Mutacija koronavirusa koji bi mogao da se prenese sa vizona na ljude je opasna, jer ima drugačiju konstrukciju proteina što može uticati na rad na <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Vakcina&amp;">vakcinama</a> protiv koronavirusa.

Ovo je rekla Melita Vujnović, predstavnica <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Svjetska%20zdravstvena%20organizacija&amp;">Svjetske zdravstvene organizacije</a> u Rusiji.

Prema njenim riječima, princip djelovanja postojećih vakcina protiv koronavirusa zasnovan je na identifikaciji proteina.

Nova mutacija SARS-CoV-2 ima drugačije proteine u obliku šiljka, tako da već razvijene vakcine u ovom slučaju možda neće biti efikasne, prenosi TASS.

- Infekcija se sa vizona prebacila na ljude. Upravo je ova mutacija veoma opasna. Ako počne da se širi, tada će sav naš trud u razvoju vakcine i sve druge stvari biti uzaludne, koronavirus bi mogao da počne da se ponaša drugačije - rekla je Vujnovićeva.

Dodala je da je uvođenje restriktivnih mjera u danskom Severnom Jitlandu neophodno jer je do sada "veoma teško utvrditi da li postoji ova mutacija virusa" i koliko je visok rizik od širenja novog oblika koronavirusa među ljudima.

SZO je objavila da su pored Danske, Holandija, Španija, Švedska, Italija i SAD takođe prijavile prisustvo koronavirusa kod vizona na farmama krzna.

SZO je primjetila da se koronavirus generalno prenosi među ljudima bliskim kontaktom, međutim, postoje i primjeri prenosa između ljudi i životinja.

Slučajevi infekcije SARS-CoV-2 otkriveni su kod vizona, pasa, domaćih mačaka, lavova i tigrova.

Prema SZO, vizoni su se zarazili od ljudi zaraženih koronavirusom.

SZO je primjetila da se koronavirus generalno prenosi među ljudima bliskim kontaktom, međutim, postoje i primjeri prenosa između ljudi i životinja

Slučajevi infekcije SARS-CoV-2 otkriveni su kod vizona, pasa, domaćih mačaka, lavova i tigrova

Postoji mogućnost da vakcina neefikasna na mutacijama koronavirusa

Ovo su neki od čudnih&nbsp;<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=simptomi&amp;">simptoma</a> koji se ne spominju u službenim objavama, ali su tema u grupama na društvenim mrežama.

Suh kašalj, <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=temperatura&amp;">temperatura</a> i gubitak čula mirisa i ukusa predstavljeni su nam kao glavni znakovi koronavirusa, međutim, sudeći po iskustvima koje covid pozitivni u Srbiji dijele na društvenim mrežama, ovaj virus nosi još gomilu manje ili više neobičnih simptoma, piše Nova.rs.Još od početka pandemije su se na listi simptoma koronavirusa kao najčešći istaknuli groznica, malaksalost, suh kašalj, bolovi u mišićima, kratak dah, gubitak čula mirisa i ukusa…

Ispostavilo se&nbsp; da je gubitak mirisa i ukusa zapravo najsigurniji znak da imate koronu, javlja se i prije temperature. Na kraju smo vidjeli da na koronavirus mogu ukazivati i promjene na nožnim prstima, a jedna Beograđanka skrenula je pažnju na još jedan rijedak simptom koji se pojavljuje na koži, piše Nova.rs.
Međutim, oni koji su se suočili s ovom bolešću imali bi dodati još mnogo zdravstvenih problema koji su im stigli u “paketu” s covidom 19.

U svom neznanju i konfuziji s relevantnim informacijama o koronavirusu, ni simptomi nisu izuzetak, pa covid pozitivni iz Srbije na društvenim mrežama dijele vlastita iskustva i traže eventualne savjete. Neki simptomi su zbunjujući, čak bizarni, možda uopće i nemaju veze s koronom, ali u aktualnoj situaciji, ljudi na sve obraćaju dodatnu pažnju.

Ovo su neki od čudnih simptoma koji se ne spominju u službenim objavama, ali su tema u grupama na društvenim mrežama.

Problemi s vidom – znamo za gubitak mirisa i ukusa, ali, dosta ljudi spominje i određene promjene kad je riječ o vidu. Opisuju ih kao “paučinu” pred očima, bljeskove, zamućenja, igranje slike… Također, mnogi su “prijavili” jako teške kapke, suze i pritisak u očima.

Začepljen nos i kihanje – iako je to često navođeno kao razlika u odnosu na prehladu i alergiju, ispostavlja se da začepljen nos nije baš tako rijedak ni kod korone.

Jedna djevojka otkrila je da je kod nje to bio skoro jedini simptom – nije imala temperaturu, nije gubila čula, samo je bila malo malaksala i curio joj je nos, a kad se testirala bila je pozitivna. Druga je osjećaj opisala kao golicanje u nosu, kao od soli kad si na moru, ali mnogo neugodnije.

Probadanja u predjelu srca i aritmije mnogi su prijavljivali i glavni savjet je da se u tom slučaju obratite svom liječniku.

