Devastacija prostora i bespravna gradnja povećavaju rizik od klizišta nakon svake obilnije kiše i povećavaju rizik po živote i imovinu stanovnika BiH. Tačan broj rizičnih lokacija u našoj zemlji se ne zna, ali se procjenjuje da ih je samo u FBiH više od 8.000, među kojima je gotovo 2.000 aktivnih klizišta.

Posljednje intenzivne padavine pokrenule su veliko klizište u naselju Strupina kod Maglaja, koje prijeti stambenim objektima, rezervoarima s vodom, ali i dionici Koridora 5C Medakovo - Ozimice. Načelnik ove općine Maid Suljaković pojašnjava da je novo klizište aktivirano nasuprot prethodnog u Mladoševici, kojim je zahvaćeno gotovo 150.000 kvadratnih metara zemljišta.<h2>Sanacija od milion KM </h2>- Potencijalno je ugroženo nekoliko objekata, a ponajviše autocesta. Izvođač radova je već počeo sa sanacijom. Za ogromno klizište, pokrenuto prošle godine, urađena je potrebna dokumentacija, a vrijednost sanacionih radova procijenjena je na oko milion maraka. Očekujemo potpisivanje ugovora s „Autocestama“, a oni čekaju odobrenje Evropske investicione banke, nakon čega će „Čengiz“ početi sa radovima – kaže Suljaković.

Samo na području ove općine evidentirano je više od 140 klizišta. Suljaković kaže da su preventivne mjere uvijek mnogo jeftinije, ali da općinski budžeti nisu dovoljni za takve aktivnosti.– Ne postoje adekvatni fondovi, a općine imaju najmanje budžete. Mi predvidimo svake godine od 50.000 do 100.000 KM za preventivne radove, radimo na drenažnim kanalima, odvodnji voda, potpornim zidovima, ali potrebna su daleko veća sredstva koja moraju biti uvezana od FBIH i kantona, pa bismo na taj način sigurno mogli spriječiti većinu klizišta – ističe Suljaković.Do 2017. godine, do kada je radio u Zavodu za izgradnju KS, na području ovog kantona bilo je registrirano 851 klizište, kaže građevinski inžinjer i stručnjak za sanaciju klizišta Fuad Babić. Do danas, broj rizičnih tačaka narastao je na više od 1.140, ali se na sanaciji nije uradilo ništa.<h2>„Zacijevili potok“</h2>- Bespravna gradnja je najveće zlo koje je zadesilo BiH, a Sarajevo pogotovo. Prije devet godina imali smo više od 50.000 bespravno izgrađenih objekata u KS. Svako je gradio kako mu je bio ćeif i stvorio idealne uvjete za pojavu klizišta. Od ukupnog broja, samo pet posto klizišta izazvali su prirodni fenomeni i nešto što je od Boga dato. Prije par dana sam bio u Ugorskom, u ulici Muje Šete. Isključivi krivac za pojavu klizišta tamo je narod koji je zacijevio neki potok, koji se začepio, pa se formirala klizna ravan i pojavilo se klizište – pojašnjava Babić.

Upozorava na opasnost od klizišta na Curinim njivama, iznad kojih se nalazi staro, umireno klizište Kneginjac iz 70-ih godina, koje je bilo okidač.- Vidjeli smo šta se desilo u Jablanici. Klizišta su elementarne nepogode s nepredvidivim, katastrofalnim posljedicama po ljude i njihovu imovinu. Svojevremeno sam svim opštinama u KS podijelio preventivne mjere protiv klizišta. Pokojni prof. dr. Zlatko Langof je napravio fenomenalne skice zašto nastaje klizište i kako ga spriječiti. Sve je urađeno školski i ostavljeno, a zašto se ništa ne radi, ne znam – ističe Babić.

