<p>Možda niste znali, ali u vašem tijelu već se nalazi moćan mineral koji svakodnevno učestvuje u očuvanju zdravlja kostiju, krvnih žila, kože čak i mozga. Riječ je o siliciju, elementu koji je nakon kisika najzastupljeniji na Zemlji, ali uprkos svojoj važnosti, rijetko dobija pažnju koju zaslužuje.&nbsp;</p><p>U tijelu djeluje tiho, no bez njega bismo brže starili, imali slabije kosti i lošiju regeneraciju kože. Silicij nije klasičan elektrolit, ali igra ključnu ulogu u ravnoteži minerala u organizmu, pomaže ugradnji kalcija u kosti, štiti arterije i ubrzava obnovu vezivnog tkiva.</p><p>Nažalost, kako starimo njegova razina u organizmu opada, posebno nakon četrdesete godine.</p><p>&nbsp;Upravo tada počinju problemi s kostima, koža gubi elastičnost, a regeneracija tkiva se usporava. No dobra vijest je da silicij možemo nadoknaditi, ali samo ako znamo koji oblik odabrati.</p><h2>Silicij za zdravlje iznutra i izvana</h2><p>&nbsp;Silicij igra važnu ulogu u prevenciji osteoporoze, posebno kod žena u postmenopauzi. Osim što direktno utiče na mineralizaciju kostiju, silicij pomaže i u izbacivanju aluminija iz tijela, što se povezuje s mogućom zaštitom od neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove.</p><p>Ali njegov doprinos tu ne staje. Silicij se pokazao ključnim i u sintezi kolagena, proteina zaslužnog za čvrstu i elastičnu kožu, jake nokte i zdravu kosu.&nbsp;</p><p><br></p>

<h2>Temeljna komponenta zdravlja</h2><p>Silicij nije samo mineral za ljepotu, on je temeljna komponenta zdravlja koja podržava funkciju živčanog sistema, jača imunitet, podstiče stvaranje energije i štiti stanice od oksidativnog stresa. U kombinaciji s vitaminom C, njegov učinak na sintezu kolagena i obnovu tkiva je još snažniji.</p><p>Savremena nauka konačno vraća silicij na njegovo zasluženo mjesto, kao prirodnu podršku protiv starenja, degenerativnih promjena i problema s kostima i kožom.&nbsp;</p><h2>Mineral budućnosti&nbsp;</h2><p>Iako godinama zanemaren, silicij se sve više potvrđuje kao ključni mineral za cjelokupno zdravlje, ne samo za kosti i kožu, već i za mozak, krvne žile i imunološki sistem.</p><p>&nbsp;Njegova uloga u sintezi kolagena, uklanjanju toksina poput aluminija i regulaciji mineralnog balansa čini ga neizostavnim u borbi protiv starenja i degenerativnih bolesti.</p>

U tijelu djeluje tiho, no bez njega bismo brže starili

Silicij: Mineral koji čuva mozak, kosti i kožu

<p>U vremenu kada je svakodnevni stres gotovo postao sastavni dio života, stručnjaci sve češće ukazuju na jednostavno, besplatno i izuzetno učinkovito rješenje ,prirodu.&nbsp;</p><p>Samo 20 minuta dnevnog boravka na otvorenom prostoru, u parku, šumi ili pored rijeke, može značajno sniziti nivo hormona stresa kortizola.</p><h2>Priroda smanjuje stres</h2><p>Boravak u prirodi ne mora podrazumijevati intenzivne fizičke aktivnosti. Dovoljno je samo sjesti, šetati ili promatrati okruženje kako bi se tijelo počelo oporavljati od svakodnevnih pritisaka.&nbsp;</p><p>Istraživači su otkrili da je upravo 20 minuta optimalno vrijeme nakon kojeg dolazi do najizraženijih promjena u fiziološkom odgovoru na stres.</p><p>&nbsp;Zelenilo, cvrkut ptica, prirodni mirisi i odsustvo gradske buke djeluju umirujuće na mozak, poboljšavaju fokus, snižavaju krvni pritisak i opuštaju mišiće.</p><h2>Tihi saveznik zdravlja</h2><p>U urbanim sredinama, gdje se stres gomila brže nego što ga tijelo može obraditi, ovakva dnevna „doza prirode“ može imati terapeutsko djelovanje.&nbsp;</p><p>Stručnjaci savjetuju da svaki građanin izdvoji makar kratko vrijeme u danu za šetnju u parku, boravak na balkonu s pogledom na zelenilo ili odlazak u prirodu vikendom.</p><p>Bez obzira na to da li je u pitanju gradski park, šumska staza ili livada, priroda se još jednom pokazuje kao najbolji lijek, bez recepta i bez nuspojava.</p>

Dovoljno je samo sjesti, šetati ili promatrati okruženje kako bi se tijelo počelo oporavljati od svakodnevnih pritisaka

Priroda liječi: Samo 20 minuta dnevno u zelenilu značajno smanjuje stres

<p>Iako postoje milionima godina, tek u posljednje vrijeme sjemenke dobivaju zasluženu pažnju u svijetu prehrane. Ove nutritivne bombe sadrže visoke količine vlakana, zdravih masnoća, vitamina, minerala i biljnih proteina.&nbsp;</p><p>Osim što poboljšavaju rad probave, čuvaju zdravlje srca i regulišu nivo šećera u krvi, sjemenke su i odličan saveznik u borbi protiv upala zahvaljujući omega-3 masnim kiselinama. Izdvajamo šest najzdravijih vrsta sjemenki koje biste svakako trebali uključiti u svakodnevnu ishranu.</p><h2>Chia sjemenke</h2><p>Dvije kašike chia sjemenki sadrže čak 9 grama vlakana i 4 grama proteina, a uz to obiluju željezom, magnezijem, fosforom i cinkom.&nbsp;</p><p>Biljni su izvor omega-3 masnih kiselina i dokazano pomažu u snižavanju lošeg holesterola i krvnog pritiska, posebno kod osoba s dijabetesom tipa 2. Najbolje ih je dodavati u smoothieje, zobene kaše ili pripremiti chia puding.</p>

<h2>Lanene sjemenke&nbsp;</h2><p>Lanene sjemenke su bogate vlaknima (4 g po dvije kašike) i omega-3 masnim kiselinama. Poboljšavaju probavu, diversificiraju crijevni mikrobiom i smanjuju nagle skokove šećera u krvi nakon obroka.&nbsp;</p><p>Osim toga, obiluju manganom, bakrom i magnezijem. Možete ih dodavati u peciva, smjese za ćufte, smoothieje i zobene kaše.</p>