Još od početka pandemije su se na listi simptoma koronavirusa kao najčešći istaknuli groznica, malaksalost, suh kašalj, bolovi u mišićima, kratak dah, gubitak čula mirisa i ukusa…

Poznato još nekoliko dosatnih simptoma virusa

Neobični simptomi koje prijavljuju pozitivni na koronavirus

Nagle promjene temperature loše utječu na <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/608536/ove-bolesti-donosi-gojaznost">zdravlje</a>, a najugroženiji su hronični bolesnici – plućni i oni s kardiovaskularnim smetnjama. Nagle temperaturne promjene smetaju i zdravima, a pogotovo hronično oboljelima.&nbsp;&nbsp; Hronični bolesnici se ovim promjenama teže prilagođavaju, pa se kod njih javljaju problemi u vidu pospanosti, glavobolje, naglog skoka ili pada pritiska... Problemi se javljaju i kod pacijenata s hroničnim bolestima pluća. Češća su gušenja i astmatični napadi.
Najvažnije je da hronični bolesnici redovno uzimaju propisanu terapiju dok se vanjska temperatura ne ujednači. Trebali bi se prilagoditi temperaturnim promjenama u smislu odijevanja i temperature u stanovima. Također, starijim srčanim bolesnicima koji imaju „tvrde“ krvne sudove savjetuje se da se strpe, sačekaju nekoliko dana i ne izlaze kada se vani dešavaju temperaturne promjene.

Najvažnije je da hronični bolesnici redovno uzimaju propisanu terapiju

Hronični bolesnici se ovim promjenama teže prilagođavaju

Čuvajte se naglih promjena temperature

Mnogo osoba koje prebole covid-19 izložene su većem riziku razvoja mentalnog poremećaja, objavili su psihijatri nakon velike studije koja je pokazala da 20 posto zaraženih <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Koronavirus&amp;">koronavirusom</a> unutar 90 dana razvije simptome tih poremećaja.

Tjeskoba, depresija i nesanica najčešći su mentalni poremećaji kod <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Pacijent&amp;">pacijenata</a> koji su se oporavili od Covida-19, prema studiji.

Naučnici&nbsp; s britanskog sveučilišta Oxford također su utvrdili da postoji značajno veći rizik od demencije kod osoba koje prebole Covid-19.

-Postojala je zabrinutost da će osobe koje obole od Covida-19 biti izložene većem riziku poremećaja mentalnog zdravlja i naši zaključci... pokazuju da je to vjerojatno - kazao je Paul Harrison, profesor psihijatrije s Oxforda.

Liječnici i naučnici&nbsp; širom svijeta moraju hitno istražiti uzroke i definirati nova liječenja za mentalne poremećaje nakon preboljelog Covida-19, kaže Harrison.

- Zdravstvene) službe moraju biti spremne pružiti zaštitu, posebno s obzirom na to da je moguće da naši rezultati podcijenjuju (broj psihijatrijskih pacijenata)- dodao je.

Studija čiji su rezultati objavljeni u časopisu Lancet Psychiatry analizirala je elektronske zdravstvene kartone 69 milijuna Amerikanaca uključujući više od 62.000 oboljelih od Covida-19.

Naučnici&nbsp; ocjenjuju da se zaključci izvučeni na temelju kartona tih ispitanika vjerojatno mogu primjeniti i na ostatak svijeta.

U tri mjeseca nakon pozitivnog testiranja na koronavirus kod 20 posto ljudi prvi su se put pojavili simptomi poput tjeskobe, depresija i nesanice.

To je dvostruko više u odnosu na druge skupine bolesnika u istom razdoblju, naveli su naučnici.

Studija je također otkrila da su kod ljudi koji su već patili od mentalnih poremećaja postojali 65 posto veći izgledi za postavljanje dijagnoze Covida-19 nego kod osoba koje nisu patile od mentalnih poremećaja.

Stručnjaci za mentalno zdravlje, koji nisu bili uključeni u studiju, navode da ta otkrića predstavljaju dodatne dokaze da Covid-19 može utjecati na mozak i um, povećavajući rizik za niz psihijatrijskih oboljenja.

Studija čiji su rezultati objavljeni u časopisu Lancet Psychiatry analizirala je elektronske zdravstvene kartone 69 milijuna Amerikanaca uključujući više od 62.000 oboljelih od Covida-19

Istraživanje: 20 posto oboljelih od koronavirusa razvije mentalne poremećaje

Proporcionalno nakupljanju suvišnih <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/608471/tjelovjezba-za-osobe-s-bolestima-srca">kilograma</a> raste i rizik obolijevanja od raka, pokazuju nalazi norveških naučnika prikupljeni od 137.000 žena. One su praćene 18 godina, a povećanje rizika uočeno je kod karcinoma dojke, debelog crijeva, endometrija, jajnika, gušterače, bubrega, žučnog mjehura, želuca, jetre, jednjaka, mozga, štitnjače te nekih tipova mijeloma.&nbsp; Najveće povećanje rizika se odnosi na rak endometrija - ovaj oblik raka je bio u prosjeku dvostruko češći kod pretilih ispitanica.
Naučnici ističu i prosječno 95-postotno povećanje rizika obolijevanja od raka bubrega. Najveće povećanje rizika je bilo prisutno kod učesnica istraživanja s najvećim povećanjem tjelesne mase.

