STATISTIKA

Zagreb četvrti u Evropi po dnevnoj potrošnji marihuane, 11. po konzumiranju kokaina

Studija je ukazala na sveukupni porast detekcije četiri od pet ispitivanih droga

Konzumiranje marihuane. ILUSTRACIJA

A. O. / Hina

23.3.2022

Zagreb je četvrti grad u Evropi po dnevnoj potrošnji kanabisa, 11. po potrošnji kokaina, 12. po potrošnji amfetamina te 14. grad po dnevnoj potrošnji MDMA, pokazali su rezultati evropskog naučnog projekta analize otpadnih voda, piše Hina.

Rezultate najvećeg europskog istraživanja otpadnih voda iz 2021. koje su proveli organizacija za epidemiologiju otpadnih voda SCORE i Agencija za droge EU-a na svom facebook profilu objavio je psihijatar i stručnjak za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče Ivan Ćelić.


Evropski gradovi

Projekt je analizirao otpadne vode u 75 evropskih gradova iz 23 zemlje Evropske unije te Turske i Norveške kako bi se istražila ponašanja konzumenata droga. 

To je najveći broj zemalja koje su do sada učestvovale, uprkos kontinuiranom problemu pandemije koronavirusa u razdoblju istraživanja.

Od Barcelone do Limasola i od Osla do Porta, studija je analizirala dnevne uzorke otpadnih voda tokom jedne sedmice razdoblja između marta i maja 2021. Otpadne vode od oko 45 miliona ljudi analizirane su na tragove četiri ilegalna stimulansa: kokaina, amfetamina, metamfetamina i MDMA/ekstazija te kanabisa.

Studija je ukazala na sveukupni porast detekcije četiri od pet ispitivanih droga, jer je MDMA bila jedina droga kod koje je zabilježeno smanjenje u većini gradova.

Droge su bile ravnomjernije utvrđene na svim lokacijama istraživanja, sa svih pet supstanci pronađenih u gotovo svim gradovima. To se razlikuje od prethodnih godina kada su uočeni raznovrsniji geografski obrasci.


Dnevna potrošnja

Najnoviji podaci pokazuju da se kokain, iako je još uvijek najzastupljeniji u gradovima zapadne i južne Evrope (osobito u Belgiji, Nizozemskoj i Španjolskoj), sve više nalazi u istočnoeuropskim gradovima, gdje je uočen porast.

U Zagrebu je dnevna potrošnja kokaina 548.62 mg na 1000 stanovnika i po tome je 11. u Evropi.

Metamfetamin je tradicionalno bio koncentriran u Češkoj i Slovačkoj, a sada je ta droga prisutna u Belgiji, Kipru, istočnoj Njemačkoj, Španjolskoj, Turskoj i nekoliko sjevernoeuropskih zemalja.

Rezultati analize otpadnih voda pokazali su i da je razina koncentracije metabolita amfetamina dalje varirala po gradovima, s najvećim opterećenjem prijavljenim u gradovima na sjeveru i istoku Europe, a znatno nižim razinama u gradovima na jugu.

U Zagrebu se dnevno potroši 151.41 mg na 1000 stanovnika što ga svrstava na 12. mjesto u Europi po dnevnoj potrošnji amfetamina.



Upotreba kanabisa

Što se tiče kanabisa najveće količine njegovih metabolita pronađene su u gradovima u Hrvatskoj, Češkoj, Španjolskoj, Nizozemskoj, Sloveniji i Portugalu.

Čini se da su ograničenja zbog koronavirusa manje uticala na upotrebu nego kod drugih droga. Gotovo polovica gradova koji su analizirali metabolite kanabisa prijavila je povećanje količine kanabisa. Tako se u Zagrebu dnevni potroši 132.9 mg kanabisa na 1.000 stanovnika po čemu je četvrti u Evropi.

MDMA je jedina droga čiji su metaboliti manji u većini proučavanih gradova jer je gotovo dvije trećine gradova prijavilo smanjenje opterećenja u 2021., vjerojatno zbog zatvaranja mjesta za noćni život tijekom pandemije, gdje se ta droga često konzumira.

Najveće količine MDMA pronađene su u gradovima u Belgiji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Švedskoj i Norveškoj.

Zagreb je na 14. mjestu u Evropi s dnevno potrošenih 28.26 mg MDMA na 1.000 stanovnika, pokazala je studija.

Studija je otkrila da postoje i razlike između gradova u istoj zemlji, što se dijelom može objasniti njihovim različitim društvenim i demografskim karakteristikama. U većini zemalja koncentracija metabolita je bila veća u velikim gradovima.

Analiza je pokazala i da da se u više od tri četvrtine gradova tipično rekreativne droge, kokain i MDMA, više koriste vikendom nego radnim danima Metaboliti ostale tri droge bili su ravnomjernije raspoređeni tokom sedmice, piše Hina. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.