Javni dug Hrvatske dosegao je u prvom tromjesečju 68 posto BDP-a, dok je u posljednjem lanjskom kvartalu iznosio 67,4 posto, pokazuju danas objavljeni podaci Eurostata. Hrvatski javni dug dosegnuo je tako 221,8 milijardi kuna, što je za 1,6 milijardi više nego u prethodnom kvartalu. Makroekonomisti upozoravaju da bi udjel hrvatskog javnog duga u ovoj godini mogao snažno porasti i zbog promjene u Eurostatovoj metodologiji izračuna prema kojem u izračun javnog duga ulaze dugovi autocesta, kao i HBOR-a.
Do kraja godine procjenjujemo da bi mogao dosegnuti 73 posto BDP-a, ili 237 milijardi kuna, kazao je za Hinu Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci. Smatra da je to ponajviše posljedica budžetskog deficita, koji bi ove godine mogao biti veći od 5 posto BDP-a. Udjel javnog duga raste i zbog toga što je BDP i dalje u silaznoj putanji, dok je inflacija izuzetno niska. Zbog izostanka rasta gospodarstva i niske inflacije, dodatno se pogoršava taj omjer. Kada bi, primjerice, BDP rastao za 4 posto, a dug za 3 posto, udjel bi se smanjivao. No, kako u ovoj godini očekujemo pad BDP-a za 0,5 posto, to će biti dodatni uteg u kalkulaciji udjela javnog duga u BDP-u, kazao je Kovač.
Rast javnog duga pritišće finansijsku stabilnost
Po ocjeni Hrvatske narodne banke (HNB) , veliki pritisak na finansijsku stabilnost Hrvatske proizlazi iz brzorastućega javnog duga, koji će se, prema metodologiji ESA 95, približiti razini od 70 posto BDP-a. U najnovijoj publikaciji Finansijska stabilnost HNB podsjeća da je stopa rasta hrvatskog javnog duga jedna od najvećih među usporedivim zemljama. Pritom pojašnjava da je tome pridonijelo preuzimanje dugova brodogradilišta i drugih javnih preduzeća, te plaćanje dugova zdravstvenih ustanova tokom 2012. i 2013. Međutim, projekcija rasta javnog duga upućuje na znatno usporavanje zahvaljujući smanjenju manjka u sklopu procedure prekomjernog deficita, kažu u HNB-u.
Tokom 2014. i 2015. očekuje se povećanje javnog duga, ali po znatno nižim stopama rasta. Naime, javni dug bi u 2014. mogao porasti za oko 1,9 postotnih bodova udjela u BDP-u, a u 2015. za samo 0,2 postotna boda, navode u HNB-u, te također upozoravaju da bi se do kraja 2014., zbog prilagođavanja ESA 2010, nivo javnog duga mogao povećati radi uključivanja duga javnih preduzeća koja spadaju u sektor države. U HNB-u ocjenjuju i da je struktura hrvatskog javnog duga prema preostalom dospijeću vrlo povoljna. Uz to, napominju da bi udio javnog duga u BDP-u, prema programu konvergencije, trebao dosegnuti vrhunac tokom ove godine, zaustaviti se u 2015. i nakon toga lagano smanjivati te blago rasti.
Šok scenarij - u 2015. javni dug 77,4 posto
Međutim, HNB navodi i da bi javni dug prema šok-scenariju u 2015. godini mogao dosegnuti 77,4 posto. Šok scenarij procjenjuje nivo duga u okolnostima deprecijacije u 2014. od 10 posto i pada BDP-a za 2,5 posto.
Zbog velikog udjela eura i drugih valuta u javnom dugu i padu BDP-a, u slučaju kombiniranog šok-scenarija, došlo bi do povećanja javnog duga za 7 postotnih bodova udjela u BDP-u, kaže se u najnovijoj publikaciji HNB-a.