Naučnici ističu i prosječno 95-postotno povećanje rizika obolijevanja od raka bubrega

Povećanje rizika uočeno je kod karcinoma dojke, debelog crijeva

Ove bolesti donosi gojaznost

Osobe <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/608257/cetiri-razloga-zbog-kojih-vas-boli-glava">oboljele</a> od bolesti srca imaju prosječno 36 posto manji rizik za smrt ako redovno vježbaju, pokazalo je istraživanje norveških naučnika. Smanjenje rizika za smrt od 18 posto bilo je prisutno već i kod osoba koje su vježbanju posvećivale malo vremena.&nbsp; Istraživači su se koristili podacima prikupljenima od 3.307 ispitanika praćenih najmanje 15 godina. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), osobe u dobi od 18 do 64 godine trebale bi imati najmanje 150 minuta aerobne tjelovježbe umjerenog intenziteta sedmično.
Alternativa je 75 minuta intenzivne tjelovježbe sedmično.

Smanjenje rizika za smrt od 18 posto bilo je prisutno već i kod osoba koje su vježbanju posvećivale malo vremena

Alternativa je 75 minuta intenzivne tjelovježbe sedmično

Tjelovježba za osobe s bolestima srca

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Centri%20za%20kontrolu%20i%20prevenciju%20bolesti&amp;">Centri za kontrolu i prevenciju bolesti</a> (CDC) potiču ljude da nose zaštitne <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Maske&amp;">maske</a> kad god su vani jer su upravo maske "jedno od najmoćnijih oružja koje pomaže u sprječavanju širenja covida-19".Sve veći broj dokaza koji potvrđuju da maske mogu pomoći u zaustavljanju respiratornih kapljica u velikoj mjeri odgovornih za širenje novog koronavirusa. No, da bi maske bile učinkovite, potrebno ih je redovito i temeljito čistiti i prati.Popsci donosi tri najučinkovitije metode čišćenja maske, ali imajte na umu da ove metode možete primijeniti samo ako koristite pamučne maske ili maske od neke druge tkanine. Ove metode nemojte primjenjivati na jednokratne medicinske maske jer to može smanjiti njihovu učinkovitost.Sve što trebate napraviti jest ostaviti masku u kipućoj vodi na pet minuta. No, ovisno o tkanini od koje je izrađena maska, vrenje bi moglo oštetiti masku ili utjecati na prozračnost.


Da biste osigurali da vaša maska ostane funkcionalna nakon ključanja, morat ćete je pažljivo pregledati. Nakon vrenja provjerite ima li vidljivih rupa na maski.&nbsp;Bacanje maski za lice zajedno s ostatkom odjeće u mašini je sjajan način da ih operete. Baš kao što sapun za ruke uništava virus razbijajući njegovu vanjsku površinu, deterdžent će biti dovoljan da očisti masku kako bi bila spremna za ponovnu upotrebu.

U ovom slučaju potrebno je obratiti pažnju na temperaturu. Preporučuje se pranje na 60 stepeni Celzijusa.Masku možete učinkovito oprati i tako da je namočite na pet minuta u otopini jedne kašike&nbsp; izbjeljivača u litri vruće vode. Temperatura nije bitna - izbjeljivač radi sanitarni posao - ali to je dodatni sloj sigurnosti.

Da biste se riješili ostataka izbjeljivača, izvadite masku iz otopine i isperite je pod slavinom 10 do 15 sekundi - bilo koje temperature. Nakon toga potopite je u čistu vodu još pet minuta. Masku nakon toga dobro osušite i bit će spremna za

Sve veći broj dokaza koji potvrđuju da maske mogu pomoći u zaustavljanju respiratornih kapljica u velikoj mjeri odgovornih za širenje novog koronavirusa

Tri načina za čišćenje zaštitnih maski

Nakon strogih <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Karantin&amp;">karantina</a> širom svijeta u prvome polugodištu 2020., činilo se da s ljetom stvari kreću nabolje - ograničenja su ublažena, a broj zaraženih koronavirusom počeo je padati. No <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=virus&amp;">virus</a> nije nestao niti je ikamo otišao. To je sad u potpunosti jasno jer su mnoge zemlje ušle u drugi val zaraze, pa tako i u nova zatvaranja.
 Neovisno o tomu što to znači fizički, takve 'naprijed-nazad' promjene između popuštanja i zatezanja mjera naprežu psihu, kaže njemačka psihoterapeutkinja i spisateljica Mirriam Priess. Ističe da, što se češće to događa pritisak raste.Pojedinci&nbsp;mogu prepoznati kad ih pandemija pogađa više nego što bi trebalo, odnosno osjetiti kad im je razina stresa na vrhuncu.&nbsp;&nbsp;
Na bihevioralnoj razini, to znači povlačenje iz društvenog života i izolaciju, a na emocionalnoj su razini karakteristični nemir, strah i napetost, kazala je Priess. Emocionalna iscrpljenost i bezvoljnost mogu se dodatno produbiti što stres dulje traje, upozorava Priess. I imunosni sistem može biti pogođen stresom, što kod nekih može rezultirati i pojavom fizičkih bolesti.&nbsp;Preiss kaže da u takvoj situaciji treba ojačati odnos sa samim sobom, svakodnevno preispitivati vlastite osjećaje i zapitati se što možemo konkretno učiniti da se osjećamo bolje. Savjetuje da obratimo pozornost na to kako reagiramo na smetnje i da se savjetujemo s liječnikom prije nego što one postanu veći problem.

