Za sehur se, <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/621458/nutricionista-inga-markovic-mane-i-prednosti-zimske-ishrane">ističe Inga Marković, nutricionista</a>, tako pripremaju jela čija su baza meso, jaja, sir uz priloge, za koje se koriste raznovrsne vrste povrća ili riža, kao i jela na bazi mahunarki, koje su izvor kvalitetnih biljnih proteina.
- Preporučuje se i unos jezgrastog voća koje pripada lipidnim i nutritivno bogatim namirnicama koje kao takve olakšavaju post i ne dozvoljavaju deficit važnih nutrijenata. Post započinjemo konzumacijom vode i potrebno je popiti najmanje 9 čaša vode raspoređenih na dva dozvoljena obroka u postu - navodi Marković.
Iftar, dodaje Marković, prvo počinjemo nadoknadom tečnosti, odnosno vodom.&nbsp;Zatim se preporučuje unos suhih šljiva, hurmi ili smokava koje pripadaju namirnicama koje se brzo resorbiraju i koje su visokokalorijske te nam brzo vraćaju energiju podižući nivo šećera u krvi koji je bio u padu za vrijeme posta.- Za osobe s poremećajem metabolizma glukoze i inzulinskom rezistencijom preporučuje se unos bobičastog voća koje manje utječe na glukozu u krvi i samo lučenje inzulina. Trpeza treba biti koncipirana na bazi žitarica, povrća i voća dijetalno pripremljena - istakla je Marković.

Za osobe s poremećajem metabolizma glukoze i inzulinskom rezistencijom preporučuje  se unos bobičastog voća

Preporučuju se suhe šljive, hurme ili smokve

Šta jesti i piti za sehur, a šta za iftar

Preskakanje redovnih stomatoloških posjeta tokom perioda pandemije može dovesti do mnogo više problema nego što mislite. Mnogo je pacijenata propustilo <a href="https://bebe.avaz.ba/rijec-strucnjaka/296442/strucnjaci-za-avaz-ba-prof-dr-sc-muhamed-ajanovic-dojenje-osigurava-zdrav-i-lijep-osmijeh-djetetu">redovne stomatološke preglede</a> i ordinacijska čišćenja zuba tokom protekle godine zbog COVID-19.

Sada kada su mnoge stomatološke ordinacije ponovo otvorene, a epidemiolozi ih smatraju sigurnima, presudno je da ljudi nadoknade propušteno te prekontroliraju zdravlje svojih zuba i desni. Specijalisti oralne medicine nerijetko upozoravaju da su oboljenja desni povezana s općim zdravstvenim problemima, uključujući srčani i moždani udar. Rizik od infekcije koronavirusom kod stomatologa je mali, pa i zanemariv, ali rizik odgađanja odlaska stomatologu vrlo je velik.

Studije dovode u vezu parodontalne bolesti, bolest desni i koštanih struktura koje podupiru zube i upale koje mogu prethoditi srčanom i moždanom udaru. Parodontalna bolest je upalni proces i znamo da je svaka hronična upala povezana s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.

&nbsp;Studija u ''Journal of Clinical Periodontology'', objavljena u februaru ove godine, dovela je u vezu parodontalnu bolest s teškim komplikacijama COVID-19.

U toj studiji se navodi da od 568 pacijenata s koronavirusom koji su proučavani, oni s parodontitisom imali su znatno veći rizik od komplikacija, uključujući i povećanu incidencu smrtnosti, prijem u jedinicu intenzivne njege i potrebu za ventilatorom.

Podaci centara za kontrolu i prevenciju bolesti Sjedinjenih Američkih Država sa sjedištem u Atlanti pokazuju da gotovo polovina odraslih osoba starijih od 30 godina ima neki oblik bolesti desni, a oko 70 posto starijih od 65 godina ima parodontalnu bolest. Upravo zbog toga, a naročito ako vam desni krvare spontano ili prilikom pranja zuba, imate neugodan zadah, javlja vam se klimavost zuba, osjetite bolove i otekline u ustima ili vidite promjene u boji zubnog mesa i zuba, potrebno je da neodložno posjetite svog stomatologa.

Specijalisti oralne medicine nerijetko upozoravaju da su oboljenja desni povezana s općim zdravstvenim problemima

Mnogo je pacijenata  propustilo stomatološke  preglede

Kontrolirajte zdravlje svojih zuba i desni

Hurme imaju širok spektar zdravstvenih i nutritivnih vrijednosti pa mnogi tvrde da je to najzdravije voće na planeti. Gotovo da nema bolesti kod koje hurme ne mogu pomoći.

Odličan izvor željeza - Anemični pacijenti trebali bi jesti što više hurmi, jer su one odličan izvor željeza. Oko 100 grama hurmi sadrži oko 0,90 miligrama željeza, što je oko 11 posto preporučenog dnevnog unosa. Reguliraju tjelesnu težinu - Zbog visokog udjela hranjivih materija, hurme kod čovjeka izazivaju osjećaj sitosti i pomažu pri mršavljenju. Ako na prazan stomak pojedete hurmu, ona će regulirati rad crijeva i organizmu dati potrebni šećer.&nbsp;Hurme nemaju holesterol, ali imaju dosta šećera pa biste se od pretjeranog uzimanja mogli ugojiti.

