluka, kao i izricanje robije Čajiću, kako se pokazalo, u javnosti je imala izuzetno pozitivan odjek. &nbsp;

Sudija Husein Delalić rođen je 1955. godine u Gacku. Za sudiju Kantonalnog suda u Sarajevu imenovan je 2011. Prije toga je 16 godina radio kao tužilac.&nbsp; &nbsp;&nbsp;

&nbsp;

Husein Delalić

Odvažni sudija

Način na koji je jučer u BiH obilježen Međunarodni dan bijelih traka definitivno je odagnao&nbsp; sve sumnje da će stra&scaron;ni zločin kakav se prije 23 godine dogodio nad prijedorskim Bo&scaron;njacima i Hrvatima biti zaboravljen! Neće sigurno!

To &scaron;to su zvanični Prijedor i većina njegovih stanovnika jučera&scaron;njom &scaron;utnjom poručivali da ih se zločin nad njihovim kom&scaron;ijama, počinjen prije 23 godine, ne tiče, hiljade građana &scaron;irom BiH, noseći bijele trake na svojim rukama, poručile su i Prijedoru i njegovim zločincima da ih se zločin koji su počinili itekako tiče.

U Tuzli je Dan bijelih traka obilježen na gradskom Korzu. Nisu ga organizirale ni političke partije, ni ministri, ni načelnici, već tuzlanska djeca od kojih možda neki nisu bili ni rođeni kada je u Prijedoru, metodom fa&scaron;ističkih uzora, bijelim trakama obilježavana pripadnost vjeri i narodu onih koje su tamo&scaron;nji zločinci u logore odvodili, po kućama i raznim strati&scaron;tima ubijali.

Stotinjak njih izvelo je performans koji je natjerao suze na oči prisutnima, ali i zaledio&nbsp; korak svima koji su imali namjeru, hladno, proći pored spomenika Me&scaron;i i Ismetu, gdje se obilježavanje dogodilo, misleći da ih se ne tiče to &scaron;to ti mladići i djevojke rade.

Sjećanje na zločin u Prijedoru, na način na koji su ga i ove godine obilježili u mnogim na&scaron;im gradovima, garancija je da će se nevino stradalih građana ove zemlje, bez obzira na protok vremena, u budućnosti imati ko sjećati. Obavezu sjećanja, jučer smo se uvjerili, bez straha i kompleksa preuzele su nove, mlade generacije.

Dostojanstveno podsjećanje na zločin u Prijedoru, kakvo je i jučer upriličeno u mnogim gradovima BiH, najgora je vrsta osvete počiniocima tog zločina. Snaga bijelih traka na rukama prolaznika pečat je na užas od prije 23 godine kada je Prijedor ličio na Treblinku. Da se pamti i ne ponovi!

&nbsp;

Snaga bijelih traka

Iako je u mnogim zemljama politika i dalje &ldquo;mu&scaron;ki posao&rdquo;, političarka bh. porijekla u Velikoj Britaniji, baronesa Arminka Helić jedna je od samo sedam žena koje sjede u Gornjem domu Parlamenta Velike Britanije, jednog od najstarijih zakonodavnih tijela moderne demokratije u svijetu.

Prva bosanska baronesa u četvrtak je imala prvo obraćanje u britanskom Domu lordova i nije zaboravila svoju domovinu. Njene poruke u kolijevci evropske demokratije ostavit će dubok trag. Njena riječ se slu&scaron;a i cijeni, &scaron;to je velika stvar za cijelu BiH. Helić je postala članica ovog prestižnog tijela nakon &scaron;to ju je engleska kraljica Elizabeta II imenovala za baronesu zbog njenog izuzetnog rada i doprinosa za Kraljevstvo.

Arminka je kći Džemke i Rasima Helića iz Gračanice.&nbsp;U ratu je kao izbjeglica iz opkoljene enklave Žepa do&scaron;la u Britaniju, gdje je zavr&scaron;ila niz prestižnih &scaron;kola i fakulteta, među kojima i Oksford. Britanski mediji proglasili su je&nbsp;jednom od stotinu najutjecajnijih političarki vladajuće Konzervativne stranke.