<h2>Sjemenke konoplje</h2><p>Iako potječu od biljke kanabis, sjemenke konoplje ne sadrže psihoaktivne supstance. Tri kašike sadrže 10 grama kompletnih proteina te značajne količine mangana, magnezija i tiamina. Imaju optimalan omjer omega-6 i omega-3 masnih kiselina (3:1), što je ključno za prevenciju upala i bolesti srca. Najbolje ih je dodati u jogurt ili smoothieje.</p>

<h2>Kvinoja&nbsp;</h2><p>Kvinoja je bogata proteinima (8 g po šolji kuhane kvinoje) i ne sadrži gluten, što je čini sigurnim izborom za osobe s celijakijom. Također, pomaže u regulaciji holesterola, triglicerida i nivoa inzulina, što je čini odličnom za zdravlje srca. Koristite je kao osnovu za salate, punjene paprike ili kao zamjenu za rižu.</p>

<h2>Sjemenke susama</h2><p>Sjemenke sezama sadrže vitamine B1, B3 i B6, a bogate su i lignanima koji djeluju protuupalno. Zbog visoke nutritivne vrijednosti, preporučuje se njihovo konzumiranje u obliku tahinija ili kao dodatak raznim jelima, poput salata i peciva.</p>

<h2>Sjemenke bundeve</h2><p><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-size: 20px;">Porcija od 30 grama bundeva sjemenki donosi 8 grama proteina i čak 40% dnevne potrebe za magnezijem.&nbsp;</span></p><p>Osim toga, bogate su cinkom, fosforom, kalijem i selenom. Dodajte ih u salate, supe, jogurte ili ih koristite kao osnovu za domaće energetske pločice.</p>

<p>&nbsp;Bez obzira na to koju vrstu odaberete, uključivanje ovih sjemenki u svakodnevnu ishranu donosi brojne koristi za zdravlje.&nbsp;</p><p>Bilo da ih koristite kao dodatak obrocima ili kao međuobrok, vaše tijelo će vam biti zahvalno.</p>

Osim što poboljšavaju rad probave, čuvaju zdravlje srca

Šest najzdravijih sjemenki koje trebate jesti

<p>Zatvorena vrata stanova, tišina u gradovima, rutine koje su nestale preko noći, činilo se da se svijet primirio, ali mozak nije. Prema članku objavljenom u prestižnom magazinu Time, nova naučna studija donosi šokantne zaključke, pandemija COVID-19 je ubrzala starenje mozga za oko 5,7 mjeseci, čak i kod ljudi koji nikada nisu bili zaraženi virusom.</p><h2>Šok bez presedana</h2><p>Studija, objavljena u naučnom časopisu Nature Communications, pratila je kognitivne sposobnosti kod više hiljada ljudi u Velikoj Britaniji prije i poslije pandemijskih restrikcija. Rezultati su pokazali opadajuće sposobnosti pažnje, pamćenja i brzine obrade informacija, naročito kod starijih osoba, ali i kod mladih koji su ostali bez školovanja, posla ili socijalnih kontakata.</p><p>- Mozak reaguje na promjene u načinu života. A pandemija je bila šok bez presedana. Iako nismo svi oboljeli od virusa, mnogi su doživjeli oblik mentalne i emocionalne dezintegracije- izjavio je neurolog Džonatan Kenen (Jonathan Kanen), jedan od autora studije.</p><h2>Oporavak još traje</h2><p>Najveći krivci, navodi se u istraživanju, bili su dugotrajna izolacija, stres, nesanica i manjak mentalne stimulacije, što je kod velikog broja ljudi stvorilo uslove slične onima kod ubrzanog neurološkog starenja.</p><p>Ova studija donosi važnu poruku, pandemija nije ostavila trag samo na plućima, već i na umu. Iako se svijet vratio “u normalu”, mentalno zdravlje miliona ljudi i dalje osjeća posljedice. Oporavak, dakle, ne može biti potpun ako zaboravimo ono što se dešavalo, ne samo na površini, već duboko u nama.</p>

Nova studija pokazuje da je izolacija tokom pandemije COVID-19 uticala na mentalne funkcije miliona ljudi, ubrzavši starenje mozga čak i bez zaraze

Kada tišina nije bila odmor: Kako je pandemija koronavirusa ubrzala starenje mozga

<p>Danas se obilježava Svjetski dan mozga (World Brain Day), globalna kampanja kojom Svjetska federacija neurologa (WFN) nastoji podići svijest o zdravlju mozga kroz sve faze života. Ovogodišnji slogan glasi "Zdravlje mozga za sve generacije" (Brain Health for All Ages), poruka koja dolazi u trenutku kada mozak trpi neviđeni pritisak savremenog načina života.</p><h2>Mentalno zdravlje</h2><p>Prema pisanju Times of India, sve je više stručnjaka koji ukazuju na uticaj digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije na mentalno zdravlje.&nbsp;</p><p>- AI može biti od koristi, ali prekomjerna upotreba može dovesti do kognitivne pasivnosti i gubitka kreativne inicijative-&nbsp; upozorava neurolog dr. Kaušik Dej (Kaushik Dey) iz Kolkate.&nbsp;&nbsp;</p><p>Pored tehnologije, problem postaju i jutarnje rutine. Neurologinja sa NYU-a, dr. Vendi Suzuki (Wendy Suzuki), izjavila je za Times of India da provjera telefona odmah nakon buđenja može doslovno "zaključati" mozak u reaktivni način rada i sabotirati fokus za cijeli dan. Ona preporučuje makar 30 minuta bez ekrana nakon buđenja, kako bi mozak imao vremena da se prirodno aktivira.</p><h2>Hronična iscrpljenost</h2><p>U svijetu gdje je „digitalna buka“ stalna, mozak se rijetko kada odmara. Hronična iscrpljenost, nesanica, pad koncentracije i anksioznost sve češće pogađaju i mlade ljude. Upravo zato neurolozi širom svijeta danas pozivaju građane da bar simbolično isključe ekrane na sat vremena, prošetaju, meditiraju ili jednostavno&nbsp; budu prisutni.</p><p>Jer mozak je mnogo više od organa, on je centar naše ličnosti, odluka i osjećaja. A njegovo zdravlje, poručuju ljekari, zavisi najviše od nas samih.</p>

Ovogodišnji slogan glasi "Zdravlje mozga za sve generacije", poruka koja dolazi u trenutku kada mozak trpi neviđeni pritisak savremenog načina života