Još prije 9 godina bilo je više od 50.000 bespravno izgrađenih objekata u Kantonu Sarajevo

Svako je gradio kako mu je bio ćeif: Aktivne hiljade klizišta opasnih po život

S novim američkim predsjednikom Donaldom Trampom (Trump) sigurno je jedino to da ništa nije sigurno, kazao je za “Avaz” profesor Vedran Džihić, predavač na Univerzitetu u Beču i viši istraživač austrijskog Instituta za međunarodnu politiku.&nbsp;U očekivanjima početka pregovora SAD i Irana u Islamabadu, Džihić podsjeća da je Tramp “rasturio” globalni poredak i multilateralne institucije, često nema jasne planove ni tamo gdje potroši milijarde, te kaže da nakon posljednje epizode s Iranom više ništa na Bliskom istoku neće biti isto.- Što se tiče primirja, suština dogovorenog nije ispunjena. Otvoreno je pitanje Libana, prolaza kroz Hormuški moreuz i da li će za ove dvije sedmice doći do finalnog rješenja. Ekonomija je najvažniji korektiv Trampa, a GDP u Americi raste sporije od očekivanog i inflacija nije ukroćena. Zato mislim da su pretpostavke za dugoročni mir prilično dobre. Kao i u slučaju “našeg” Dejtona, niko neće dobiti sto posto. Sad je pitanje kako to posložiti da i jedni, i drugi izađu sačuvanog obraza. Trampu će biti potreban narativ da je u vezi s atomskim potencijalom Irana nešto urađeno, da su raketni potencijali, mornarica i ostalo uništeni, a Iran će nastojati da proda priču da je moćniji od velikog neprijatelja – kaže Džihić.Izrael ne gubi vrijeme i razara Liban. Svjetski program za hranu (WFP) upozorio je na razornu humanitarnu krizu u Libanu, gdje je raseljeno više od milion ljudi, a posljednjih dana ubijeno stotine stanovnika.- Spirala eskalacije za Netanjahua (Netanyahu) je oružje za političko preživljavanje. Dok ima ratove i neku vrstu vanrednog stanja može biti na vlasti, jer čim se primiri on je u zatvoru. Sa svojom politikom stanovnike Izraela drži kao taoce. Do dugoročnog mira ne može doći bez da se Natanjahu ne urazumi i disciplinira – ističe profesor Džihić.Rat na Bliskom istoku, kao i svaka druga tema, dodatno dijeli i stanovnike BiH. Džihića smo pitali koliko je važno da ova mala zemlja, odnosno oni koji je predstavljaju, u prvom planu uvijek imaju interese i ciljeve BiH.- Globalna previranja se koriste da bi u RS Dodik pokušao da se pozicionira kao prijatelj nove američke administracije. Na bošnjačkoj strani Palestina je jedno od centralnih pitanja, a BiH su pomagali i Iran i SAD. Tim sitničarenjem i šibicarenjem na marginama geopolitičkih događaja pokušavaju se ostvariti mali, partikularni interesi naših kvazi-elita. Ljudi koji rade za zemlju, a ne za sebe, moraju zauzeti stav koji je zasnovan na činjenicama. Treba da se kaže da je iranski režim zločinački, da je ovakav napad na Iran od SAD isto brutalan čin, a da Izrael s napadima na Palestinu, Iran i Liban krši međunarodno pravo i prelazi sve granice. BiH mora da insistira na pokušaju da se spasi multilateralni svjetski poredak, da postoje ljudska prava, da se treba tražiti mirovno rješenje. Dakle, mora insistirati na pravu, pravednosti, ljudskim pravima, van tih političkih igrarija i sitnih interesa – zaključuje profesor Vedran Džihić.