Snižava holesterol - Hurme imaju sposobnost da smanje nivo LDL lošeg holesterola u tijelu. Zato je ovo izvrsna hrana za ljude s visokim holesterolom, koji uzrokuje masne naslage u arterijama, koje dovode do stvaranja krvnih ugrušaka i drugih srčanih bolesti.

Jačanje srca - Osobe sa slabim srcem mogu koristiti ovo nevjerovatno voće. Tokom noći potopite hurme sa sjemenkama u vodu. Ujutro uklonite sjemenke, sameljite ih u blenderu zajedno s vodom u kojoj su tokom noći stajale. Ovaj prirodni lijek uzimajte nekoliko puta dnevno kako biste ojačali srce.

Hurme su veoma pogodna hrana za ljude koji pate od visokog krvnog pritiska. One sadrže vrlo malo natrija, a bogate su kalijem. Standardna porcija od pet ili šest hurmi daje oko 80 miligrama magnezija, esencijalnog minerala koji doprinosi širenju krvnih sudova. Istraživanja pokazuju da 370 miligrama magnezija dnevno može smanjiti krvni pritisak.

Ako na prazan stomak pojedete hurmu, ona će regulirati rad crijeva i organizmu dati potrebni šećer

Voće sa širokim spektrom zdravstvenih vrijednosti

Ukoliko planirate da postite tokom mjeseca ramazana <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/644015/fizickom-aktivnoscu-spasite-zdravlje-mozga">razgovarajte sa svojim ljekarom</a> koji će vam dati upute kako da na najbolji način upravljate svojim dijabetesom i uspješno provedete post. Možda je najvažniji dio posta s dijabetesom znati kada treba da se odustane. Stručnjaci preporučuju trenutni prekid ako se javi hipoglikemija.

Tokom perioda posta, u periodu od osam sati nakon posljednjeg obroka organizam počinje da iskorištava energetske zalihe kako bi održao normalan nivo šećera u krvi. Ovo, inače, ne predstavlja problem kod zdravih osoba, ali ukoliko imate dijabetes i uzimate određenu terapiju poput oralnih antidijabetika ili inzulina, pod povećanim ste rizikom za pojavu hipoglikemija kao i dehidracije.
Rizik od znatnog povećanja nivoa šećera u krvi posebno se može javiti nakon obilnih obroka u vrijeme sehura i iftara. S druge strane, ramazanski post donosi i brojne benefite poput prilike za poboljšanje životnih navika, ubrzan gubitak povećane tjelesne težine ili prestanka pušenja.

Svi pacijenti koji imaju želju da poste tokom ramazana trebalo bi da se pripreme i urade medicinski pregled. Idealno je uraditi pregled 1-2 mjeseca prije početka posta, a uključuje procjenu općeg stanja kao i laboratorijske testove nivoa šećera u krvi i lipida, kao i krvnog pritiska. Također, u ovom periodu potrebno je izvršiti potrebne prilagodbe terapije i prehrambenih navika.

Ne samo tokom ramazana, već i tokom cijele godine, važno je jesti u razumnim količinama. Konzumiranje previše pržene i hrane bogate mastima doprinijet će povećanju nivoa šećera u krvi te otežati njenu kontrolu. Za iftar je preporučeno jesti srednje velike obroke. Post može povećati rizik od dehidracije, pa se preporučuje piti dosta tečnosti bez šećera, pa je najbolji izbor voda.

Od velike je važnosti da kontrolirate nivo šećera u krvi tokom posta odnosno u toku dana dok postite kako biste prevenirali eventualnu pojavu hipoglikemije. Mjerenje šećera primjenom glukometara i trakica vam neće pokvariti post.

Dugi vremenski period od nekoliko sati bez obroka povećava rizik za pojavu hipoglikemije. Mnogo je lakše stabilizirati nivo šećera u krvi tokom posta ukoliko sehurite prije izlaska sunca, nego da to uradite iza ponoći ili prije spavanja.

Također, poželjno je jesti škrobne ugljikohidrate koji se sporo razgrađuju, a to su namirnice poput višestrukog hljeba, žitarice na bazi zobi, basmati riža ili grah, mahunarke, leća te voće i povrće. Važno je jesti u razumnim količinama uz dosta vode.

Rizik od znatnog povećanja nivoa šećera u krvi posebno se može javiti nakon obilnih obroka u vrijeme sehura i iftara

Stručnjaci preporučuju trenutni prekid ako se javi hipoglikemija

Priprema dijabetičara za post

Vježbanje može da promijeni način na koji <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/642967/kako-usporiti-bolest-na-vrijeme">ključni dijelovi</a>&nbsp;našeg mozga komuniciraju kako starimo, poboljšavajući aspekte razmišljanja i pamćenja, otkriveno je novim istraživanjem.&nbsp;Naime, nepovezani dijelovi centra za memoriju mozga počinju da komuniciraju na složeniji i zdraviji način nakon redovne vježbe, izoštravajući funkcije pamćenja.