Svjetski dan mozga: Neurolozi upozoravaju da sve više mladih pokazuje znakove kognitivnog zamora

<p>Povodom obilježavanja Svjetskog dana hepatitisa, 28. jula, Klinika za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar prvi put organizira besplatno anonimno testiranje na hepatitis B, C i HIV u suradnji s Transfuzijskim centrom SKB Mostar i Asocijacijom infektologa u BiH.</p><p>Besplatno anonimno testiranje na hepatitis B,C i HIV će biti organizirano 28. jula, za sve koji se žele testirati u Klinici za infektivne bolesti SKB Mostar od 8 do 18 sati. </p><h2>Različite aktivnosti informisanja</h2><p>Inače, svake godine se 28. jula na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) obilježava Svjetski dan hepatitisa kako bi se podigla svijest o virusnom hepatitisu, upali jetre koja uzrokuje tešku bolest jetre i rak.  </p><p>Cilj je podizanja svijesti opće i stručne javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa. Tom prilikom brojne zdravstvene ustanove i organizacije civilnog društva provode različite aktivnosti informiranja i edukacije o virusnim hepatitisima te važnosti prevencije, testiranja, liječenja i podrške oboljelima i njihovim porodicama. </p><h2>Hitno djelovanje</h2><p>Slogan Svjetske zdravstvene organizacije za 2025. "Hepatitis: Razbijmo to na komadiće" poziva na hitno djelovanje kako bi se uklonile financijske, društvene i sistemske barijere, uključujući stigmu, koje stoje na putu eliminacije hepatitisa i prevencije raka jetre. </p><p>Kronični hepatitis B i C tiho uzrokuju oštećenje jetre i rak - unatoč tome što se mogu spriječiti, liječiti, a u slučaju hepatitisa C i izlječivi. Tema naglašava potrebu za pojednostavljenjem, povećanjem i integracijom usluga vezanih uz hepatitis, cijepljenja, sigurnih praksi injektiranja, smanjenja štete, a posebno testiranja i liječenja, u nacionalne zdravstvene sisteme.&nbsp;</p>

Cilj je podizanja svijesti opće i stručne javnosti 

Svjetski dan hepatitisa: Besplatno testiranje na hepatitis B, C i HIV u SKB Mostar

<p>Biološki ritmovi predstavljaju prirodne cikluse u našem tijelu koji se odvijaju u skladu s promjenama dana i noći. Kroz biohemijske procese, oni utiču na sve, od sna i nivoa energije, do metabolizma, krvnog pritiska, pa čak i raspoloženja. Najpoznatiji i najvažniji među njima je cirkadijalni ritam, koji reguliše spavanje i buđenje.&nbsp;</p><p>Ovaj “unutrašnji sat”, smješten u dijelu mozga koji se zove suprahijazmatsko jezgro (SHJ), prati svjetlost i mrak i tako tijelu šalje signale kada treba da se probudi ili da počne proizvoditi melatonin, hormon odgovoran za san. Kada je ritam poremećen, zbog stresa, neredovnog spavanja, loše ishrane ili previše umjetnog svjetla, naše zdravlje pati.</p><h2>Kako uskladiti tijelo s prirodom</h2><p>Ljekari upozoravaju da poremećaji biološkog ritma mogu povećati rizik od mentalnih bolesti poput depresije i bipolarnog poremećaja, ali i dovesti do problema sa šećerom, pritiskom, pa čak i holesterolom.&nbsp;</p><p>Srećom, postoji nekoliko jednostavnih navika koje nam mogu pomoći da očuvamo ravnotežu. Ujutro boravite što više na dnevnom svjetlu, odlazite na spavanje i budite se u isto vrijeme svaki dan, budite fizički aktivni tokom dana, izbjegavajte kofein poslije podneva, ugasite telefone i laptope barem 30 minuta prije sna, izbjegavajte drijemanje duže od 20 minuta tokom dana.</p><h2>Pravo vrijeme za određene aktivnosti</h2><p>Stručnjaci su istražili kako biološki ritam utiče na efikasnost obavljanja svakodnevnih zadataka. Evo nekoliko preporuka:</p><p>Doručak neka bude između 7 i 9 sati, tada tijelo najbolje koristi energiju. Mentalni rad i važne odluke u periodu&nbsp; od 9 do 12 sati, mozak je najbistriji. Liječenje ili zubar između 10 i 11 sati, prag bola je najviši. Vježbanje oko 17 sati, tijelo je tada najspremnije za fizičke napore.</p><p>Usklađivanje s vlastitim biološkim ritmom ne zahtijeva velike promjene ,samo malo više pažnje prema signalu koji nam tijelo svakodnevno šalje. Pratite taj prirodni tempo i osjetićete pozitivne promjene, kako na tijelu, tako i na duši.</p>

Evo kako da ga uskladite i poboljšate kvalitet života

Biološki ritam: Tajni saveznik našeg zdravlja

<p>Da li ste ikada osjetili umor koji ne dolazi od fizičkog rada, već od stalne povezanosti? Digitalni detoks, termin koji se odnosi na svjesno odvajanje od ekrana, više nije samo lifestyle trend već&nbsp; naučno potvrđena potreba.</p><h2>Životno zadovoljstvo&nbsp;</h2><p>Prema studiji objavljenoj u julu 2025. u časopisu Frontiers in Human Dynamics, već 48 sati bez društvenih mreža i stalne upotrebe ekrana može značajno poboljšati mentalno zdravlje. Naučnici su utvrdili da kratkoročni digitalni detoks ojačava emocionalnu kontrolu, podstiče introspektivnu refleksiju,te povećava osjećaj autentične psihološke ispunjenosti, poznat kao eudajmonsko blagostanje.</p><p>U eksperimentu koji je uključivao više od 200 učesnika u Velikoj Britaniji i Švedskoj, oni koji su se odrekli društvenih mreža na samo 14 dana prijavili su osjetno niži nivo zavisnosti, bolji kvalitet sna, smanjenu anksioznost, te viši nivo životnog zadovoljstva.</p><p>- Nismo stvoreni da 17 sati dnevno procesuiramo stotine tuđih misli, videa, emocija. Digitalni detoks pomaže mozgu da se ‘resetuje’- navodi dr. Elise Sorensen (Elise Sørensen), neuropsiholog s Geteborg (Göteborg) Univerziteta.</p><h2>Stvaran problem</h2><p>U vremenu kada se prosječni korisnik pametnog telefona u BiH pogleda u ekran više od 100 puta dnevno, jasno je da je digitalni zamor postao stvaran problem. Ljudi više ne odmaraju čak ni tokom spavanja – jer mobitel ostaje pod jastukom.</p><p>Upravo zato stručnjaci savjetuju da se u rutinu uvedu tzv. “mikro-detoksi”, jedan dan sedmično bez društvenih mreža, dva sata bez ekrana prije spavanja i vikend bez notifikacija.</p><p>Digitalni detoks nije luksuz&nbsp; već osnovna potreba moderne psihe.</p><p>Ako želite mirniji um, bolji san i jači fokus – probajte 48 sati bez društvenih mreža. Vaš mozak će vam biti zahvalan.</p>