&nbsp;

&nbsp;

Arminka Helić

Bosanska baronesa

Ko&scaron;evo slavi &scaron;ampione - Fudbalski klub Sarajevo peti put u historiji osvojio je naslov prvaka, a velike zasluge pripadaju mladom stručnjaku Dženanu U&scaron;čupliću.

Nakon &scaron;to je pro&scaron;le godine bordo klubu donio Kup Bosne i Hercegovine, U&scaron;čuplić je jučer režirao i osvajanje &scaron;ampionske titule.

U oba navrata U&scaron;čuplić je kao vojnik kluba (dvije decenije na Ko&scaron;evu) stizao kao &bdquo;vatrogasac&ldquo; da popravi ono &scaron;to (ni)su uradili njegovi prethodnici Robert Jarni i Meho Kodro. Zadatak mu je bio da spasi sezonu, a on bi uspijevao izvući maksimum.

Jednom može biti slučajno, na sreću, dvaput već govori o trenerskom znanju. U&scaron;čuplić je rođen 18. avgusta 1975. godine u Sarajevu.

Bio je talentiran igrač, ali je imao mnogo problema s povredama, pa je karijeru zavr&scaron;io već u 27. godini. Kao trener radio je u omladinskim selekcijama ko&scaron;evskog premijerliga&scaron;a.

&nbsp;

Dženan Uščuplić

Trener za trofeje

Najnoviji granični i imovinski spor kod Neuma, u kojem Hrvatska gradi granični prijelaz na zemlji&scaron;tu jedne bosanskohercegovačke porodice, novi je očiti dokaz nebrige i neažurnosti vlasti u BiH da nakon 25 godina od obnove samostalnosti rije&scaron;e granične sporove sa susjedima.

Granični sporazumi s Hrvatskom, Srbijom, Crnom Gorom godinama su tapkali i jo&scaron; tapkaju u mjestu, bez obzira na pritiske međunarodne zajednice da BiH, kao jedan od pretendenata za ulaz u Evropsku uniju, konačno rije&scaron;i ove probleme, &scaron;to je obaveza svake države.

No, umjesto rje&scaron;avanja sporova, ispunjavanja obaveza koje su ključne za normalno funkcioniranje svake države, bh. vlasti ove su probleme samo gurale pod tepih, zabijale glavu u pijesak, nesvjesne da samo &scaron;tete građanima i državi.

Najbolji dokaz te bahatosti, neažurnosti i nebrige bio je apsurdni poku&scaron;aj izazivanja spora s Crnom Gorom zbog Sutorine, koji je proteklih nekoliko mjeseci eskalirao borbom pojedinaca zarad političkih poena da se, tobože, vrati teritorija.

I dok bh. građani ispa&scaron;taju, muku muče da dokažu čija je zemlja na graničnim prijelazima, čija je Bosanska Kostajnica, a čiji Vukov Klanac kod Neuma, odgovorni bh. funkcioneri koji su za svoj posao masno plaćeni, uredno putuju svijetom, rasipaju državni novac i uživaju u blagodatima.

Njima, očito, nije jasno da je u interesu BiH da &scaron;to prije zaključi sporazume o granicama, da ugovorima ovjeri međunarodno priznate linije teritorijalnog integriteta, koje su mnogi nedavno u potpunosti htjeli izbrisati. Ili im je jasno, ali svjesno ne žele podebljati državne, već neke druge granice?