Kao i u slučaju “našeg” Dejtona, niko neće dobiti sto posto, kada je riječ o mogućem dogovoru

Džihić: Izrael ne gubi vrijeme i razara Liban

Vedran Džihić iz Beča za "Avaz": Nema mira ako se Netanjahu ne disciplinira

im berzama jučer su ponovo rasle na približno 100 dolara po barelu, nakon naglog pada prethodnog dana zbog vijesti o postizanju primirja između SAD i Irana. Raspoloženje se promijenilo nakon što je novinska agencija „Tasnim“, pozivajući se na upućeni izvor, izvijestila da bi se Iran mogao povući iz primirja koje podržavaju SAD ako Izrael nastavi s onim što je opisano kao kršenje u Libanu. Iranski mediji su također izvijestili da je tranzit naftnih tankera kroz Hormuški moreuz ponovo obustavljen nakon izraelskih napada na Liban, uprkos tome što su dva tankera sigurno prošla ranije nakon objave prekida vatre.<h2>Definisanje cijena</h2>Jučer je Tasnim objavio da je „ogroman broj“ plovila blokiran u ovom strateškom plovnom putu. Izvještaj je stigao nekoliko sati nakon što je iranski državni emiter IRIB citirao Organizaciju za luke i pomorstvo, koja je navela da brodovi koji žele proći kroz moreuz moraju koordinirati aktivnosti s mornaricom Islamske revolucionarne garde i koristiti određene rute.Na pumpama u BiH cijene variraju, a na osjetniji pad još ćemo čekati. Tako su na pumpama u Mostaru cijene dizela jučer iznosile 3,5 – 3,86 KM po litru, benzin premium 95 oktana koštao je između 2,72 i 3,11, a benzin super 2,45 – 2.93 KM po litru. Litar dizela na pumpama u Sarajevu koštao je 3,57 – 3,87 KM, benzina premium 95 2,82 – 3,1, a supera 2,47 – 3,07 KM. U Tuzli cijene dizela su iznosile 3,59 – 3,86, benzina premium 2,6 – 3, a &nbsp;benzina super 2,49 – 3,18 KM.- Rafinerije cijene definišu na bazi berzanske cijene tog dana i to je ulazna cijena za maloprodaju. Primirje je, očigledno, postignuto zato što su cijene porasle i u SAD, a Amerikancu je draže da mu izvadiš zub, nego da mu podigneš cijenu goriva. Kad se situacija smiruje, cijena se stabilizuje i opada, ali zbog zastoja u isporukama kroz Hormuz cijena ponovo raste, pa i za nas u Bosni – kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.<h2>Trgovački „sistemi“</h2>Dilemu kod građana najčešće izaziva pojava da rast berzanskih cijena vrlo brzo osjete na vlastitom novčaniku, dok efekte njihovog pada moraju čekati duže vrijeme.- Knjigovodstveni sistem zaliha robe ima dvije opcije. Jedna je FIFO (First in, first out – Prvo došlo, prvo izašlo), a druga LIFO (Last in, first out – zadnje ušlo, prvo izašlo). U prvom slučaju prodajete ono što je prvo kupljeno, a u drugom ono što je zadnje ušlo u skladište. Dakle, kupili ste po većoj cijeni i odmah prodajete skuplje. Nijedan sistem nije pogrešan, ali kad cijena pada, trgovci koriste jedan, a kad cijena raste onda primjenjuju drugi sistem – pojašnjava Pavlović.Zaključuje da na jeftinije gorivo moramo čekati stabilizaciju berzanskih cijena na nivo ispod 100 dolara. Očekuje da zbog rasta cijena goriva za mjesec do mjesec i po dana dođe do poskupljenja i svih proizvoda za koje rastu troškovi transporta.KAD SE SITUACIJA smiruje, cijena se stabilizuje i opada, ali zbog zastoja u isporukama kroz Hormuz cijena ponovo raste, pa i za nas u BiH.