Nova istraživanja potvrđuju ono što intuitivno znamo, odmor od ekrana jača emocionalnu ravnotežu, poboljšava san i povećava životno zadovoljstvo

Mosseri je priznao da prikaz fotografije preko cijelog ekrana nije baš idealan za sve fotografije

Digitalni detoks: Samo 48 sati bez ekrana i društvenih mreža i promjene su vidljive

<p>Učestala žgaravica, bol i peckanje u predjelu stomaka, nadutost i mučnina mogu biti znak da patite od čira na želucu. Ova tegoba nastaje kao oštećenje sluznice želuca ili dvanaestopalačnog crijeva, a simptomi se pogoršavaju stresom, lošom ishranom i nepravilnim navikama.</p><p>U više od 70 posto slučajeva uzročnik je bakterija Helicobacter pylori, a problem može dodatno zakomplikovati konzumiranje alkohola, kafe i jakih začina.</p><h2>Jednostavan recept sa moćnim sastojcima</h2><p>Prirodni lijek koji su koristile i naše nane i danas ima svoje mjesto u kućnoj apoteci. Spoj meda, oraha i suhog voća ne samo da pomaže kod simptoma čira, već i jača organizam.</p><p>Recept:</p><p>500 g oraha</p><p>500 g grožđica</p><p>500 g sušenih marelica</p><p>1 domaći limun (sa korom, bez koštica)</p><p>500 g domaćeg meda</p><p>Sve sastojke sameljite i pomiješajte s medom. Uzimajte po jednu kašiku pola sata prije svakog obroka, tri puta dnevno.</p><p>Još jedna korisna mješavina podrazumijeva kombinaciju 500 g meda, 0,5 l maslinovog ulja i soka od dva limuna ili 50–100 ml jabučnog octa. Ova smjesa se također uzima pola sata prije jela i čuva se u frižideru.</p><p><br></p>

<h2>Ljekovita moć</h2><p>Pored pomenutih mješavina, kod čira mogu pomoći i druge prirodne namirnice. Aloe vera balansira kiselinu u želucu i djeluje slično kao lijekovi. Đumbir smiruje nadražaj želuca i sadrži sastojke koji štite sluznicu.</p><p>Sirovi med, posebno manuka med, poznat je po snažnim antimikrobnim svojstvima i ublažava iritaciju sluznice. Češnjak djeluje kao prirodni antibiotik, a probiotici poput kefira i kombuche pomažu obnovi crijevne flore.</p><h2>Izbjegavajte začinjenu hranu</h2><p>Ključ za kontrolu simptoma čira je pravilna ishrana. Umjesto obilnih obroka, jedite manje porcije više puta dnevno. Izbjegavajte začine poput kajenskog i crnog bibera, alkohol, kafu i gazirane sokove.</p><p>Povrće i voće bogato beta-karotenom, poput mrkve i bundeve, pomaže u regeneraciji oštećenog epitela želuca. Sok od kupusa, iako neprivlačan okusom, može znatno ubrzati oporavak.</p><p><br></p>

<h2>Priroda kao saveznik</h2><p>Čir na želucu je ozbiljna i neugodna tegoba koja zahtijeva pažnju, ali uz pravilnu ishranu, promjenu životnih navika i primjenu prirodnih lijekova poput meda, oraha, aloe vere i probiotika, moguće je značajno ublažiti simptome i ubrzati oporavak.&nbsp;</p><p>Narodni recepti mogu biti snažan saveznik u borbi protiv nelagode, no važno je naglasiti da ne zamjenjuju stručnu medicinsku terapiju. Prije korištenja bilo kojeg prirodnog pripravka, obavezno se posavjetujte sa ljekarom&nbsp; .</p>

Prije korištenja bilo kojeg prirodnog pripravka, obavezno se posavjetujte sa ljekarom, kako biste osigurali sigurnost i učinkovitost liječenja

Prirodni lijek iz vaše kuhinje: Med, orasi i suho voće ublažavaju simptome čira na želucu

