BIH

Brašno iz vodenice nema dodataka i posebno miriše

'Avaz' u posjeti Na izvoru Plive rade još samo tri riječna mlina

E. Trako

29.11.2014

Na izvoru rijeke Plive, prostoru obdarenom prelijepom prirodom, ljudi stoljećima melju žito, kroteći snagu kristalno čiste vode koja im uveliko pomaže u proizvodnji brašna za vlastite potrebe, ali i hrane za stoku. Na Plivi je u prošlosti na obje obale bilo po desetak vodenica. Danas su ostale samo tri.

Male krovinjare

Ekipa "Dnevnog avaza" posjetila je izvor Plive. Od tri vodenice iz kojih se povremeno čuje zvuk mljevenja žita domaćina smo pronašli samo u jednoj. Zoran Kljajić upravo je mlio posljednje kilograme kukuruza planirane za taj dan.

Iznenađen našom posjetom, ispričao nam je da voli raditi u vodenici te da je to višestoljetno naslijeđe njegovih predaka.

- U modernom vremenu postoje električni mlinovi, ali brašno iz njih i ono iz vodenice nisu isti. Ovo miriše, nema nikakvih primjesa - priča nam Zoran.

Za vodenicu je najvažniji pogon koji se stvara vodenim pritiskom iz brane i badnja, a čine ga kolo i dva kamena. Naš domaćin prije tri godine je obnovio svoju vodenicu, a kaže da je prije toga ličila na šuperak, običnu malu krovinjaru.

- Morao sam je obnoviti da bih mogao više samljeti. Napravio sam veće kolo i badanj, ugradio posebno kamenje koje sam dobio iz Dervente. I ide dobro, ljudi dolaze iz znatiželje, pa nešto i kupe. Kilogram kukuruznog brašna košta 2 KM - zadovoljan je Kljajić.

Nakon što žito bude samljeveno, pada u sanduk koji se, simbolično, naziva mučnjak. Naš domaćin objasnio nam je otkud takav naziv.

zoran-kljajic-brasno

Foto: B. Nizić (Kukuruzno brašno bez ikakvih primjesa)

Muka i znoj

- Sva muka čovjeka kroz koju prođe dok uzgaja žito, kopanje, oranje, sjetva, žetva, sav proliveni znoj sabran je u tom sanduku i u samljevenom brašnu - pojasnio je Kljajić.

On uzgaja pšenicu i kukuruz od kojih proizvodi i stočnu hranu. Osim svog žita, melje i drugim stočarima, kojima naplaćuje.

Veliko umijeće

Podesiti mlin za mljevenje brašna određene krupnoće veliko je umijeće, kaže Kljajić.

- Sve se mora odvijati pod budnim okom mlinara. Može se dogoditi da žito ne ulazi ravnomjerno i mlin tada zakoči. Stalno se mora pratiti da ne melje uprazno, jer onda odoše i kameni diskovi, a njih je teško nabaviti - pojasnio je.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.