Primirje je, očigledno, postignuto zato što su cijene porasle i u SAD, kaže analitičar Zoran Pavlović

Tankeri u Hormuzu, berze variraju: Gorivo ostaje kritično

Na kraju prošle godine ukupan broj aktivnih fiksnih telefonskih linija dominantnih operatora u BiH iznosio je 415.383 i manji je za 6,4 posto u odnosu na četvrti kvartal 2024. godine. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupni odlazni saobraćaj fiksne telefonske mreže u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosio je 178.584.643 minuta, što je za 11,5 posto manje u odnosu na isti period prethodne godine.3.791.707 građana BiH koristi mobilnu mrežu, a njihov broj je manji za 1,2 posto u poređenju s četvrtim kvartalom 2024. godine. Ukupni odlazni saobraćaj mobilne mreže iznosio je 691.221.388 minuta, što je za 4,5 posto više u odnosu na četvrti kvartal prethodne godine. Značajno raste broj poslanih SMS i MMS poruka, a povećan je i broj internet priključaka putem fiksne mreže, koji je na kraju prošle godine iznosio 950.958.<h2>Tehnološka tranzicija</h2>Prema riječima eksperta za digitalizaciju i industrijsku AI transformaciju i predavača na Univerzitetu primijenjenih nauka u Štutgartu Senada Redžića, BiH prolazi kroz prirodnu fazu tehnološke tranzicije. Pad broja fiksnih telefonskih linija pokazatelj je promjene načina komunikacije među ljudima, što je proces koji već godinama traje u Evropi, gdje klasična telefonija ustupa mjesto mobilnim i internet-baziranim servisima.

- Posebno zanimljiva je činjenica da i broj mobilnih korisnika blago pada, dok istovremeno raste ukupni mobilni saobraćaj. Manje je aktivnih brojeva, ali je potreba za komunikacijom i digitalnim uslugama očigledno veća nego ranije. Nažalost, ovakav trend može biti i jedna od indikacija šire demografske slike, odnosno smanjenja broja stanovnika, dok istovremeno raste intenzitet korištenja mobilnih usluga među onima koji ostaju. Naravno, razlozi mogu biti i tehničke i tržišne prirode. Posebno ohrabruje rast broja internet priključaka putem fiksne mreže. Upravo u tome vidim najvažniji signal za budućnost – kaže Redžić.<h2>Investiranje</h2>Pojašnjava da je kvalitetna i stabilna internet infrastruktura osnovni preduvjet za konkurentnost, u obrazovanju, radu od kuće, digitalnim uslugama ili modernoj proizvodnji.- U Njemačkoj se trenutno snažno investira u optičku infrastrukturu, pri čemu je samo Deutsche Telekom tokom 2025. proširio FTTH mrežu na 12,6 miliona domaćinstava. Možda je upravo to i najvažnija poruka ovih podataka - manje je važno koliko imamo tradicionalnih telefonskih linija, a mnogo važnije koliko društvo ulaže u digitalnu povezanost. Budućnost neće određivati broj poziva, nego brzina pristupa informacijama, podacima i digitalnim servisima. BiH, prema mom mišljenju, ide istim putem kojim je Evropa već prošla. Ključno pitanje je koliko brzo će infrastruktura i digitalne navike pratiti potrebe savremenog društva i privrede – ističe Redžić.

Manje je aktivnih brojeva, ali je potreba za komunikacijom i digitalnim uslugama očigledno veća nego ranije, kazao je Redžić

U Njemačkoj se investira u optičku infrastrukturu

Raste broj internet priključaka u BiH: Fiksna telefonija se gasi, opada broj korisnika mobilne mreže

Zbog rasta cijena goriva, ali i mineralnih đubriva i pojedinih vrsta sjemenskog materijala, poljoprivrednici u BiH započeli su sjetvu koju mnogi ocjenjuju kao najskuplju u historiji. Zbog rata na Bliskom istoku i poremećaja u lancima snabdijevanja, litar nafte skuplji je za više od jednu KM u odnosu na prošlu sezonu. Cijene đubriva, ovisno o vrsti, veće su za 200 – 300 KM po toni, a iz udruženja poljoprivrednika naglašavaju da je sjemenski materijal poskupio za gotovo 17 posto.&nbsp;