Kako se navodi u istraživanju, ovi nalazi proširuju naše razumijevanje o tome kako kretanje potiče razmišljanje i naglašava važnost bavljenja različitim aktivnostima koje nam omogućavaju da ostanemo u pokretu, bez obzira na našu dob.

Ideja da fizička aktivnost poboljšava zdravlje mozga već je dobro poznata. Eksperimenti koji uključuju životinje i ljude pokazuju da se redovnim fizičkim aktivnostima povećavaju neuroni u mozgu, što je neophodno za stvaranje i čuvanje memorije, istovremeno poboljšavajući vještine razmišljanja.

Kod starijih ljudi redovna fizička aktivnost usporava uobičajeni gubitak zapremine mozga što može da pomogne u sprečavanju gubitka pamćenja vezanog za starost i smanjenju rizika od demencije.

Tjelesna aktivnost utječe na mozak na više načina. Povećava srčane otkucaje čime srce pumpa više kisika prema mozgu. Također, aktivnost potiče pojačano lučenje većeg broja hormona, a koji učestvuju u pomoći i osiguravanju nutritivno pogodnog okruženja za rast moždanih stanica.

Aktivnost potiče pojačano lučenje većeg broja hormona, a koji učestvuju u pomoći i osiguravanju nutritivno pogodnog okruženja za rast moždanih stanica

Tjelesna aktivnost utječe na mozak na više načina

Fizičkom aktivnošću spasite zdravlje mozga

Kako bolest napreduje, simptomi se samo pojačavaju i postaju sve destruktivniji, <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/618484/neuropsihijatar-slobodan-nogo-za-avaz-stres-slabi-imunitet">rekao je Slobodan Nogo</a>, neuropsihijatar.&nbsp;Stoga, ako otkrijete bilo kakve znake demencije, odmah se obratite svom ljekaru koji će uputiti pacijenta psihijatru. Na vrijeme započeto liječenje usporiti će razvoj bolesti, značajno odgađajući početak teške faze.

- Nepromjenjivi faktori rizika za razvoj senilne demencije su dob, spol i genetika. Starost je glavni faktor rizika za razvoj demencije. Većina ljudi s ovim stanjem ima najmanje 65 godina. Dokazano je da su žene osjetljivije na Alzheimerovu bolest od muškaraca. Mozak žene brže akumulira takozvane proteinske ostatke, koji postepeno ubijaju neurone u različitim dijelovima mozga. To je ono što ubrzava razvoj bolesti i pojačava manifestaciju kliničkih znakova - govori Nogo.

Zdrav način života može značajno smanjiti rizik od razvoja demencije. Samo slijedite nekoliko jednostavnih smjernica. Zdrava i uravnotežena ishrana, voće, povrće, različite vrste ribe, vitamin B6, vitamin D i umjerena tjelesna aktivnost.&nbsp;

Dokazano je da aktivni ljudi imaju 35 posto manji rizik od smanjenja moždane aktivnosti od onih koji vode neaktivan stil života.

- Čak i lagane šetnje mogu imati pozitivan učinak na kognitivne funkcije i rad mozga kod starijih odraslih osoba. Isto koliko je bitno šta jedemo i kakav stil života imamo, vodite računa da se naspavate dovoljno - savjetuje Nogo.

Ključ je zdrava i uravnotežena ishrana

Bitno je šta jedete i kakav stil života imate

Kako usporiti bolest na vrijeme

Ako postoje suženja ili začepljenja na koronarnim arterijama koja nije moguće, ili nije uputno tretirati implantacijom jednog ili više stentova, a smatra se da je revaskularizacija (terapijsko prokrvljenje) neophodna, pribjegava se bypass-hirurškoj revaskularizaciji.

Bypass (bajpas) je engleski izraz koji znači zaobilaznica, poveznica, premoštenje i sl. <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/639760/put-pacijenta-od-pripreme-do-operativnog-zahvata">Princip bypass-operacije</a> je da se osigura zaobilaženje suženja (ili začepljenja) koronarne arterije pomoću druge krvne žile, tako da krv ima mogućnost dotjecati do srčanog mišića alternativnim putem i bez zapreka.

Premosnica je spojena jednim krajem na aortu, a drugim krajem spaja se ''nizvodno'' od mjesta suženja ili začepljenja. Ako pretpostavimo da začepljenje koronarne arterije izgleda kao odron na cesti, kojim je cesta djelimično ili potpuno zakrčena, onda bi premosnica odgovarala novoj cesti-zaobilaznici, kojom se bukvalno zaobilazi zakrčenje. Kao što bi se promet zaobilaznicom odvijao normalno i bez zastoja, bez obzira na zakrčenje, tako se i krvi omogući da teče do srca normalno i bez zapreka.