I imunosni sistem može biti pogođen stresom, što kod nekih može rezultirati i pojavom fizičkih bolesti

Zašto je drugi val karantina stresniji od prvog

Odobrenje <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=vakcina&amp;">vakcine</a> protiv <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Koronavirus&amp;">koronavirusa</a> nadohvat je ruke, međutim, i dalje postoje neodgovorena pitanja.

Farmaceutske kompanije Pfizer i BioNTech tvrde da je njihovo eksperimentalna vakcina 90 posto učinkovito u sprječavanju zaraze covidom-19. Međutim, ovo je samo početna procjena. Podaci o učinkovitosti unutar određenih demografskih grupa još nisu dostupni. Leif Erik Sander iz berlinske bolnice Charite kaže da razina učinkovitosti za ljude koji pripadaju visokorizičnim grupama nije još uvijek ustanovljena. Tvrdnja o 90-postotnoj učinkovitosti tek treba biti objavljena u medicinskom časopisu, kaže Sander. Ako se tvrdnja dokaže, to će biti neobično visok postotak učinkovitosti, dodaje.

&nbsp;Europska komisija mjesecima je pregovarala s Pfizerom i BioNTechom kako bi vakcina dobile članice unije čim ono postane dostupno. Njemački ministar zdravstva Jens Spahn rekao je da je Berlin zatražio oko 100 milijuna doza vakcina. Članice Europske unije dobit će doze prema broju svoga stanovništva.

Tko će prvi dobiti dozu? Starije osobe, osobito one s akutnim bolestima, te zdravstveni radnici, imat će prioritet pri raspodjeli Vakcina. Ljudi koji rade poslove nužne za funkcioniranje društva - uključujući i vladine službenike, policajce, vatrogasce i nastavnike - također će imati prednost.

Prema Spahnu, vakcinisanje će se odvijati u centrima određenim za to, koji će biti u narednih 10 dana postavljeni u Njemačkoj. Mobilni medicinski timovi također će provoditi vakcinisanje. Promet i skladištenje vakcina moglo bi biti izazovno s obzirom na činjenicu da se vakcina mora držati na -70 stepeni Celzijusa.

Nije vjerojatno da jedna doza vakcine protiv koronavirusa može primatelja učiniti imunim za cijeli život. Stručnjaci kažu da će se vakcinisanje&nbsp; morati ponavljati, slično kao za gripu. Veliko neodgovoreno pitanje je može li netko tko je imuniziran vakcinim i dalje prenositi virus na druge. Ovo bi moglo predstavljati veliki problem u slučaju zdravstvenih radnika.

Stručnjaci kažu da će se vakcinisanje  morati ponavljati, slično kao za gripu

Pet ključnih stvari koje morate znati o cjepivu protiv koronavirusa

Centar je ponudio i ekonomski argument za korištenje maski, navodeći kako bi povećanje broja ljudi koji nose maske za 15 posto moglo spriječiti potrebu za lockdownom.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Ameri%C4%8Dki%20centar%20za%20kontrolu&amp;">Američki Centar za kontrolu</a> i prevenciju bolesti (CDC) jučer je objavio da nošenje maski štiti i osobu koja ih nosi, a ne samo osobe oko nje. To je korak dalje u odnosu na raniju tvrdnju da nošenje <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=maske&amp;">maski</a> štiti osobe oko osobe koja nosi masku, piše New York Times.

-Eksperimentalni i epidemiološki podaci idu u prilog nošenja maski kako bi se smanjilo širenje virusa- objavio je CDC u dokumentu u kojem se iznose naučnici dokazi u prilog korištenju maski.

-Korist za pojedince raste kako raste nošenje maski u zajednici-&nbsp; navodi se u dokumentu.

Radi se o svojevrsnom odmaku od ranijih formulacija koje je koristio CDC, koje su sugerirale da bi maske mogle spriječiti zaražene osobe da inficiraju ljude oko sebe.

-Višeslojne platnene maske blokiraju izbacivanje respiratornih čestica u okoliš, što uključuje i mikroorganizme koji se nalaze u tim česticama. Platnene maske ne blokiraju samo većinu velikih kapljica (20-30 mikrona, pri čemu je jedan mikron milijunti dio metra, op.a.), nego mogu blokirati i finije kapljice i čestice (poznatije kao aerosoli) koji su manji od 10 mikrona-&nbsp; navodi CDC u novom dokumentu.Centar je ponudio i ekonomski argument za korištenje maski, navodeći kako bi povećanje broja ljudi koji nose maske za 15 posto moglo spriječiti potrebu za lockdownom te srezati gubitke povezane sa zatvaranjem ekonomije za oko 5 posto američkog BDP-a.

U novom dokumentu kojeg je objavio CDC citira se više studija koje su, kako se navodi, potvrdile korist općeraširenog nošenja maski. Citira se i nekoliko opservacijskih studija koje dokazuju korist od nošenja maski, uključujući primjer dvoje frizera koji su nosili maske ali, iako su imali simptome covida-19, nisu zarazili nijednog od 67 klijenata s kojima su bili u bliskom kontaktu.

Dokument navodi i studiju napravljenu na 124 kućanstva u Pekingu u kojima je korištenje maski značajno smanjilo transmisiju virusa, baš kao i primjer izbijanja korone na američkom ratnom brodu Theodore Roosevelt, na kojem je korištenje maski smanjiilo rizik infekcije za 70 posto.
Naučnici&nbsp;su pozdravili novi dokument koji je objavio CDC, a naročito naglasak na činjenici da maske štite i osobe koje ih nose.&nbsp; 
-To je važno za komuniciranje s javnošću, jer postoje ljudi koji nisu uvjereni u korist nošenja maski sve dok CDC ne objavi da maske štite i njih i njihove obitelji- rekla je za New York Times dr. Monica Gandhi, stručnjakinja za zarazne bolesti s kalifornijskog Sveučilišta.