<p>Spolno prenosive bolesti još su stigmatizirane, zbog čega ljudi o tome teško razgovaraju, a ovakve sadržaje najčešće tajno čitaju. I ne čudi – spolno zdravlje iznimno vežemo uz pojam o sebi, mnogo više nego neko drugo zdravlje. To znači da, kada se dogodi neki rizik ili neka bolest, to može utjecati na dojam koji imamo o sebi, kao i na naše mentalno zdravlje. Mnogo neugodnih emocija javlja se zbog manjka informacija i još nekih mehanizama o kojima moramo što više razgovarati.</p><h2>Emocionalni odgovor na dijagnozu </h2><p>Prilikom saznanja o spolno prenosivoj bolesti, normalno je da nam se javlja čitav niz emocionalnih stanja poput ljutnje, tuge, straha, zabrinutosti, beznađa. S druge strane, ne moramo osjetiti ništa. Ponekad se javlja i olakšanje, jer napokon imamo odgovor na svoje brige i znamo šta preduzeti za svoje zdravlje. Mnogi ljudi se osjećaju vrlo bespomoćno, dijelom zato što ne znaju koje alate imaju pri ruci da sebi pomognu, a dijelom zato što je dijagnozu nekad teško čuti, neovisno o tome je li izlječiva ili ne.</p><h2>Važnost pravovremene dijagnoze i stručne podrške</h2><p>Danas se većina spolno prenosivih bolesti može uspješno tretirati ili kontrolirati, samo da se dijagnosticira na vrijeme. Nažalost, otpor od testiranja je i dalje velik, što nam "maskira" stvarnu sliku spolnog zdravlja društva u kojem živimo. Tu nam pomažu anonimni centri za testiranje, koji su alternativa testiranju u zdravstvenom sistemu, a glavna snaga im je ulaganje u odnos sa zajednicom i pojedincima.</p><p>Stručnjaci u centrima posebnu pažnju pridaju neugodnim stanjima koja mogu pratiti postupak testiranja i/ili dijagnoze, kako bi sami doživljaj smanjili, stvorili ugodnu atmosferu i bili vam ruka podrške u svakom koraku.</p><p>Kada se osoba zabrine, to najčešće bude nakon nekog spolnog kontakta, nekad jedan dan nakon, a nekad nakon godina i godina. Nekad je dovoljno primijetiti nešto na tijelu (što prije niste vidjeli), ili čuti nešto o (bivšem) spolnom partneru kako bi se misli "pokrenule" u smjeru različitih negativnih scenarija. Tada se u nama može stvoriti nemir koji nas motivira da se nekome obratimo – stručnjaku, bliskoj osobi ili internetu.</p><h2>Pretraživanje na internetu može biti dvosjekli mač</h2><p>Može biti korisno ako pretražujete stručne kontakte koji bi vam mogli odgovoriti na brige, no češće odmogne nego pomogne ako odete na forume i na različite nestručne portale. Nekad se dogodi da zbog nemira koji osjećamo ne želimo ni pristupiti testiranju jer se zaista bojimo suočavanja s rezultatom, ili smo otišli u drugu krajnost i odlučili sasvim zanemariti sav rizik, “jer se sada s time ne možemo nositi, i ako ne znamo, onda nemamo ništa”. Pretraživanje interneta se preporučuje za traženje stručnjaka, a konkretne dijagnoze jedino kada ih je liječnik postavio. To je, naime, jedan od brojnih savjeta šta učiniti nakon spolno prenosive bolesti, a evo i ostalih.</p><h2>Utjecaj na samopouzdanje i sliku o sebi</h2><p>Na samom početku saznavanja, kao što je već spomenuto, možemo se različito osjećati i svaki osjećaj je sasvim validan. Posebno je važno što nam se u tom trenutku mogu javiti različite misli vezane za pojam o sebi. Naprimjer, ljudi se mogu osjećati kao da su učinili nešto pogrešno ili "prljavo". Istina je da se spolno prenosive infekcije mogu dogoditi svakome ko je spolno aktivan.</p><p>Mjere zaštite poput kondoma i redovitog testiranja mogu značajno pomoći, ali ne u 100 posto slučajeva otkloniti rizik. Ove infekcije, kao i svake druge, ne govore ništa o nama, ali narativi društva govore nam drugačije. Stigmatizirajuće infekcije donose određeni teret sa sobom. </p><h2>Kako sebi pomoći sa stigmom?</h2><p>Informiranje o spolnom zdravlju kada nismo u nekom riziku i brizi može pomoći u (samo)prihvaćanju. Time taj dio zdravlja približavamo vlastitoj rutini i gledamo ga manje senzacionalno. Pristupanje testiranju, idealno redovnom, najbolje predviđa nošenje s (budućom) spolno prenosivom infekcijom, a brojni korisnici usluge anonimnog testiranja kažu da je svaki naredni dolazak u centar znači mnogo manje brige i straha. Informiranje o spolnom zdravlju "kada je sve uredu" daje nam vrijeme da se posvetimo asimiliranju onoga što smo naučili, umjesto da čitamo "s grčem u želucu" kao intervencija, u nadi da će nam smanjiti neugodna emocionalna stanja.</p><h2>Pronađite stručnjaka na kojeg možete računati</h2><p>Imate li stručnjaka na kojeg možete računati? Svako bi trebao imati barem jednu stručnu osobu kojoj vjeruje do nivoa da se može obratiti s problemom spolnog zdravlja za koji vežemo sram, preporučljivo liječnik ili savjetnik za spolno zdravlje. Kada vidimo da nas stručnjak prihvata i da je motiviran pružati nam podršku i pomoć, nježnije i racionalnije ćemo se odnositi prema sebi.</p><h2>Dajte sebi vremena za prihvatanje</h2><p>Imate li “strpljenja za sebe”? Ponekad nam treba izvjesno vrijeme da "proradimo" dijagnozu koju smo saznali o sebi, a to može trajati duže nego što bismo pretpostavili. Istina je da svako ima svoj ritam prihvatanja i da se taj proces ne treba požurivati. Prihvatanje je važno jer smo onda spremniji obratiti se stručnjaku kada do problema dođe, i smanjuje samo okrivljavanje. To konkretno znači da se neke dijagnoze, makar i prolazne, trebaju "odtugovati", odnosno dopustiti da smo žalosni zbog njih. Ako nas obuzima strah, vjerovatno imamo osjećaj kao da gubimo kontrolu, a "uzde u ruke" nam može vratiti kontakt s ohrabrujućim stručnjakom koji će nam dati važne informacije i razumjeti naša emocionalna stanja.</p><h2>Ljutnja i odnosi s drugima</h2><p>Ako vas obuzima ljutnja, moguće da je prema nekome koga smatrate "krivcem" dijagnoze, ili je to ljutnja prema sebi. Prije nego konfrontirate drugu osobu, važno je znati da mnoge spolno prenosive infekcije mogu biti latentne neko vrijeme prije aktivacije simptoma. Ako imate stalnog partnera, izazov liječenja ili kontroliranja spolno prenosive infekcije može biti i faktor zbližavanja – zajedno odlazite na testiranje, preglede, razgovarate o brigama, zajedno pretražujete informacije i sl.</p><p>Također, možete razmišljati o tome treba li javiti spolnom partneru da imamo infekciju. Iako se to možda čini kao neugodan postupak, to je odraz zrelosti i brige prema sebi i zajednici. Najvažnija korist ovog postupka poznatijeg pod engleskim nazivom "partner notification" jeste što je to jedan od najefikasnijih postupaka za zaustavljanje širenja neke infekcije, možete nekome učiniti značajnu uslugu za tjelesno zdravlje, ako vam je "partner s povlasticama", u nekim slučajevima preporučuje se zajedničko tretiranje kako bi se izbjegla reinfekcija, možete nekoga upozoriti dovoljno rano da pristupi testiranju i time povećati povoljne zdravstvene ishode.</p><p>Javljanje partneru o vlastitoj dijagnozu je preporučljivo zato što je to etički postupak kojim se prepoznaje autonomija i poštovanje partnera. Taj razgovor ne treba biti konfliktan ili konfrontirajući. Ako vidite važnost ovog postupka, a svejedno vam je previše neugodno, obratite se savjetniku za spolno zdravlje u centru za testiranje. Oni vam mogu pomoći u generiranju snage i zanimljivim idejama kako se obavijesti mogu poslati, a da se zadrži integritet i dostojanstvo vas i drugih osoba.</p><h2>Utjecaj na mentalno zdravlje</h2><p>Nekada spolno prenosive infekcije mogu igrati ulogu u razvoju različitih psihičkih teškoća poput anksioznosti i depresije. Prepoznajte važnost stručnjaka za mentalno zdravlje ako osjećate da vam je potrebna podrška.</p><p>Bez obzira na to što ste čuli ili sami zaključili o spolnom zdravlju, spolno prenosive infekcije nemaju veze s našim identitetom ili vrijednosti. Ali ono što razlikuje odgovorne od manje odgovornih pojedinaca jeste znamo li šta napraviti ako do rizika ili infekcije dođe.</p>