Postoje dvije osnovne vrste bypass-graftova (premosnica): arterijski i venski. Venske premosnice su manje kvalitetni sprovodni kanali. Da bi se načinili venski bypassi, uzima se velika vena s unutrašnje strane noge. Ona se u početku operacije izvadi van i isiječe na segmente. Jednim krajem prišivaju se na aortu, a drugim krajem bočno na srčanu arteriju, nizvodno od mjesta zakrčenja. Ovim se formira venska zaobilaznica. To je razlog što pacijenti poslije bypass-operacije, osim ožiljka na koži iznad prsne kosti, imaju i ožiljak na nozi. Venski bypass-graftovi su manje kvalitetni graftovi i podložni su stvaranju suženja ili začepljenja na samom bypassu. Ovo može uzrokovati anginozne boli poslije bypass-operacije.
Osim vena, moguće je za bypass uzeti i arteriju. Kao arterija koja se presađuje s neke druge lokacije, najčešće se uzima palčana arterija. Po istom principu, spaja se jednim krajem na aortu, a drugim na srčanu arteriju, niže mjesta zakrčenja. Rezultati po pitanju nastajanja novih suženja na bypassima su bolji nego na venskim bypassima.

Najkvalitetniji bypass je takozvani LIMA-bypass (lijeva unutrašnja mamarna arterija). Podjednako kvalitetan je RIMA bypass (desna unutrašnja mamarna arterija). LIMA se češće koristi, jer je na lijevoj strani bliže srcu i lakša za spajanje. Ovo je arterija koja se odvaja od potključne arterije i silazi unutrašnjom stranom prednjeg zida prsnog koša. Ova arterija praktično ne obolijeva od ateroskleroze, tj. na njoj se ne razvijaju suženja i začepljenja, za razliku od drugih arterijskih bypass-graftova, a naročito venskih. S obzirom na to da je ovo najkvalitetniji bypass-graft, on se koristi samo za najvažniju srčanu arteriju - prednju silaznu koronarnu arteriju.

Osigurava zaobilaženje suženja  pomoću druge krvne žile

Krv ima mogućnost dotjecati  do srčanog mišića

Zašto se radi bypass-operacija

Biljka čuvarkuća ima slično djelovanje kao aloja, koja je poznata u liječenju različitih kožnih tegoba. Zahvaljujući antiupalnim i antiseptičkim svojstvima,<a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/643439/dorucak-je-iznimno-vazan-obrok">odlična je prva pomoć</a> protiv opekotina, ugriza i uboda insekata, jer pruža brzo olakšanje i smirenje. Čuvarkućom možete tretirati kurje oči, pjegice, rane i čireve na koži, bradavice na rukama, herpes zoster, tvrdu kožu na tabanima - i to jednostavnim premazivanjem problematičnog mjesta svježe iscijeđenim sokom ili stavljanjem obloga od presječenog lista.
Sok od čuvarkuće pomaže i u slučaju bronhitisa, upale grla, gnojne angine, gnojne upale zuba i infekcija, ali i zloćudnih bolesti usne duplje. Vjeruje se da ova biljka neutralizira djelovanje štetne energije, ublažava posljedice kod stresa i reakcije na promjene vremena.

Sok od čuvarkuće pomaže i u slučaju bronhitisa, upale grla

Biljka koja neutralizira djelovanje štetne energije

Liječim hipotireozu 15 godina i na stabilnoj sam dozi “letroxa” 100 mikrograma već šest godina. Prije dva mjeseca sam preboljela koronu, ali se i dalje osjećam umorno, malaksalo, pospano i imam tegobe koje sam imala kad se otkrila hipotireoza. Uradila sam hormone štitne žlijezde prije tri sedmice i TSH je bio 8,9, a FT3 i FT4 uredni. Ponovila sam hormone prije dva dana, sada je TSH 15,8, a i FT3 i FT4 su pali ispod donje granice. Šta da radim, ima li to veze s koronavirusom?<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/638291/hipertireoza-se-lijeci-uspjesno">Sugeriram Vam da povećate dozu ''letroxa'' na 125 mikrograma i da uradite kontrolu hormona i EHO štitne za 2-3 mjeseca</a>. Hipotireoza štitne žlijezde je progresivno oboljenje i zahtijeva praćenje jednom godišnje nakon 15 godina bolesti. Tokom bolesti štitna žlijezda se smanjuje volumetrijski zbog autoimunog oboljenja koje je u osnovi, a tako sve manje luči hormone FT3 i FT4. TSH luči hipofiza- endokrina žlijezda smještena u glavi, koja nadzire sve druge endokrine žlijezde u našem organizmu. Porast TSH govori da se štitna žlijezda „muči“ da nedovoljno luči svoje hormone i da joj je potrebno povećati dozu nadomjesne terapije. Moguće da je korona doprinijela „ubrzanijem“ propadanja tkiva štitne žlijezde, moguće je da je to i prolaznog karaktera, zato svakako uradite i EHO štitne žlijezde da se uporedi veličina sada i ranijeg nalaza. Uz povećanu dozu ''letroxa'' bolje ćete se osjećati.