Broja ljudi koji nose maske za 15 posto moglo spriječiti potrebu za lockdownom

Korištenje maski značajno smanjilo transmisiju virusa

Objavljene nove važne preporuke za nošenje maski

Uzroci glavobolje često nisu ozbiljna i hronična <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/608201/ne-bacajte-ljuske-od-bijelog-luka-evo-zasto">oboljenja</a>, kao što se uglavnom misli, nego neočekivani, vanjski faktori iz okoliša.&nbsp;Budući da je ovo jedna od najčešćih "boljki", koja povremeno muči gotovo svakoga, može biti korisno znati nekoliko uzroka njene pojave.&nbsp;Oni koji pate od glavobolja trebaju izbjegavati jako svjetlo i više vremena provoditi u zamračenijim prostorijama. Zdravstveni centar Bet Izrael otkrio je vezu između očnih i moždanih neurona koji kontroliraju fizičke parametre, poput kucanja srca, gubitka daha, umora i mučnine.&nbsp;Uzimanje velikih doza lijekova koji sadrže kodein može uzrokovati jake glavobolje, pokazalo je istraživanje Univerziteta u Adelajdi. Dugoročno, utjecaj ovih lijekova prije će pogoršati problem s glavoboljom nego mu pomoći.
Naučnici s Univerziteta u Sinsinatiju dokazali su da postoji 19 posto više rizika za glavobolju tokom grmljavine, što znači da ona ima jedinstveni utjecaj na ljude, u zavisnosti od individualne osjetljivosti.
Dok vještačka svjetlost podstiče glavobolju, manjak vitamina D i sunčeve svjetlosti povećavaju rizik od hronične glavobolje, pokazuju istraživanja. Naučnici su istraživali nivo ovog vitamina kod 2.600 osoba i oni kod kojih je on bio najniži bili su skloniji hroničnim glavoboljama od drugih.

Uzroci glavobolje često nisu ozbiljna i hronična oboljenja, kao što se uglavnom misli, nego neočekivani, vanjski faktori iz okoliša

Uzimanje velikih doza lijekova koji sadrže kodein može uzrokovati jake glavobolje

Četiri razloga zbog kojih vas boli glava

Hroničan umor i nemanje snage, samo su neki od <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/607917/trikovi-kako-da-usporite-starenje-mozga">simptoma</a> koji predstavlja nedostatak vitamina B koji je presudan za zdravu funkciju mozga i održavanje imunološkog sistema.
&nbsp;Nedostatak vitamina B daje određene simptome, koji mogu se javljati u vidu intenzivnog umora ili smanjene vidne sposobnosti.&nbsp; Umor je jedan od prvih znakova nedostatka vitamina B. To se dešava jer se vaše tijelo oslanja na vitamin B pri proizvodnji crvenih krvnih zrnaca, koje nose kisik u vaše organe.&nbsp;Bez dovoljno kisika u ćelijama, osjećat ćete se umorno bez obzira koliko dugo spavate. Ako ne dobivate dovoljno kisika iz crvenih krvnih zrnaca, vaši mišići će biti jako slabi&nbsp;i nećete imati&nbsp;dovoljno snage ni za neke standardne dnevne aktivnosti, kao na primjer da nosite uobičajeno tešku torbu iz supermarketa.
Memorija vam se češće blokira. Ovo, najvjerovatnije, nije pojava rane demencije, već je kriv nizak nivo vitamina B. Kada analizom krvi otkrijete nedostatak&nbsp;vitamina B, uz odgovarajući dijetetski suplement simptomi počinju da nestaju. Nedostatak vitamina B utječe i na vaše raspoloženje, što često dovodi do depresije ili anksioznosti.

Kada analizom krvi otkrijete nedostatak vitamina B, uz odgovarajući dijetetski suplement simptomi počinju da nestaju

Umor je jedan od prvih znakova nedostatka vitamina B

Vitamin B važan za zdravlje

Životni vijek je sve duži, a s godinama raste i rizik od&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/607766/upala-sinusa-je-cesta-u-zimskim-danima-evo-kako-da-se-lijecite">različitih bolesti</a>. Ipak, to ne znači da će svako neminovno oboljeti, ali ljekari u generacijama "50 plus" uočavaju 15 najčešćih oboljenja.&nbsp; Artritis je jedna od najčešćih bolesti kod starijih od 65 godina. Iako se najčešće javlja od 30. do 60. godine, učestalost ovog oboljenja sa starenjem raste. Bolest, prema projekcijama američkog Centra za kontrolu i prevenciju, pogađa čak 49,7 posto starijih od 65 godina. Oboljenje može biti uzrok jakog bola koji bitno smanjuje kvalitet života. Uz redovnu terapiju, koju će propisati reumatolog, najznačajnija je fizička aktivnost. Čak i kad imate bolove, vježbe istezanja ili jačanja zglobova, koje će vam preporučiti fizijatar, mogu usporiti razvoj bolesti i popraviti kvalitet života.&nbsp;Srčane bolesti su vodeći uzrok smrti u populaciji starijoj od 65 godina. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od kardiovaskularnih bolesti u svijetu godišnje umire oko 17 miliona ljudi. Sa starenjem se gomilaju faktori kao što su hipertenzija, povišene masnoće u krvi, promjene na krvnim sudovima, koje povećavaju rizik od srčanog udara. Zato je važno da držite krvni pritisak i masnoće u krvi pod kontrolom, da izbjegavate stres, da se zdravo hranite i, naravno, da budete fizički aktivni.