Perica Marošević iz Orašja trenutno obrađuje oko 200 hektara zemljišta, na kojima će biti zasijani soja, kukuruz, pšenica i ječam. Kaže da ratari u Semberiji imaju značajno veće troškove za gorivo i đubrivo, dok su sjeme kukuruza i soje uspjeli nabaviti po dosadašnjim cijenama. <h2>Kasnio podsticaj</h2>- Ako imamo skupu sjetvu, naravno da će i vršaj biti skuplji. Međutim, tu nema nikakvih pravila. Naravno da i nas brine situacija u svijetu. Čim smo čuli da će cijene goriva ići gore, pa i da će ga faliti, mi smo uzeli određene količine. Kasnio nam je i podsticaj za prošlu sezonu, pa mnogi nisu ni imali za što kupiti gorivo. Tako da je to dupli minus. Ne vjerujem da će nam ikad biti bolje, ovo je naša realnost – kaže Marošević.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice Savo Bakajlić potvrđuje da ne pamti skuplju sjetvu od ove, koju je privremeno odgodio period lošeg vremena.<h2>Inflacija pojela</h2>- U januaru, kad su trebali biti isplaćeni podsticaji, đubrivo KAN je bilo 80, a sad je 120 KM za 100 kilograma. Džaba sad podsticaji, koje je inflacija pojela. Čekaju nas izbori, neki će se boriti za fotelje, da žive na mufte bez rada, a nas domaćine čeka 28.000 – 30.000 hektara pod kukuruzom, oko 18.000 hektara pod pšenicom… - kaže Bakajlić.BiH je u prošloj godini samo za hranu iz uvoza izdvojila gotovo pet milijardi KM, jer domaća proizvodnja zadovoljava tek 20 – 35 posto potreba domaćeg stanovništva. Bakajlić predviđa gladnu jesen.<h2>„Gladna jesen“</h2>- Najviše se brinem za gradove u BiH, jer oni neće imati šta jesti, oni će spasti na ono iz uvoza i jesti ono što niko neće u Evropi. Mi smo dobro tržište za takve stvari, zato što nismo složni. Godinama se borimo da se zaštiti domaća proizvodnja, a naši se političari svađaju oko akcize od 10 maraka. Meni to 10 KM ne znači ništa na rezervoar goriva, ali bi mi značila podrška da se moj proizvod potroši ovdje. Bik, janje, prase, nije bitno šta je, već da čovjek vidi šta daje svojoj djeci i za šta daje pare – ističe Bakajlić.

Godinama se borimo da se zaštiti domaća proizvodnja, a naši se političari svađaju oko akcize od 10 maraka, kažu poljoprivrednici

Domaća proizvodnja zadovoljava samo dio potreba

U BiH u toku najskuplja sjetva do sada: Gradovi neće imati šta jesti

Sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine tokom ovog mandata, nakon rušenja kvoruma, prekinute su više od 15 puta. I posljednja je otkazana čim je sazvana, jer je zamjenik predsjedavajućeg Nikola Špirić obavijestio da se delegati SNSD-a neće pojaviti na sjednici, zato što je ranije traženo da se sjednice ne zakazuju u sedmicama velikih kršćanskih praznika.<h2>Kadrovi odlaze</h2>Ključni zakoni za nastavak evropskog puta BiH, ali i desetine drugih akata mjesecima čekaju na usvajanje. Pored ostalih, danas su trebale biti razmatrane i dopune Zakona o akcizama, koje bi omogućile privremeno smanjenje ili ukidanje akciza, kao i izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, za koje je direktno zainteresirano gotovo 23.000 uposlenih u državnim institucijama.