Mnogo neugodnih emocija javlja se zbog manjka informacija i još nekih mehanizama o kojima moramo što više razgovarati

Spolne bolesti: Evo kako da sebi pomognete ako obolite

<p>Godinama se vraćaju od jednog specijaliste do drugog, mijenjaju dijete, rade pretrage, traže uzrok, ali rješenja nema. Osjećaju se sve lošije, ali sistem im poručuje da su zdrave. Inzulinska rezistencija, tihi poremećaj koji mijenja tijelo i um, najčešće se otkriva tek kad izazove ozbiljne posljedice, a i tada pomoć ostaje privilegija onih koji je mogu platiti.</p><p>Sve je više žena koje se bore s ovom nevidljivom dijagnozom, često bez pomoći zdravstvenog sistema.</p><h2>Nevidljiva dijagnoza</h2><p>– Broj žena s inzulinskom rezistencijom u porastu je posljednjih godina. Najčešće se dijagnosticira između 30. i 50. godine života, posebno kod onih s policističnim jajnicima, genetskom predispozicijom ili iza trudnoće s dijabetesom. IR može biti tiha pozadina za čak 26 različitih bolesti, uključujući hipertenziju, giht i srčane probleme – ističe za "Avaz" profesorica Zelija Velija Ašimi, specijalista interne medicine i subspecijalista endokrinologije i dijabetologije.</p><p>Jedan od najvećih problema IR-a je to što često prolazi „ispod radara“. Glukoza i inzulin, prema riječima profesorice Velije Ašimi, u krvi mogu izgledati normalno, posebno u ranim fazama IR-a.</p><p>– Testovi poput HOMA-IR (koji kombiniraju glukozu i inzulin na tašte) se ne rade rutinski i često se zanemaruju ako pojedinačne vrijednosti nisu alarmantne. Simptomi poput pojasne debljine, tamnijih fleka na vratu, iscrpljenosti, jake želje za slatkišima i poremećaja ciklusa trebali bi biti alarm. No, ako se oslanjamo isključivo na brojke, bez da slušamo tijelo, moguće je da IR nikada ne bude formalno dijagnosticirana – pojašnjava dr. Velija Ašimi za "Avaz".</p><h2>Godine lutanja</h2><p>U praksi to znači godine lutanja između dijeta, pregleda, psihologa i interneta dok se u pozadini razvija ozbiljan zdravstveni problem.</p><p>Lijekovi koji pomažu u liječenju IR-a su skupi i nedostupni. Kako nam je kazala dr. Velija Ašimi, GLP-1 receptor agonisti, poput Ozempika, pokazali su se izuzetno korisnim, ne samo u liječenju dijabetesa tipa 2, već i u upravljanju inzulinskom rezistencijom, pretilošću i kardiovaskularnim rizicima.</p><p>– Cijena ovih lijekova često prelazi 230 KM, što ih čini teško dostupnim za mnoge pacijentice. Nažalost, nisu na esencijalnoj listi lijekova Federacije BiH ni u prijedlogu liste esencijalnih lijekova na državnom nivou za liječenje inzulinske rezistencije – naglašava dr. Velija Ašimi i dodaje da one žene koje imaju izražene simptome, ali ne ispunjavaju kriterije za dijabetes tipa 2, često ostaju bez pristupa terapiji.</p><h2>Terapija bez podrške</h2><p>Pristup terapiji imaju samo oni koji to mogu platiti. A to potvrđuje i Amina H. (29) iz Sarajeva, kojoj je IR dijagnosticiran prije nešto više od pola godine.</p><p>– Nakon višegodišnjeg hodanja po doktorima, napokon dijagnoza. Platiš i saznaš da nisi „debela“, nego bolesna. Imam platu iznad prosjeka, ali skoro polovina mjesečno ide na lijekove i ishranu. Ja mogu nekako, ali šta je s onima koji rade za minimalac? Kako njih sistem ne prepoznaje? Zdravlje nije luksuz, a IR nije hir – zaključuje Amina.</p><p>Terapija ne staje na lijekovima. Ključnu ulogu ima i ishrana s niskim glikemijskim indeksom, izbacivanje šećera i prerađenih ugljikohidrata, svakodnevna fizička aktivnost, kvalitetan san i kontrola stresa.</p><p>IR nije bolest siromašnih, ali njeno neprepoznavanje siromašne najviše pogađa. Šta bi moglo pomoći?</p><p>– Zagovaranje od strane stručnih udruženja i pacijenata za reviziju listi. Uključivanje GLP-1RA u indikacije za prevenciju dijabetesa i liječenje IR-a, što bi moglo opravdati njihovu refundaciju – za kraj poručuje dr. Velija Ašimi za "Avaz".</p>

Sve je više žena koje se bore s ovom nevidljivom dijagnozom, često bez pomoći zdravstvenog sistema

Zelija Velija Ašimi za "Avaz": Inzulinska rezistencija može biti tiha pozadina za čak 26 različitih bolesti

<p>Unos dovoljno proteina ključan je za zdravlje, posebno s godinama. Ne trebaju vam skupi dodaci, proteine možete lako unijeti kroz obične namirnice.</p><p>Za doručak birajte jaja, grčki jogurt, sjemenke, posni sir. Mini omleti ili sendviči s jajima odličan su izbor, a obrok možete obogatiti lososom ili avokadom.</p><p>Za ručak, klasične salate nadogradite tofuom, tunom, slanutkom ili lećom, te dodajte sir, jaja i orašaste plodove za potpuni proteinski obrok.</p><p>Za večeru, birajte složence s piletinom, zdjele s kvinojom i povrćem, tortilje s mesom, sirom i jogurtom. Ako ste i dalje gladni, posegnite za chia pudingom ili jogurtom s bademima.</p><p>Dovoljno proteina ne traži komplikaciju, samo dobar plan i prave sastojke.</p>