Karcinomi su drugi vodeći uzrok smrti među ljudima poslije 65 godina, ali preventivnim pregledima, kao što su mamografija, kolonoskopija ili pregled kože, bolest se može otkriti u ranoj fazi, kada je u velikom broju slučajeva izlječiva samo hirurgijom, bez zračenja i hemoterapije. Rak se, nažalost, ne može uvijek spriječiti, ali to ne treba da vas obeshrabri, jer nove terapije povećavaju procent izlječenja. 
Hronične bolesti donjeg sistema za disanje, kao što su hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP), treći su najčešći uzrok smrti starijih od 65 godina. Velik broj osoba u tom životnom dobu ima astmu, hronični bronhitis ili plućni emfizem. Iako ove bolesti povećavaju rizik za zdravlje, uopćeno kod osoba u trećem dobu, jer ih čine podložnijima upali pluća i drugim infekcijama, redovno podvrgavanje testovima plućne funkcije i pravilno uzimanje terapije ili kisika, ako je potrebno, može pomoći da i s ovim bolestima život bude kvalitetan.
 
Inače, smatra se da jedna od devet osoba starija od 65 godina obolijeva od Alzheimerove bolesti, ali postavljanje dijagnoze nije jednostavno pa tačnih podataka nema. Stručnjaci smatraju da slabljenje kognitivnih funkcija u svakom slučaju ima značajan utjecaj na zdravlje starijih osoba i donosi probleme zbog kojih postaju nesamostalni i potrebna im je stalna briga. 
Osteoporoza može dovesti do smanjene pokretljivosti, a, ako dođe do pada, posljedica je najčešće prijelom kuka ili koljena. Stručnjaci upozoravaju da se uglavnom zbog sjedilačkog načina života problem sa smanjivanjem gustoće kostiju, uz povećanje rizika od prijeloma, javlja sve ranije, ali i dalje je to problem mahom starijih osoba, naročito žena, kod kojih zbog hormonskog statusa u starijem dobu slabe kosti. Osteoporoza poprima razmjere epidemije, a Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će broj oboljelih od osteoporoze u EU sa 27,5 miliona u 2010. porasti na 33,9 miliona u 2025. To znači da bi svaka treća žena i svaki peti muškarac stariji od 50 godina mogli doživjeti barem jedan prijelom kostiju. 
Prema posljednjim procjenama Međunarodne federacije za dijabetes, svaka jedanaesta odrasla osoba u svijetu ima šećernu bolest. Jednostavnim mjerenjem šećera u krvi, dijabetes se može rano otkriti i početi s liječenjem, ali i pored terapije, kod nekih se nivo šećera u krvi ne održava na stabilnom nivou, u normali.

Razne virusne infekcije, kao što je gripa, iako nisu hronične bolesti, među populacijom starijom od 65 godina su jedan od vodećih uzroka smrti. Starije osobe podložnije su tim bolestima i manje sposobne da se odupru infekciji nego mlađe. Zato bi redovno trebale primati sezonsku vakcinu, koja smanjuje mogućnost komplikacija. 
Rizik od padova, koji iziskuju hitnu bolničku intervenciju, s godinama postaje sve veći. Jedno od istraživanja pokazalo je da trećina starijih osoba koje budu hospitalizirane zbog povreda od pada u roku od jedne godine ponovo stigne u bolnicu iz istog razloga. 
Suvišni kilogrami povećavaju rizik za razvoj srčanih bolesti, dijabetesa i raka, a ljekari upozoravaju da je gojaznih u svim starosnim grupama sve više. Od odraslih osoba između 65 i 74 godine 36,2 posto muškaraca i 40,7 posto žena je gojazno, što znači da imaju indeks tjelesne mase veći od 30. To je ujedno znak da te osobe više nisu pokretne i aktivne kao nekad.
Prema nekim statistikama, jedna od pet osoba starijih od 65 godina ima problem s prekomjernim konzumiranjem alkohola ili s pušenjem. Konzumiranje alkohola kod starijih osoba može biti naročito opasno zbog mogućih interakcija s lijekovima, utjecaja alkohola na opće zdravstveno stanje, povećane opasnosti od trovanja, kao i dodatno povećanog rizika za padove.
Podaci Američkog društva za psihologiju pokazuju da od 15 do 20 posto starijih od 65 godina povremeno ili stalno pati od depresije. Problem je često maskiran i pripisuje se padu interesiranja za socijalni život u poznijim godinama, pa ostaje neotkriven i neliječen.
Prema statistikama, barem 25 posto osoba starijih od 65 godina nema više svoje prirodne zube, a to ne utječe samo na ljepotu osmijeha nego na opće zdravlje starijih, jer je loše oralno zdravlje povezano s mnogim drugim bolestima, najčešće kardiovaskularnim. 
Zbog oslabljenog imuniteta često se javlja kod osoba starijih od 65, a rizik se s godinama i povećava. Prema epidemiološkim studijama, gotovo polovina populacije poslije 80. godine imat će barem jednom herpes zoster. Starenje značajno povećava i rizik od mogućih komplikacija te bolesti kao što su neuralgije, oštećenja ili gubitak vida, infekcije kože i slično.

