NOVA STUDIJA

Atlantska dijeta oduševila naučnike: Slična mediteranskoj, ali se jede više hljeba i tjestenine

Ovaj način ishrane, zasnovan na navikama u Španiji i Portugalu, može pomoći u prevenciji hroničnih bolesti

Atlantska dijeta fokusira se na mnoštvo namirnica koje povećavaju dugovječnost. Facebook

E. Ag.

20.2.2024

Ako volite ugljikohidrate i želite da jedete zdravije, bliska „rodica“ mediteranske dijete može biti prava stvar za vas. Atlantska dijeta, zasnovana na tradicionalnim navikama u ishrani u sjevernoj Španiji i Portugalu, može da pomogne u prevenciji hroničnih bolesti i promoviranju zdravog metabolizma, prema studiji objavljenoj u februaru u JAMA Network Open.

Najnovija istraživanja sugeriraju da ovaj plan ishrane bogat ugljikohidratima i mliječnim proizvodima može imati slične zdravstvene prednosti u zaštiti metaboličkog zdravlja i prevenciji hroničnih bolesti, baš kao mnogo hvaljena mediteranska ishrana.

Šta je atlantska dijeta

Atlantska dijeta fokusira se na mnoštvo namirnica koje povećavaju dugovječnost kao što su: maslinovo ulje, grah, morski plodovi, pa čak i malo vina. Slična je mediteranskoj ishrani, koja se rangira kao jedan od najzdravijih načina prehrane, naglašavajući uglavnom neprerađenu cjelovitu hranu.

Ali atlantska dijeta sadrži još više ugljikohidrata, posebno integralne žitarice i škrobnu hranu poput hljeba, tjestenine i krompira. Preporučuje se šest do osam porcija ovih obroka dnevno. Također, uključuje sir i druge mliječne proizvode, uz nemasno meso i crveno meso u umjerenim količinama.

Prednosti atlantske dijete

Istraživači s Univerziteta Santjago de Kompostela u Španiji pratili su 231 porodicu (uključujući 518 ljudi) iz ruralnih područja Španije tokom šest mjeseci, analizirajući njihovo metaboličko zdravlje pomoću mjerenja kao što su težina, nivo holesterola i krvni pritisak. Polovina učesnika je nasumice raspoređena da prati tradicionalnu atlantsku ishranu, a za to su im bili osiguani hrana, časovi kuhanja i drugi resursi. Druga polovina je dobila instrukcije da prati svoje uobičajene obrasce ishrane.

Kad je isteklo šest mjeseci, ljudi na atlantskoj ishrani imali su 68 posto manje šanse da razviju metabolički sindrom, skup zdravstvenih problema kao što su rizični nivoi holesterola, koji mogu povećati šanse za srčane bolesti, moždani udar ili dijabetes, piše 24sedam.rs.

Također su imali uži struk i manje je vjerovatno da će imati visok nivo stomačne masti u poređenju sa svojim vršnjacima koji nisu pratili dijetu, otkrili su istraživači.

Na šta ne utječe

Međutim, izgleda da dijeta nije utjecala na specifične zdravstvene mjere kao što su krvni pritisak ili nivo šećera u krvi, tako da je potrebno više istraživanja da bi se razumjelo kako funkcionira i ko bi mogao imati koristi.

Za sada, istraživači su otkrili da su ključni faktor u zdravstvenim prednostima bili učesnici koji su pratili ishranu kao porodica. Prethodna istraživanja sugeriraju da socijalna podrška može olakšati stvaranje zdravih navika i njihovo održavanje.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.