Dovoljno proteina ne traži komplikaciju, samo dobar plan i prave sastojke

Doručak za snagu, večera za balans: Put do zdravlja bez stresa

<p>Za građane je ljetna sezona period vrućina i sparine, ali za doktore godišnja doba predstavljaju nešto sasvim drugo.&nbsp;</p><p>Za njih je ovo sezona krpelja, hipertenzije, glavobolja, abdominalnih kolika, proljeva, povraćanja i pulmoloških pacijenata.&nbsp;</p><p>Iako svaka sezona nosi sa sobom specifične zdravstvene probleme koji se ponavljaju iz godine u godinu, građani često zanemaruju preventivne mjere.</p><h2>Proljev i krpelji</h2><p>Iz press službe JU Doma zdravlja KS, Arman Šarkić je odgovorio na pitanja „Avaza“ o aktuelnim bolestima ove sezone.</p><p>– Imali smo dosta slučajeva stomačnog virusa. To je nešto što je sasvim tipično za ljetni period. Javljali su se građani svih starosnih dobi, od djece do odraslih, do treće životne dobi. Savjeti ljekara su uvijek isti, a to je da se voće i povrće, koje je sada sezonsko, mora dobro oprati i pripremiti. Termički obraditi ono što se može termički obraditi. Znači, uvijek treba biti oprezan pri konzumiranju hrane – zaključio je Šarkić i dodao da su zabilježili i veći broj slučajeva ujeda krpelja.</p>

<p>Građani koji žele sami ukloniti krpelja trebaju znati da većina ugriza ne uzrokuje zarazu. Krpelja treba pažljivo ukloniti što je prije moguće, a mjesto ugriza temeljito dezinficirati.&nbsp;</p><p>Preporučuje se sačuvati krpelja u zatvorenoj posudi i odnijeti ga na analizu, kako bi se utvrdilo da li je zaražen Lyme boreliozom ili krpeljnim meningoencefalitisom (KME).</p><h2>Period polenizacije</h2><p>Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS za „Avaz“ su odgovorili da im se u ovom periodu najčešće javljaju pacijenti s hipertenzijom, glavoboljom i bolovima u stomaku.</p><p>– Obzirom na to da je period polenizacije i cvjetanja lipa izuzetan i ove godine, a Sarajevo je karakteristično zbog visoke vlažnosti, bilo je jako puno pulmoloških pacijenata. Uvijek je aktuelan i neki enterovirus. Bilo je nešto malo proljeva i povraćanja, ali ne kao prošle godine. Ovo je vrijeme voća i povrća, tako da očekujemo da krene jedan sezonski kolitis – naglasio je dr. Mirsad Hošić, specijalista urgentne medicine.</p>

Savjeti ljekara su uvijek isti, a to je da se voće i povrće, koje je sada sezonsko, mora dobro oprati i pripremiti

Vrućine, virusi i krpelji: Građani i dalje zanemaruju preventivu

<p>Dok mnogi razmišljaju o zdravom načinu života kroz rigorozne dijete, svakodnevne treninge i stroge rutine, kardiolozi podsjećaju da zdravlje srca počinje, šetnjom.</p><p>- Fizička aktivnost, pa i samo hodanje, jedna je od najboljih stvari koje možete učiniti za svoje srce.&nbsp;Redovno kretanje pomaže u snižavanju krvnog pritiska, regulaciji tjelesne težine, boljoj osjetljivosti na inzulin i smanjenju upalnih procesa u tijelu - ističe dr. Majkl Fatuh (Michael Fattouh) za "Parade".&nbsp;</p><p>Američko udruženje za srce preporučuje najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično, što znači svega 21 minutu dnevno, što je, prema riječima stručnjaka, sasvim dostižan cilj za svakoga.</p><p>Dr. Majkl Beri (Barry) savjetuje početnicima da krenu s dvije šetnje od po deset minuta dnevno, a zatim postupno produžuju trajanje.&nbsp;</p>

Američko udruženje za srce preporučuje najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično

Najjednostavnija navika za zdravlje srca: Dovoljno je samo 20 minuta dnevno

<p>Endokrinološke autoimune bolesti su u porastu posljednjih godina, a najčešći su poremećaji štitne žlijezde. Veliki udio u porastu igra stres koji je jedan od glavnih okidača.</p><p>Endokrinologinja, prof. dr. prim. Azra Bureković za „Avaz“ je potvrdila da je kroz svoju dugogodišnju praksu kao ljekar iz prve ruke posvjedočila da ti poremećaji više ne biraju ni spol ni dob.</p><h2>Udružena oboljenja</h2><p>Naš imunološki sistem obavlja velik i zahtjevan zadatak štiteći naš organizam, a kao posljedica pretjerane reakcije imunološkog sistema protiv tvari, organizama i tkiva normalno prisutnih u tijelu nastaju autoimune bolesti. Do njih dolazi kada imunološki sistem zakaže pa reagira protiv tkiva našeg tijela, jer ih smatra stranim i neprijateljskim ili nema dovoljnu mogućnost zaštite organizma od raznih patogena.</p><p>Danas postoji više od 40 ljudskih autoimunih bolesti (neki izvori navode i njih 65, odnosno i 80) i od njih zajedno boluje 11–20 procenata svjetske populacije.</p><p>Zanimljivo je da žene mnogo češće obolijevaju od autoimunih bolesti nego muškarci, odnosno da je među oboljelima od autoimunih bolesti čak 75 posto žena, ali da razlog ovoj pojavi nije jasan.</p><p>- Iz prakse, najučestalije autoimune bolesti vezane za endokrinologiju su poremećaji štitne žlijezde. Hipotireoza i hipertireoza, usporen i ubrzan rad štitne žlijezde, u porastu su posljednjih 10-15 godina, a od njih obolijevaju osobe svih životnih dobi. Drugi organ koji, također, često obolijeva posljednjih godina je gušterača, zbog čega dolazi do pojavljivanja dijabetesa tip 1, šećerne bolesti, a prisutna je i kod djece i omladine – navela je dr. Bureković.</p><p>Kao treće najčešće endokrinološko autoimuno oboljenje navodi probleme s nadbubrežnom žlijezdom u vidu zatajenja ili insuficijencije, a s obzirom na to da ova žlijezda luči kortizol koji je jako bitan za sve funkcije, njegovim nedostatkom dolazi do njenog zatajenja.</p><p>- Povećana su i  udružena autoimuna oboljenja, pa neko može imati i dijabetes tip 1. U porastu je i broj oboljelih muškaraca s problemima štitne žlijezde u odnosu na situaciju od prije 30 godina. Odnos je tada bio na deset žena jedan muškarac, ali taj se odnos ipak promijenio i sada se može reći da na deset žena koje imaju poremećaj  štitne žlijezde, obole i tri muškarca, što je značajan porast - istaknula je dr. Bureković.</p><h2>Problem s dijagnosticiranjem</h2><p>Uzrok pojavljivanja autoimunih bolesti i dalje nije jasan, no govori se o mnogim faktorima koji utječu na njihovu pojavu. Vjeruje se da kod većine autoimunih bolesti geni igraju veliku ulogu – naime, ako postoji genetska predispozicija, znatno se povećava rizik oboljenja od autoimunih bolesti. Često se navodi da bi neki infektivni agensi (virusi, bakterije) mogli biti okidači. Navode se i neki lijekovi, intenzivni stres, pušenje i drugo. Ovi faktori u kombinaciji s genetskom predispozicijom vjeruje se da pridonose razvoju autoimunih bolesti.</p><p>Nije nejasan samo uzrok autoimunih bolesti, već se problemi pojavljuju i pri njihovoj dijagnozi, pogotovo u početnim stadijima. Simptomi su opći i nespecifični, odnosno različite autoimune bolesti imaju jednake simptome koje dijele i s drugim bolestima koje nisu autoimune.</p><p>To je razlog da pacijenti često lutaju, obilaze mnoge specijaliste prije nego se postavi prava dijagnoza.</p><p>Stres je jedan od okidača za autoimuna oboljenja, pogotovo kad je riječ o štitnoj žlijezdi, najčešće hipertireozi.</p>