Imam 42 godine i u decembru sam bio u bolnici zbog novootkrivenog dijabetesa, ketoacidoze i obostrane upale pluća izazvane koronavirusom. Do tada sam bio zdrav, bez ikakve terapije. Niko u porodici nema dijabetes. Još sam na inzulinu, a tromjesečni prosjek mi je bio 7,9 posto. Da li ću ostati stalno na inzulinu? Ima li veze korona s mojim šećerom?

Ako Vam je HbA1C (tromjesečni prosjek) bio 7,9 posto, znači da ste već imali blagu formu dijabetesa, a da je COVID-19 infekcija dovela do „razbuktavanja“ dijabetesa i ketoacidoze - akutne komplikacije dijabetesa, gdje je neophodan inzulin za liječenje. Morate redovno kontrolirati vrijednosti šećera u krvi na tašte i dva sata poslije obroka, tromjesečni prosjek, te u dogovoru s Vašim dijabetologom vidjet ćete za daljnju terapiju. Pošto ste relativno mladi dobili dijabetes tip 2, a po tromjesečnom prosjeku ne traje dugo, vjerovatno ćete moći regulirati šećer i drugim lijekovima osim inzulina.
Imam 28 godina, nisam udata, redovni ciklusi su mi bili do prije sedam mjeseci, kad sam preboljela teški oblik koronavirusa, a liječila sam se u bolnici 20 dana. U periodu oporavka sam dobila 13 kilograma, osjećam se „napuhano“, umorno, a ciklusi su neredovni, jedan mjesec je izostao. Do tada sam bila zdrava. Šta da radim?
- Samo dobivanje tjelesne težine moglo je poremetiti Vaš ciklus. U koroni Vam je mogla „stradati“ i štitna žlijezda i možda imate hipotireozu, koja može poremetiti ciklus. Teška akutna stanja nekih bolesti, kao što ste imali teški oblik korone, mogao je utjecati i na hipofizu, endokrinu žlijezdu koja zajedno s jajnicima utječe na cikluse. Moj savjet Vam je da se javite endokrinologu na endokrinološko ispitivanje.U narednom broju na pitanja odgovara dr.&nbsp;Edin Buljugić,&nbsp;fizijatar. Pitanja šaljite na e- mail:&nbsp;zijadak@avaz.ba.

Sugeriram Vam da povećate dozu ''letroxa'' na 125 mikrograma i da uradite kontrolu hormona i EHO štitne za 2-3 mjeseca

Morate redovno kontrolirati vrijednosti šećera u krvi

Hipotireoza zahtijeva praćenje

Kafa, omiljeni napitak, često je predmet kontroverzi jer je neki proglašavaju krivcem za razne zdravstvene probleme, dok je drugi uzdižu u nebesa. Istina je, naravno, negdje u sredini - <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/643266/zelenis-specificnog-ukusa-obiluje-vitaminima-i-mineralima">razuman unos</a> kafe povećat će vam kognitivne sposobnosti, no pretjerano konzumiranje napravit će upravo suprotno. Naučnici s Univerziteta u Bariju su podatke od 1.445 ispitanika u dobi od 65 do 84 godine prikupljali više od tri godine.&nbsp;"Journal of Alzheimer's Disease" objavio je da su najbolje rezultate na testiranjima kognitivnih sposobnosti imali učesnici istraživanja koji su dnevno pili 1-2 šoljice kafe.Nasuprot tome, osobe koje su pile više od dvije šoljice kafe dnevno imale su prosječno 1,5 veći rizik za slabljenje kognitivnih sposobnosti.&nbsp;Naučnici vjeruju kako umjereni unos kofeina može zaštititi mozak od oštećenja prouzrokovanih naslagama beta-amiloidnih proteina.

Naučnici vjeruju kako umjereni unos kofeina može zaštititi mozak od oštećenja

Omiljeni crni napitak će vam sačuvati mozak

Rukola obiluje antioksidansima i kao takva pomaže odbranu protiv jednostavnih bolesti kao što je prehlada, ali i ozbiljnijih stanja, poput raka, srčanih oboljenja i preranog starenja.&nbsp;Vitamin A, kojim rukola obiluje, garantira poboljšanje stanja kostiju, zuba i očiju. Pokazano je da jedinjenja flavonoida u svom zeljastom povrću sličnom rukoli štite kožu, pluća i oralne šupljine od raka.

<h2>Odličan izbor za dodatak ishrani </h2>

Još jedna korist od uključivanja rukole u redovnu ishranu je vitamin K. Naime, postepena degradacija nervnih puteva, kao u slučaju kod <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/642964/sta-je-demencija-i-kako-se-prepoznaje">Alchajmerove bolesti</a>, može se usporiti povećanjem unosa vitamina. Rukola je prepuna vitamina i minerala, koji na neki način jačaju odbranu imunog sistema organizma.

Tijelo je stimulirano da stvara više bijelih krvnih zrnaca, a rukola ima i druge brojne načine da poboljša snagu, izdržljivost i funkcioniranje vašeg imunog sistema. Ovo zeljasto povrće odličan je izbor za dodatak ishrani za trudnice.