Sa starenjem se, iako je životni vijek sve duži, povećava rizik od opasnih hroničnih bolesti

Artritis je jedna od najčešćih bolesti kod starijih od 65 godina

Trikovi kako da usporite starenje mozga

Paranazalni sinusi su šupljine u kostima <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/607753/kako-nas-depresija-unistava-i-koje-su-posljedice">glave</a>, koje su nastale zbog uspravljanja&nbsp;Homo sapiensa&nbsp;tokom evolucije i njegovog uspravnog hoda. Te šupljine ispunjene su zrakom i obložene respiratornom sluznicom, istom kao u nosu i plućima.

Sinusi, zbog obloženosti respiratornom sluznicom, imaju uglavnom respiratornu funkciju. Sadržaj sinusa se kroz otvore sinusa u nosu cijedi i drenira prema vani ili prema grlu i ždrijelu.&nbsp;Kod upale dolazi do oticanja sinusne sluznice, a može biti bakterijska, virusna, čak i gljivična.&nbsp;&nbsp;Najučestaliji simptomi su&nbsp;pritisak u glavi i glavobolja, obilan iscjedak iz nosa i iza nosa, a kod jačih upala povišena temperatura.
&nbsp;Ukoliko ima gnojnog sekreta, to govori da se možda radi o&nbsp;bakterijskoj upali. Sukrvavi iscjedak iz nosa, također, govori o upali i treba detaljnije pregledati čitavu nosnu šupljinu, najbolje fiberendoskopski.

Često zbog hiperreaktivnosti nosne sluznice na vanjske podražaje, naprimjer alergije, promjene temperature, dolazi do&nbsp;simptoma sličnih klasičnim upalama&nbsp;(glavobolje i pritisak).&nbsp;&nbsp;To ne znači nužno da je stanje infektivno, već da je došlo do oticanja sluznice uz začepljenja izvodnih kanala iz sinusa prema nosu.&nbsp;To su najčešće tegobe sa sinusima i često se zamjenjuju sa klasičnim upalama i neopravdano liječe antibioticima. 
Uvijek je cilj terapije upale sinusa da se oni iscijede, da nema upalnog sekreta u sinusnim šupljinama, da uredno bude održano disanje kroz nos.

Svaki čovjek može biti osjetljiviji na nekim dijelovima tijela na razne bolesti. Kod problema sa sinusima postoji&nbsp;sklonost da sluznica nosa otiče, time se začepljuju otvori sinusa i producirana sluz se nakuplja u sinusima. Ako se namnože bakterije kojih ima stalno u disajni sistemu, može doći do bakterijske upale, a ako je nastala infekcija virusima, simptomi su slični.&nbsp;

Ukoliko ste skloni pojavi upale nosa i sinusa, nekoliko mjera može pomoći u&nbsp;smanjenju rizika&nbsp;za pojavu upale:&nbsp; 1. smanjite mogućnost dobivanja respiratornih infekcija
2. izbjegavajte zadimljene prostorije i zagađen zrak
3. pripazite na vlažnost u prostorijama u kojima boravite
4. ograničite konzumiranje alkohola
Ako dobijete upalu sinusa, nekoliko mjera može pomoći u&nbsp;olakšavanju tegoba:
inhalacije nosa, primjena toplih obloga, obilno uzimanje tekućine te izbjegavanje konzumiranja alkohola.

Kod upale dolazi do  oticanja sinusne sluznice, a može biti bakterijska,  virusna, čak i gljivična

Najučestaliji simptomi su pritisak u glavi i glavobolja

Upala sinusa je česta u zimskim danima, evo kako da se liječite

Gripa je ozbiljna bolest sa smrtonosnim komplikacijama,<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/607607/meditacija-cuva-zdravlje">smanjuje imunitet</a> i iscrpljuje organizam, a od nje umire jednak broj ljudi kao u saobraćajnim nesrećama, tvrde stručnjaci. Kako se&nbsp;zaštititi&nbsp;i izbjeći infekciju gripe ove godine.

1. Ruke ne perete često - Tokom sezone gripe, virus je posvuda. Na kvakama, knjigama, tipkovnicama, dugmadima na liftu, u autobusu…Ako sve te predmete dirate rukama, a njih naknadno ne operete, ozbiljno povećavate šansu da ćete se zaraziti. Stoga je važno ruke što češće dezinficirati i prati sapunom i vodom.&nbsp; 2. Izbjegavate dezinfekcijska sredstva - Naravno da nećete uvijek imati pristup vodi i sapunu, ipak to ne znači da ne možete učiniti ništa po pitanju zaštite. Uvijek pri ruci imajte dezinfekcijski gel ili maramice kako biste ruke u bilo kojem trenutku mogli očistiti od virusa.
3. Stalno dirate lice - Ako vam je navika stalno rukama dodirivati lice, nos i oči, ovo je pravo vrijeme da se riješite te navike. 
Ništa drugo ne može u vaš organizam unijeti virus brže od prljavih prstiju koji dođu u kontakt s nosom, očima ili ustima.