- Zaposleni u SIPA-i izražavaju ogorčenje zbog kontinuirane neodgovornosti izabranih zvaničnika, koji svojim nedolaskom blokiraju rad institucija, dok istovremeno uredno primaju plaću. U situaciji kada službenici svakodnevno izvršavaju svoje obaveze bez mogućnosti izostanka, ovakav odnos predstavlja ozbiljan udar na moral i osjećaj pravednosti. Posebno zabrinjava što se to dešava u vremenu kad sve veći broj kvalitetnih kadrova napušta institucije zbog lošeg statusa, dok nova ekonomska i sigurnosna kriza dodatno prijeti. Ovakvo ponašanje dodatno ubrzava nepovjerenje i odlazak ljudi iz državnih službi – kazao je za “Avaz” Edin Kahrimanović, predsjednik Sindikata SIPA-e.Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Samir Forić kaže da je praksa blokada u Domu naroda PSBiH već prerasla u obrazac političkog djelovanja. Stalni akter je SNSD, a bez obzira koji mehanizmi bili korišteni – izostanak, napuštanje sjednica, izlazak iz sale tokom rasprave ili odbijanje dnevnog reda i korištenje proceduralnih intervencija, ishod je uvijek negativan u smislu usvajanja zakona i odluka važnih za funkcioniranje države.

- To blokadu čini instrumentom negativne moći, koji proizvodi štetne posljedice za državu i građane. Perfidnost korištenja takvog instrumenta je u tome što se, usvajanjem zakona i odluka u Predstavničkom domu PSBiH, signalizira unutrašnja funkcionalnost vladajuće koalicije, čime akteri stvaraju privid političke odgovornosti prema građanima, ali i međunarodnim akterima kao što je EU, posebno u vezi s Planom rasta – kaže profesor Forić.<h2>Niko nije imun</h2>Komunikolog Mladen Bubonjić ocjenjuje da je institucionalni okvir u BiH takav da je sasvim jednostavno blokirati rad. To politički predstavnici u Domu naroda itekako koriste.

- Po principu švedskog stola, kad žele da proguraju svoje, onda može da se bude parlamentaran, da se raspravlja i glasa, a kad im se nešto ne sviđa, samo izađu. Ovaj saziv je baš karakterističan po blokadama i opstrukcijama. Niko nije imun, bilo koja strana koja predstavlja određenu etničku grupu pronađe modus za blokadu. Ne vidim načina da se to promijeni, uzevši u obzir postojeću konstelaciju odnosa i političku atmosferu. Oni žele da rade šta hoće kad su u pitanju tenderi, imenovanja i ostalo, a kad dođe do rasprave o ključnim zakonima, kao što su EU zakoni koji podrazumijevaju ozbiljne reforme, onda se desi isto, jer upravo usvajanje tih zakona ruši ovakav sistem koji su napravili – ističe Bubonjić.

Državni službenici ogorčeni jer zvaničnici nedolaskom blokiraju rad institucija, dok istovremeno uredno primaju plaću

Dom naroda: Sjednice prekinute više od 15 puta

Dom naroda pod stalnom blokadom SNSD-a: Besprizorna paraliza države i zakona na vrhuncu