Naime, rukola je bogata folatima, koji uključuju i folnu kiselinu, a oni dokazano smanjuju pojavu određenih mentalnih defekata kod beba. Konzumiranje rukole je korisno i zbog sadržaja vitamina B kompleksa, ranije poznatih, jednostavno, kao vitamin B, koji zapravo čine grupu od osam različitih vitamina, koji podstiču metabolizam i zdravlje ćelija.

Ovaj zeleniš, specifičnog ukusa, osim što obiluje vitaminima i mineralima, jača imuni sistem, skelet, nerve i mozak...

Rukola garantira poboljšanje  stanja kostiju, zuba i očiju

Zeleniš specifičnog ukusa obiluje vitaminima i mineralima

Prema predviđanjima, prosječna starost porast će na 72 godine za muškarce i 82 godine za žene. I ovo je zaista dobra vijest!&nbsp;Međutim, tek u sedmoj deceniji rizik od razvoja bolesti povezanih sa starosnim pogoršanjem moždane aktivnosti značajno se povećava. A jedna od najčešćih među njima je demencija, kazao je <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/638278/slobodan-nogo-vaznost-ocuvanja-mentalnog-zdravlja-i-lijecenja">neuropsihijatar&nbsp;Slobodan Nogo</a>.
- Teško je identificirati tačan podatak koliko ljudi ima demenciju, jer se u početnim fazama demencija dijagnosticira vrlo rijetko. Specifično ponašanje pacijenata s ranom demencijom najčešće se pripisuje osobinama karaktera pacijenta. U većini slučajeva srodnici i ljekari prepoznaju bolest kada se promjene karakterne osobine, najčešće se izgube pravila pristojnosti i etičkih standarda - kazao je Nogo.

Demencija se javlja, dodaje on, zbog različitih vrsta lezija centralnog nervnog sistema, koje su, pak, simptomi brojnih bolesti. Drugim riječima, senilna demencija može se razviti kao neovisna bolest. Ustaljeno mišljenje da je demencija neizlječiva duboko je pogrešno. Međutim, u kliničkoj praksi su neizlječivi slučajevi još česti. - Demencija se može manifestirati na mnogo načina. Specifičnost, intenzitet i brzina razvoja simptoma ovise kako o individualnim karakteristikama osobe tako i o vrsti bolesti. Međutim, postoji niz simptoma koji su tipični za razvoj demencije. U početku promjene u pamćenju nisu vrlo ozbiljne i ne događaju se često. Naprimjer, starija osoba počinje detaljno pričati o danima svog djetinjstva, ali potpuno zaboravlja šta je jela za doručak ili koje stvari danas mora raditi - <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/618484/neuropsihijatar-slobodan-nogo-za-avaz-stres-slabi-imunitet">istakao je Nogo</a>.

Emocionalna apatija je jedno od obilježja nadolazeće demencije. U toj fazi osoba može izgubiti zanimanje za hobi koji je privlači čitav život, odbiti putovanja i šetnje s porodicom i prijateljima. Ljudi sa senilnom demencijom pate od stalnih oscilacija u raspoloženju i ponašanju. Naprimjer, prethodno aktivna i društvena osoba može se zatvoriti od svijeta unutar četiri zida, dok sramežljiva osoba, naprotiv, može postati suprotnost.
- Još jedan rani znak demencije je gubitak sposobnosti izražavanja misli i brzog pronalaženja prave riječi te poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti i učenju novih stvari. Čovjeku postaje sve teže naučiti nešto novo, naviknuti se na novi redoslijed radnji - naveo je Nogo.

Anksioznost i uzbuđenje prate prve faze demencije, navodi Nogo. Nastaju zbog sve češćih propusta memorije, usporavanja mentalne aktivnosti i gubitka sposobnosti kritičkog mišljenja. Naprimjer, u takvom stanju osoba se više ne može sjetiti s kim je bila prijatelj, a s kim nije i zašto. Pacijent počinje ne samo da “gubi” riječi već i da zaboravlja njihovo značenje. Postepeno se zaboravljaju ranije poznata mjesta i sve mu je teže da korak po korak slijedi razne upute i vodiče, pravila naučena u djetinjstvu, tablicu množenja itd.

Rizik od razvoja bolesti povezan je s pogoršanjem moždane aktivnosti

Društvena osoba može se zatvoriti od svijeta unutar četiri zida

Šta je demencija i kako se prepoznaje

Kamen u bubregu se javlja zbog dehidracije, gojaznosti, naglog mršavljenja, nezdrave ishrane. Evo kako na prirodan način spriječiti stvaranje&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje/551971/ukoliko-su-vam-oboljeli-bubrezi-jedite-hranu-s-manje-minerala">kamena u bubregu</a>, navode stručnjaci. &nbsp;

Hidratacija - voda je izvor života. Sjetite se toga pa pravac na česmu, sipajte sebi vodu i popijte. Osobe koje imaju pijesak ili kamen u bubregu često dobivaju savjete ljekara da piju što više vode, po mogućnosti oko tri litra čiste vode na dan. Smanjite natrij - ako jedete veliku količinu natrija, nastaje kamen u bubregu. Hrana koja sadrži velike količine natrija je prerađena hrana, konzervirana, krekeri, slana hrana, suhomesnati proizvodi, brza hrana itd.
Više povrća, manje mesa - ako jedete mnogo crvenog mesa, jaja i morskih plodova, dolazi do stvaranja i akumulacija mokraćne kiseline. Ove proizvode zamijenite mahunarkama.