Sve više raste i broj oboljelih od dijabetesa 1, od kojeg obolijevaju i djeca i mladi, kazala je

Bureković: Promijenio se i odnos oboljelih muškaraca u odnosu na žene

Prof. dr. prim. Azra Bureković za "Avaz": Poremećaji štitne žlijezde u porastu, ne biraju spol ni dob

<p>Zdravlje srca često se pogrešno povezuje isključivo s dramatičnim simptomima poput srčanog udara, ali mnoge srčane bolesti razvijaju se tiho i neprimjetno. Ljekari upozoravaju da suptilni znaci, poput stalnog umora, mogu ukazivati na ozbiljne probleme.</p><p>Hronični umor ili iscrpljenost jedan je od najčešćih, ali često zanemarenih simptoma srčanih problema. Kardiolog dr. Bredli Server (Bradley Serwer) ističe da posebno žene i osobe s dijabetesom mogu imati netipične simptome, kao što su umor, mučnina i opći osjećaj da nešto nije u redu.</p><p>Dr. Randi (Randy Gould) objašnjava da oslabljena funkcija srca može smanjiti protok krvi i izazvati konstantan osjećaj iscrpljenosti, dok otežano disanje dodatno remeti san i pogoršava stanje. Ljudi često umor pripisuju starenju, stresu ili lošem snu, što dovodi do zanemarivanja simptoma.</p><p>Kardiolog dr. Čeng Han Čen (Cheng-Han Chen) naglašava da umor može imati različite uzroke, ali ukoliko se ne povlači ni nakon odmora, važno je posjetiti ljekara. Ako ne možemo obavljati svakodnevne aktivnosti, a simptomi se ne poboljšavaju, to može biti upozorenje.</p><p>Uz umor, dodatni znaci koji mogu ukazivati na srčane probleme su: otežano disanje, bol u prsima, vrtoglavica i oticanje nogu. Ljekari upozoravaju da ove simptome ne treba ignorisati, pravovremena medicinska pomoć može spasiti život.</p>

Silicij: Mineral koji čuva mozak, kosti i kožu

Priroda liječi: Samo 20 minuta dnevno u zelenilu značajno smanjuje stres

Šest najzdravijih sjemenki koje trebate jesti

Kada tišina nije bila odmor: Kako je pandemija koronavirusa ubrzala starenje mozga

Svjetski dan mozga: Neurolozi upozoravaju da sve više mladih pokazuje znakove kognitivnog zamora

Svjetski dan hepatitisa: Besplatno testiranje na hepatitis B, C i HIV u SKB Mostar

Biološki ritam: Tajni saveznik našeg zdravlja

Digitalni detoks: Samo 48 sati bez ekrana i društvenih mreža i promjene su vidljive

Prirodni lijek iz vaše kuhinje: Med, orasi i suho voće ublažavaju simptome čira na želucu

Spolne bolesti: Evo kako da sebi pomognete ako obolite

Zelija Velija Ašimi za "Avaz": Inzulinska rezistencija može biti tiha pozadina za čak 26 različitih bolesti

Doručak za snagu, večera za balans: Put do zdravlja bez stresa

Vrućine, virusi i krpelji: Građani i dalje zanemaruju preventivu

Najjednostavnija navika za zdravlje srca: Dovoljno je samo 20 minuta dnevno

Prof. dr. prim. Azra Bureković za "Avaz": Poremećaji štitne žlijezde u porastu, ne biraju spol ni dob

Simptom bolesti srca koje je lako previdjeti

Zdravlje

Silicij: Mineral koji čuva mozak, kosti i kožu

Priroda liječi: Samo 20 minuta dnevno u zelenilu značajno smanjuje stres

Šest najzdravijih sjemenki koje trebate jesti

Kada tišina nije bila odmor: Kako je pandemija koronavirusa ubrzala starenje mozga

Svjetski dan mozga: Neurolozi upozoravaju da sve više mladih pokazuje znakove kognitivnog zamora

Svjetski dan hepatitisa: Besplatno testiranje na hepatitis B, C i HIV u SKB Mostar

Biološki ritam: Tajni saveznik našeg zdravlja

Digitalni detoks: Samo 48 sati bez ekrana i društvenih mreža i promjene su vidljive

Prirodni lijek iz vaše kuhinje: Med, orasi i suho voće ublažavaju simptome čira na želucu

Spolne bolesti: Evo kako da sebi pomognete ako obolite

Zelija Velija Ašimi za "Avaz": Inzulinska rezistencija može biti tiha pozadina za čak 26 različitih bolesti

Doručak za snagu, večera za balans: Put do zdravlja bez stresa

Vrućine, virusi i krpelji: Građani i dalje zanemaruju preventivu

Najjednostavnija navika za zdravlje srca: Dovoljno je samo 20 minuta dnevno

Prof. dr. prim. Azra Bureković za "Avaz": Poremećaji štitne žlijezde u porastu, ne biraju spol ni dob

Simptom bolesti srca koje je lako previdjeti