&nbsp;

Granična sporenja

Skoro osam mjeseci pro&scaron;lo je od izbora. Potro&scaron;ene su stotine sati pregovora političkih stranaka koje danas čine većinu na svim nivoima u BiH, danima su mrcvareni bh. građani čas napretkom, čas novom svađom... Danas smo skoro pa na početku.&nbsp;

Opozicija u RS sve je bliže svom cilju da skine skalp Miloradu Dodiku i koaliciji okupljenoj oko SNSD-a. U Vladi Federacije ni&scaron;ta ne funkcionira. Ono nekoliko puta &scaron;to su se sastali, ispostavilo se da je bolje da nisu. Osim svađe ni&scaron;ta nisu uradili.&nbsp;

Državni nivo za sada je stabilan. No, pitanje je dana kada će se previranja s federalnog odraziti i na državni nivo, pa da, kako narod kaže, ode sve u helać.&nbsp;

Iskusni i razumni poznavaoci političkih prilika u BiH od početka su upozoravali da se pogre&scaron;no krenulo u proces formiranja vlasti te da to ni do čega dobrog neće dovesti. Nasilu je skrpljena većina, napravile su se neprirodne koalicije, bez ikakvih konkretnih programa i ideja, tek tako da se napravi kakva-takva vlast.&nbsp;

To nas je i dovelo do toga da smo izgubili osam mjeseci u političkim nadmudrivanjima, koja će, prema svemu sudeći, neslavno zavr&scaron;iti priznavanjem poraza i revolucionarnom idejom, koja se dala naslutiti na staru: Hajmo ispočetka.&nbsp;

Mnogi će reći: Bolje nakon osam mjeseci shvatiti da je brak pogre&scaron;an nego nakon godinu. U pravu su, ali samo ako iz osam izgubljenih mjeseci izvuku pouku kako treba raditi, ako shvate da vlast ne postoji samo zbog vladanja nego zbog građana. Tada bi im Bosanci i Hercegovci možda i mogli oprostiti &scaron;to su im uzeli osam mjeseci života.&nbsp;

Hajmo ispočetka

Najavljena posjeta njemačke kancelarke Angele Merkel Bosni i Hercegovini pokazuje da je na&scaron;a zemlja jo&scaron; u fokusu zemalja EU. Ova posjeta, planirana za juli, značajna je i &scaron;to trenutno najmoćnija žena svijeta, u izboru američkog &quot;Forbesa&quot;, u na&scaron;u zemlju dolazi prije nego u Hrvatsku, dok je u Srbiji bila samo jedanput.

I dok se Evropa suočava sa mnogim problemima, počev od Ukrajine, Grčke ili najnovije krize u Makedoniji, posjeta Merkel Sarajevu bila bi snažna poruka bh. političarima da na&scaron;a zemlja nije zaboravljena, već da je konačno sazrelo vrijeme za pozitivne pomake i dugo čekane reforme.

Na&scaron;i političari konačno bi trebali najozbiljnije shvatiti posjete svjetskih zvaničnika i napokon s riječi preći na djela. Nadamo se da će upravo ovo biti i jedna od poruka kancelarke Merkel liderima političkih stranaka.

Angela Merkel rođena je 1954. godine u Hamburgu. Predsjednica je Kr&scaron;ćansko-demokratske unije (CDU), a od 22. novembra 2005. postala je prva žena na čelu njemačke vlade. Ovo joj je treći mandat na mjestu kancelarke.

&nbsp;

Ličnost dana  Angela Merkel

Njemačka kancelarka donosi snažne poruke

&Scaron;esti kongres Stranke demokratske akcije održan je s dvije godine zaka&scaron;njenja prije dva dana u Sarajevu. Stranačko rukovodstvo izabrano - ishod, uglavnom, očekivan. A do jučer su se mnoga važna pitanja vezala uz taj događaj. Ponajvi&scaron;e se tražilo opravdanje za odgađanje, po principu - čekamo da se zavr&scaron;i Kongres u SDA pa će se i vlast stabilizirati.

Eto, Kongres je okončan, Bakir Izetbegović zasjeo je u fotelju u koju je godinama gledao, ali malo fajde za građane koji mu daju redovnu budžetsku plaću. Sada kada je i to pitanje rije&scaron;eno, valjda će vlasti čija je SDA okosnica na svim nivoima pogledati u živote običnih građana.