Recite „ne“ strogoj dijeti - ona je stres za organizam, a to, nikako, nije dobro za bubrege.&nbsp;Povećajte konzumiranje magnezija – magnezij će vjerovatnoću stvaranja kamena u bubregu svesti na minimum.Ako želite izbjeći kamen u bubregu, smanjite kalcij, ali ga ne smijete izbaciti iz ishrane, jer može dovesti do povećanog stvaranja kamena u bubregu. Kalcij, u kombinaciji sa oksalatima, ima tendenciju da se veže u crijevima, čime smanjuje stvaranje kamena. Naprimjer, salata od svježeg špinata može izazvati stvaranje kamena u bubregu, ali, ako špinat pospete sirom, izbjeći ćete ovu nuspojavu. Također, gojaznost izaziva stvaranje kamena u bubrezima. Osobe sklone gojaznosti više jedu slanu, prerađenu hranu, kao i brzu hranu i meso.

Javlja se zbog dehidracije, gojaznosti, naglog mršavljenja, nezdrave ishrane...

Ako želite izbjeći kamen u bubregu, smanjite kalcij

Na prirodan način spriječite stvaranje kamena u bubregu

Prije nešto više od godinu govorili smo o crvenilu očiju, odnosno virusnom konjunktivitisu uzrokovanom infekcijom SARS CoV2, a koji je bio prisutan tek kod malog procenta pacijenata. Obustavljeni su svi oftalmološki pregledi i hirurški zahvati koji nisu bili hitni, djeca i odrasli prebačeni su na rad od kuće. Nakon ukidanja “lockdowna”, koji je imao za cilj da omogući bolje pripreme i odgovor na pandemiju, pacijenti su se vratili u ambulante i nastavljeno je s hirurškim intervencijama.

<a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/560662/mali-broj-zarazenih-pokazuje-znake-virusnog-konjunktivitisa">Šta znamo danas kada je u pitanju veza između COVID-19 i vida?</a> Oftalmološki pregledi se obavljaju online, a posjete ordinacijama se najavljuju telefonom. U ordinaciji se nakon epidemiološke ankete pacijent i osoblje pridržavaju propisanih uputstava za prevenciju širenja infekcije SARS CoV2. Zbog izuzetno bliskog kontakta s oftalmologom, pacijent i doktor šute ili govore što manje tokom samog pregleda, a najbolje je da se intervju vodi na osnovu prethodno pripremljenog anamnestičkog upitnika.

U početku je savjetovano pacijentima da, umjesto kontaktnih leća, nose naočale za korekciju refrakcione greške. Sada se smatra da nošenje kontaktnih leća nije povezano s većim rizikom od infekcije. S druge strane, prema nekim radovima se smatra da nošenje naočala i maske smanjuje mogućnost infekcije. Međutim, nema generalnih preporuka da sve osobe nose naočale u svrhu zaštite od virusne infekcije. Iako je transplantacija rožnjače jedna od najuspješnijih transplantacija u medicini, postavlja se pitanje mogu li osobe koje su preminule od COVID-19 biti donori rožnjače. Analizom uzoraka ustanovljeno je prisustvo virusa u tkivu rožnjače, u očnoj vodici i u krvi. Zaključak ove studije je bio da, iako su koncentracije virusa u kornelnom transplantatu male, prijenos infekcije s donora se ne može isključiti.
Među pacijentima koji imaju degeneraciju žute mrlje, a pri tome su imali COVID-19, više je dolazilo do pogoršanja vida u odnosu na one koji nisu bili zaraženi. Ovaj podatak bi se mogao objasniti činjenicom da u osnovi degeneracije žute mrlje leži inflamatorna, tj. upalna etiologija.

U SAD ima pokušaja da se u praksu uvede mjerenje očnog pritiska u kućnim uvjetima, a neki oftalmolozi se ranije odlučuju na hirurško rješavanje glaukoma zbog ograničenih mogućnosti posjeta oftalmologu radi kontrole očnog pritiska. Iz istog razloga se i za degeneraciju žute mrlje daju noviji lijekovi koji se ne trebaju davati svakog mjeseca. Kod pacijenata koji su odranije, zbog hroničnog uveitisa, na terapiji sterodima, imunomodulatorima ili na biološkoj terapiji, a sumnja se ili imaju potvrđen COVID-19, predloženo je da se imunomodulatori zamijene steroidima. Hlorokin, koji je toksičan za retinu, više nije lijek izbora za COVID-19.

