NAUKA

Njemački naučnici pokrenuli eksperiment koji bi mogao promijeniti budućnost Zemlje!

Nakon devet godina testiranja i gradnje

Autor:(A. Vr.)

4.2.2016

Njemački naučnici započeli su u srijedu eksperiment kojim se nadaju da će postići napredak u razvoju nuklearne fuzije, koja se smatra čistim i sigurnim izvorom nuklearne energije, piše Associated Press.

Nakon devet godina testiranja i gradnje, istraživači Instituta Max Planck za fiziku plazme u Greifswaldu ubacili su malu količinu vodika u napravu i zatim je izložili zračenju jednakom onom koje proizvodi 6.000 mikrovalnih pećnica.

Takav eksperiment rezultirao je iznimno vrelim plinom, poznatijim kao plazmom, koji je postojao samo djelić sekunde prije nego se ohladio, ali i to je bilo dovoljno dugo da naučnici proglase eksperiment uspješnim.

“Sve je dobro prošlo”, izjavio je jedan od naučnika na projektu Robert Wolf. “S ovako kompleksnim sistemom morate paziti da sve radi savršeno, a uvijek postoji rizik”, zaključio je Wolf. Jedan od problema je hlađenje kompleksnog sistemna magneta potrebnih za održavanje plazme unutar čitave naprave. Znanstvenici su pažljivo posmatrali probleme s kojima su se sreli graditelji Velikog Hadronskog sudarača (LHC) u Švicarskoj prije više od pet godina kako ih ne bi ponavljali.

tokamak

U Francuskoj je već počela gradnja reaktora Projekt pod nazivom Iter koji bi trebao proizvoditi 10 puta više električne energije nego što on koristi za svoj rad i time bi trebao postati jedan od najčišćih i najsigurnijih izvora električne energije. Termonuklearni reaktor koji je u srcu projekta bi trebao biti visok tridesetak metara i imati 10.000 tona samo magneta i jedan je od najfascinantnijih projekata o kojem mnogi znaju vrlo malo.

U jezgri reaktora će nevjerovatno precizna oprema stvarati vakuumsku komoru kroz koju će rotirati vreli oblak vodika. Taj oblak vodika će se kretati brže od zvuka, konstantno vijugajući poput molekula DNK. Taj oblak će biti izložen nevjerovatno snažnoj električnoj energiji i radijaciji. Čestice u zrakama će ulaziti u tu vakuumsku komoru i dodavati energiju, proizvodeći toplinu. Taj oblak vodika će postići temperature više od 150 miliona stepeni Celzija (da dobro ste pročitali, 150.000.000 st celzija).

Ovakve okolnosti će dovesti do toga da će atomi vodika početi međusobno reagirati i spajati se. Time će nastati novi kemijski element, helij, i ogromna količina zračenja i topline. Ne postoji materijal koji je dovoljno snažan da ukroti takvu reakciju, čak bi i dijamant, kao najtvrđi materijal na zemlji, jednostavno ispario u dodiru s tako vrelim oblakom vodika.

Naučnici koji grade Iter su se zato odlučili na magnetsko polje. Prije spomenutih 10.000 tona magneta će se koristiti za stvaranje magnetskog polja oko 200.000 puta snažnijeg od Zemljina. Magneti, koji su udaljeni tek nekoliko centimetara od oblaka vodika, će biti ohlađeni na 4 stepena kelvina (to je 269 stepeni ispod nule). Magneti su električni i koriste jako dugu žicu, izrađenu od posebne legure kako bi proizvodili magnetizam. Samo jedan dio sustava magneta će iskoristiti više od 80.000 kilometara žice.

Naučnici u Greifswaldu rade s jednim drugim sistemom  pod nazivom stellarator i trebao bi moći održavati plazmu aktivnom duže od ITER-a.Thomas Klinger, šef projekta, kaže da je stellarator znatno mirniji od konkuretskog uređaja. “Stellaratora je znatno teže izgraditi, ali je puno lakše upravljati njime”, rekao je Klinger.

merkel-u-inspekciji

Merkel u inspekciji reaktora

Iako protivnici govore da je nuklearna fuzija samo bacanje novca kojeg bi bilo bolje potrošiti na nek druge projekte, Njemačka nastavlja s finansiranjem Greifswalda. U posljednjih dvadeset godina potrošeno je više od milijardu eura iz njemačkog proračuna na gradnju i plaće osoblja u Greifswaldu.

Kancelarka Angela Merkel, i sama doktorica fizike,  je pokrenula eksperiment u Greifswaldu.

“Kao industrijska nacija želimo pokazati da je moguće imati pristupačnu, sigurnu i održivu proizvodnju energije. Prednosti nuklearne fuzije su očite”, rekla je Merkel.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.