Prije svega SDA konačno mora početi rje&scaron;avati probleme u Vladi FBiH, koja mjesecima ne funkcionira i nikako da se počne baviti svojim poslom.

Pred SDA je i izazov ispunjavanja stotina izbornih obećanja: zapo&scaron;ljavanja barem dijela vi&scaron;e od pola miliona nezaposlenih, kao i rje&scaron;avanje nezavidnog statusa i položaja desetina hiljada penzionera, demobilisanih boraca i drugih socijalno ugroženih kategorija koje odavno naglas govore da su gladne i da hoće svoja prava.

Hoće li se barem jedno od tih pitanja rije&scaron;iti nakon dugo očekivanog kongresa?

Slično kao i s vlastima koje su netom formirane, te&scaron;ko. Ali, uvijek je dobro znati na kome je odgovornost i ko će na kraju biti kriv za neuspjeh. Jer, malo je, nažalost, premalo onih koji jo&scaron; nisu izgubili nadu u bolji život u ovoj zemlji, a ba&scaron; stranka koja je prekjučer birala svoje &scaron;efove snosi najveću odgovornost za to. Sada kada su zasjeli i u stranačke i vladajuće fotelje, vrijeme je da počnu ispravljati Drine koje su, uglavnom, zbog njih krive.

&Scaron;to bi rekao &Scaron;emsudin Mehmedović, jedan od jučer poraženih kandidata: Neka nam je Allah na pomoći.&nbsp; &nbsp;

&nbsp;&nbsp; &nbsp;

&nbsp;

Vrijeme je za rad

Kada je u na&scaron;oj napaćenoj državi, gdje običan čovjek od trenutka kada se probudi razmi&scaron;lja samo o tome kako će preživjeti taj dan, centralna priča vezana uz jednog tenisera, onda je jasno da je on napravio ne&scaron;to veliko.

Damir Džumhur u Rolan Garosu, jednom od četiri najjača svjetska gren slem turnira, pro&scaron;ao je u 3. kolo, gdje će ga čekati najveći igrač svih vremena, Rodžer Federer (Roger). Izbacio je Rusa Mihaila Južnjog u prvom, a Kipranina Markosa Bagdatisa (Marcos Baghdatis) u 2. kolu.

Osim toga &scaron;to ih je obojicu dobio Džumhur, ovim teniserima je zajedničko to da su najbolji plasman u karijeri imali na osmom mjestu svjetske liste.

U petak, protiv Federera, Damir je dobitnik ma kako se meč zavr&scaron;io. Ispunit će svoj san da odigra meč s legendom.

Na&scaron; najbolji teniser rođen je 20. maja 1992. godine u Sarajevu. Bio je treći junior svijeta i evropski juniorski prvak 2010. godine te je osvojio bronzanu medalju na Olimpijadi mladih u Singapuru.

Pro&scaron;le godine plasirao se u 3. kolo Australian Opena, a ove je taj rezultat ponovio na Rolan Garosu. Najbolji plasman u karijeri ostvario je početkom ovog mjeseca kada je bio 81. na svijetu (trenutno je 88.).

&nbsp;

&nbsp;

Odlazak moćnika

Dobro došao, papa Franjo

Prije Papa nego penzija

Priznanje za životno djelo

Hladan tuš za radnike i povjerioce

A gdje je pravda

Poklon Brisela

Odvažni sudija

Snaga bijelih traka

Bosanska baronesa

Trener za trofeje

Granična sporenja

Hajmo ispočetka

Njemačka kancelarka donosi snažne poruke

Vrijeme je za rad

Blistavi pohod u Parizu

Kolumne

Odlazak moćnika

Dobro došao, papa Franjo

Prije Papa nego penzija

Priznanje za životno djelo

Hladan tuš za radnike i povjerioce

A gdje je pravda

Poklon Brisela

Odvažni sudija

Snaga bijelih traka

Bosanska baronesa

Trener za trofeje

Granična sporenja

Hajmo ispočetka

Njemačka kancelarka donosi snažne poruke

Vrijeme je za rad

Blistavi pohod u Parizu