Analizom uzoraka ustanovljeno je prisustvo virusa u tkivu rožnjače, očnoj vodici te u krvi

Nošenje leća nije povezano s većim rizikom od infekcije

Migrena je jedna od najčešćih vrsta glavobolja s kojom u svijetu živi skoro milijarda ljudi, od čega su tri četvrtine žene. <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/642878/dehidracija-steti-mozgu">Najčešće pogađa ljude od 20 do 40 godina</a>, ali je među žrtvama i od tri do četiri posto djece.&nbsp; Pojavljuje se zbog nedostatka sna i izlaganja jakom svjetlu, ali s obzirom na to da je češća kod žena, pokreću je i hormonalne promjene.&nbsp;

Međunarodno društvo za glavobolju objavilo je klasifikaciju glavobolja pa se tako dijele u dvije grupe - takozvane primarne glavobolje, u koje pripadaju sve vrste migrena, tenzijska glavobolja i tzv. cluster glavobolja, te sekundarne, koje nastaju kao posljedica nekih patoloških dešavanja u strukturama u glavi, krvnim žilama i kao rezultat nekih bolesti. Ukoliko vam je glavobolja u posljednja tri mjeseca ograničila aktivnosti za dan ili više, ako tokom glavobolje osjećate mučninu ili povraćate, ako vam smeta svjetlo kad imate glavobolju, onda, vjerovatno, patite od migrene.
Najćešće nuspojave su i pulsirajuća bol u polovini glave te povećana osjetljivost na svjetlost, zvukove i mirise.
Iako se tačan uzrok još ne zna, smatra se da se migrena pojavljuje kao posljedica preosjetljivosti moždanog stabla, nekih neuroloških poremećaja, a krivci mogu biti i geni, stres, nedostatak sna, dugotrajno izlaganje jačim svjetlosnim podražajima, atmosferske promjene te, kod žena, hormonalne promjene.
Kod žena su najčešće uoči menstruacije ili u sredini ciklusa te u ovulaciji, a u menopauzi se obično prorjeđuju.

Kako bi se rizik od napada migrene smanjio, stručnjaci savjetuju da je važno naučiti upravljati stresom, ne preskakati obroke, pridržavati se obrazaca spavanja, izbjegavati jaku svjetlost, mirise koji iritiraju i biti umjeren s upotrebom analgetika. Liječenje migrene treba početi primjenom “paracetamola”, acetilsalicilne kiseline i ostalih nesteroidnih antireumatika. Ali, ako ti lijekovi nisu učinkoviti, prelazi se na one iz grupe tripatana.&nbsp;

Migrena se pojavljuje zbog nedostatka sna i izlaganja jakom svjetlu, ali s obzirom na to da je češća kod žena, pokreću je i hormonalne promjene

Najćešće nuspojave su i pulsirajuća bol u polovini glave

Kako prepoznati simptome radi li se o običnoj glavobolji ili migreni

Istraživanje objavljeno u stručnom časopisu „Medicine &amp; Science in Sports &amp; Exercise“ povezuje dehidraciju s reduciranjem kognitivnih&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/642498/pobijedite-zujanje-u-usima">sposobnosti</a>. Najizraženiji negativan učinak dehidracije je uočen u pogledu rješavanja zadataka koji zahtijevaju održavanje pažnje, donošenje odluka, motoričku koordinaciju i tzv. izvršnu funkciju.
Američki naučnici koristili su se podacima prikupljenim od 413 odraslih sportista koji su zbog dehidracije izgubili 2 posto tjelesne mase. Posljedice dehidracije su bile najizraženije pri visokim temperaturama zraka.

Šta jesti i piti za sehur, a šta za iftar

Kontrolirajte zdravlje svojih zuba i desni

Voće sa širokim spektrom zdravstvenih vrijednosti

Priprema dijabetičara za post

Fizičkom aktivnošću spasite zdravlje mozga

Kako usporiti bolest na vrijeme

Zašto se radi bypass-operacija

Biljka koja neutralizira djelovanje štetne energije

Hipotireoza zahtijeva praćenje

Omiljeni crni napitak će vam sačuvati mozak

Zeleniš specifičnog ukusa obiluje vitaminima i mineralima

Šta je demencija i kako se prepoznaje

Na prirodan način spriječite stvaranje kamena u bubregu

Nošenje leća nije povezano s većim rizikom od infekcije

Kako prepoznati simptome radi li se o običnoj glavobolji ili migreni

Dehidracija šteti mozgu

Zdravlje

Šta jesti i piti za sehur, a šta za iftar

Kontrolirajte zdravlje svojih zuba i desni

Voće sa širokim spektrom zdravstvenih vrijednosti

Priprema dijabetičara za post

Fizičkom aktivnošću spasite zdravlje mozga

Kako usporiti bolest na vrijeme

Zašto se radi bypass-operacija

Biljka koja neutralizira djelovanje štetne energije

Hipotireoza zahtijeva praćenje

Omiljeni crni napitak će vam sačuvati mozak

Zeleniš specifičnog ukusa obiluje vitaminima i mineralima

Šta je demencija i kako se prepoznaje

Na prirodan način spriječite stvaranje kamena u bubregu

Nošenje leća nije povezano s većim rizikom od infekcije

Kako prepoznati simptome radi li se o običnoj glavobolji ili migreni

Dehidracija šteti mozgu