4. Družite se s onima koji su zaraženi - Osobe koje imaju gripu su i prvi izvor zaraze virusom. Upravo je to razlog zašto kontakt s njima može povećati šanse da ćete se i vi zaraziti. Tokom sezone gripe potpuno je jasno da morate držati distancu od prijatelja i članova porodice koji su se zarazili.&nbsp; 5. Živite nezdravo - Jak imunitet kroz sezonu gripe može vam pomoći da izbjegnete infekciju. 
Pokušajte svakodnevno u prehranu uvrstiti voće i povrće, posebno ono koje sadrži dovoljne količine vitamina C.

Nikako najmanje važna činjenica jest da će vas vakcina zaštititi od infekcije, a ako i gripu dobijete uvelike olakšati simptome. Stoga se vakcinišite dok je vrijeme kako biste se što bolje zaštitili od gripe.&nbsp;

Prvo što ste pomislili vjerojatno je štand s voćem, ali možda je bolje da posegnete za nadomjescima prehrani. Vitamin C možda neće ukloniti gripu, ali će vas zaštititi.&nbsp;Vitamin D i selen, također, pružaju zaštitu organizmu.&nbsp;Sok od narandže i jogurt sadrže velike količine vitamina D i C, dok su brazilski oraščići puni selena.&nbsp; Zimski period sa svim svojim karakteristikama pravi je izazov organizmu. Upravo zbog toga zimi jedite zdravo, raznovrsno i umjereno, birajte namirnice bogate vitaminima, mineralima i prehrambenim vlaknima.
Nedostatak sna kroz duži vremenski period može imati cijeli niz negativnih učinaka na vaš organizam, a jedan od njih je svakako i narušen imunitet, što znači da tijelo neće biti dovoljno jako da bi se borilo s virusima i bakterijama. Ciljajte na osam sati neprekidnog sna.

Pokušajte svakodnevno u prehranu uvrstiti  voće i povrće

Gripa je ozbiljna bolest sa smrtonosnim komplikacijama

Kako se zaštititi od infekcije

Brojna naučna istraživanja su potvrdila da&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/607609/okidace-glavobolje-mozete-sami-sprijeciti">depresija</a> ostavlja velike posljedice na mozak. Odnosno, ona utječe na smanjenje hipokampusa, koji je zadužen za prostor i memoriju. Što znači da dolazi do smanjenja kognitivnih funkcija.
Koliko je, zapravo, utjecaj ove&nbsp;bolesti&nbsp;jak na psihu čovjeka najbolje govori podatak da svake godine zbog depresije&nbsp;više od 800.000 ljudi na svijetu izvrši samoubistvo. Najnovija studija je pokazala da&nbsp;depresija povećava rizik od nastanka raka&nbsp;i&nbsp;kardiovaskularnih bolesti. Čak i ako ne dođe do opakih bolesti, ona toliko mijenja funkciju tijela da nastaje niz drugih fizičkih tegoba.
Osim karakterističnog&nbsp;umora i malaksalosti&nbsp;česti su&nbsp;bolovi u mišićima, grudima i leđima. Zatim,&nbsp;glavobolje, vrtoglavice i&nbsp;gubitak svijesti. Također, na udaru je i&nbsp;digestivni sistem, pa se javljaju problemi s varenjem, dijareja i ostali simptomi koji&nbsp;podsjećaju na stomačni virus.

Osim karakterističnog umora i malaksalosti česti su bolovi u mišićima, grudima i leđima

Zbog depresije više od 800.000 ljudi na svijetu izvrši samoubistvo

Postoji mogućnost da vakcina neefikasna na mutacijama koronavirusa

Neobični simptomi koje prijavljuju pozitivni na koronavirus

Čuvajte se naglih promjena temperature

Istraživanje: 20 posto oboljelih od koronavirusa razvije mentalne poremećaje

Ove bolesti donosi gojaznost

Tjelovježba za osobe s bolestima srca

Tri načina za čišćenje zaštitnih maski

Zašto je drugi val karantina stresniji od prvog

Pet ključnih stvari koje morate znati o cjepivu protiv koronavirusa

Objavljene nove važne preporuke za nošenje maski

Četiri razloga zbog kojih vas boli glava

Vitamin B važan za zdravlje

Trikovi kako da usporite starenje mozga

Upala sinusa je česta u zimskim danima, evo kako da se liječite

Kako se zaštititi od infekcije

Kako nas depresija uništava i koje su posljedice

Zdravlje

Postoji mogućnost da vakcina neefikasna na mutacijama koronavirusa

Neobični simptomi koje prijavljuju pozitivni na koronavirus

Čuvajte se naglih promjena temperature

Istraživanje: 20 posto oboljelih od koronavirusa razvije mentalne poremećaje

Ove bolesti donosi gojaznost

Tjelovježba za osobe s bolestima srca

Tri načina za čišćenje zaštitnih maski

Zašto je drugi val karantina stresniji od prvog

Pet ključnih stvari koje morate znati o cjepivu protiv koronavirusa

Objavljene nove važne preporuke za nošenje maski

Četiri razloga zbog kojih vas boli glava

Vitamin B važan za zdravlje

Trikovi kako da usporite starenje mozga

Upala sinusa je česta u zimskim danima, evo kako da se liječite

Kako se zaštititi od infekcije

Kako nas depresija uništava i koje su posljedice