Prva menstruacija pojavljuje se kasnije u pubertetu, a prvi ciklusi često su neredovni te tokom prvih nekoliko godina djevojke ne ovuliraju svaki menstrualni ciklus. Obično se javlja oko 13. godine, ali je dobni raspon menarhe širok (od 9. do 15. godine).

Prva mjesečnica

Općenito, potpuna funkcija reproduktivnih organa uspostavlja se tek nekoliko godina nakon prve mjesečnice. Smatra se da priroda odgađa spolnu zrelost djevojaka dok tijelo i reproduktivni organi djevojke nisu dovoljno veliki za trudnoću te se stoga menarha pojavljuje tek nakon vrhunca ostalih koraka u spolnom razvoju.

Jedno od objašnjenja ranijeg puberteta kod djevojčica nalazi se u povećanju količine masnog tkiva neposredno prije početka puberteta. Masne ćelije stimuliraju jajnike i adrenalne žlijezde da proizvode spolne hormone pa stoga spolni razvoj započinje ranije kod težih, posebno pretilih djevojčica, a kasnije kod djevojčica koje u ranoj dobi treniraju i vrlo malo jedu.

Izloženost stresovima u porodici, poput sukoba među roditeljima, niskog nivoa roditeljske topline, iskustvo fizičkog zlostavljanja u porodici i odsutnost oca tokom djetinjstva također su povezani s ranijim početkom pubertetskog razvoja kod djevojčica.

Prerano sazrijevanje može predstavljati rizik za adolescentice, jer one pubertetske promjene doživljavaju prije svojih vršnjakinja te nemaju u okolini osobe s kojima bi uporedili svoja nova iskustva. Takve djevojčice:

Osjetljiva grupa

- Mogu imati manje razvijene socijalne i kognitivne sposobnosti na početku puberteta.

- U kontekstu ranog sazrijevanja, čine posebno osjetljivu grupu.

- Mogu pokazivati veću vjerovatnoću razvoja problema u ponašanju i antisocijalnih ponašanja, depresije, poremećaja prehrane.

- Često se javlja i lošije tjelesno samopoimanje i niže samopoštovanje, manja uspješnost u školi i češće upuštanje u neprimjerena ponašanja.

Prekasni pubertet

Odgađanje puberteta može se dogoditi zbog hronične bolesti te pretjeranog vježbanja i bavljenja sportom. Kada je u pitanju kasno sazrijevanje, djevojčice: 

- Imaju više problema od rano sazrelih vršnjakinja u srednjoj školi.

- Vršnjakinje ih češće ignoriraju i više se druže s muškim vršnjacima.

- Sklonije su samoodbacivanju i manje su sretne.

 Psihičke promjene

S obzirom na hormonalne promjene i promjene u tjelesnom razvoju, pubertet za većinu adolescentica predstavlja izazovan životni prijelaz na koji različito reagiraju. Hormonalne promjene u pubertetu mogu utjecati na promjene u ponašanju adolescenata. Promjene u fizičkom izgledu adolescentica dovode do promjena u slici o sebi koju djevojčica ima i do promjena u ponašanju okoline prema njima.

Odnosi s roditeljima

Način na koji roditelji gledaju na njihov pubertet mnogo znači djevojčicama u nošenju s problemima i teškoćama tog prijelaznog perioda. Zbog toga bi roditelji trebali pratiti promjene kod djevojčica i u skladu s time se i ponašati te shvatiti da se djevojčice mijenjaju i emocionalno te da neke stvari doživljavaju na drugačije načine.

Ponekad može doći do udaljavanja od roditelja, ali tada ne treba vršiti pritisak nego temeljiti odnos na povjerenju i uzajamnoj ljubavi.

Prvi PMS

Ponekad se mogu javiti i nagle promjene raspoloženja. Djevojčice sve češće osjećaju simptome PMS-a, odnosno predmenstrualnog sindroma zbog kojeg mogu doživljavati specifične promjene u ponašanju (npr. nervoza, depresija, tuga, neodlučnost).

Depresija

Sve je više dokaza u prilog tezi da hormonalne promjene u pubertetu čine nervni sistem adolescenata više osjetljivim na događanja u njihovoj neposrednoj okolini. Kod djevojčica se često može pojaviti depresivnost i zabrinutost zbog izgleda i načina na koji ih posmatra okolina zbog izgleda.