Svijet je, barem nakratko, odahnuo nakon što je umjesto najavljene totalne destrukcije iranske energetske i saobraćajne infrastrukture američki predsjednik Donald Tramp (Trump) prihvatio dvosedmično primirje u ratu na Bliskom istoku. Potvrđuje to i nagli pad cijena nafte na berzama, ali i brojne poruke podrške evropskih i svjetskih državnika. Ostaje dilema radi li se o kratkotrajnom zatišju ili prvom koraku ka trajnom miru.&nbsp; &nbsp;- Dvosedmično primirje između SAD i Irana više liči na taktičku pauzu nego na politički preokret, posebno dok Izrael, napadajući Liban, poručuje da šira regionalna deeskalacija nije na stolu – kaže za “Avaz” prof. dr. Lejla Ramić-Mesihović, šefica Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Burch univerzitetu u Sarajevu.Smatra da najopasniji signal ove krize nije samo razmjena vatre, već činjenica da je Hormuški moreuz ponovo potvrđen kao jedna od najosjetljivijih tačaka svjetske ekonomije, pa svaki poremećaj tog pravca snabdijevanja automatski znači skuplju naftu i transport, te novi talas inflatornog pritiska od Evrope do Azije.- Zato rat na Bliskom istoku odavno više nije regionalno pitanje, on direktno udara na lance snabdijevanja, energetsku sigurnost i političku stabilnost država koje s tim sukobom nemaju nikakve neposredne veze. Sada vidimo da i kada oružje nakratko utihne, geopolitička cijena ostaje ogromna, jer se danas sudbina jednog moreuza pretvara u pitanje cijene goriva, životnog standarda i međunarodnog poretka – ističe profesorica Ramić-Mesihović.Ključnu ulogu u uspostavi primirja imao je Pakistan. Ova zemlja će biti domaćin direktnih pregovora između SAD i Irana, koji će početi sutra u Islamabadu.- U diplomatskoj ravni, Pakistan se nametnuo kao najvidljiviji novi domaćin mogućih razgovora, dok Oman ostaje tihi, ali i dalje vjerovatno najpouzdaniji kanal za diskretnu komunikaciju s Teheranom, upravo zato što godinama gradi reputaciju neutralnog posrednika. Ovo je kriza koja pokazuje da savremeni ratovi više ne ostaju “tamo daleko”, nego u roku od nekoliko dana postaju problem svima – kaže profesorica Lejla Ramić-Mesihović.

Rat na Bliskom istoku odavno više nije samo regionalno pitanje, kaže profesorica Ramić-Mesihović

Ramić-Mesihović: Ogromna geopolitička cijena

Lejla Ramić-Mesihović za “Avaz”: Primirje više liči na taktičku pauzu, nego na preokret

U okviru inicijative “Žene i sigurnost? Prirodno, skroz!”, koju finansira Evropska unija, Centar za sigurnosne studije je danas u Sarajevu zvanično predstavio studiju “Položaj žena u sektoru sigurnosti i odbrane u BiH“.Studija je zasnovana na empirijskom istraživanju u kojem je učestvovalo 25 institucija sektora sigurnosti i odbrane, sa svih nivoa vlasti u BiH, čineći je najsveobuhvatnijim prikazom te vrste u našoj zemlji.U sektoru sigurnosti i odbrane u BiH, od ukupno 23.471 uposlenih u 25 analiziranih institucija, žene čine svega 21% i uglavnom su raspoređene na administrativnim funkcijama. Tri najmnogoljudnije institucije su na državnom nivou. Radi se o Oružanim snagama BiH (8.478 uposlenih), Upravi za indirektno/neizravno oporezivanje BiH (2.338) te Granična policija BiH (2.029). U navedenih 25 institucija, prosječna popunjenost sistematizovanih radnih mjesta iznosi oko 75%, uz značajne razlike među institucijama. - To ukazuje na potrebu ozbiljnih sistemskih reformi u oblasti upravljanja ljudskim resursima, ukoliko donosioci odluka u ovoj zemlji brinu o funkciji sigurnosti te, samim time, i o blagostanju svih građana i građanki.Analiza policijskog sektora, koja je obuhvatila 13 institucija, s ukupno 8.918 policijskih službenika, pokazuje da su žene zastupljene u ovom statusu s 11%. Njihova zastupljenost na rukovodećim policijskim pozicijama iznosi svega 4%, dok se najveći broj žena nalazi u najnižem policijskom činu – činu policajke - navode iz Centra za sigurnosne studije.Slični trendovi zabilježeni su i u Oružanim snagama BiH, gdje žene čine 11% ukupno uposlenih. Kada se govori o statusu profesionalnih vojnih lica u Oružanim snagama BiH, od 7.895 njih, žene čine 10%. Njihovo učešće na komandnim i rukovodećim dužnostima iznosi 6%, a najveći broj žena nalazi se u najnižem činu - vojnikinje.Provedeno istraživanje naglašava potrebu za prelaskom s deklarativne podrške rodnoj ravnopravnosti na konkretne i sistemske mjere. Preporuke uključuju unapređenje rodno osjetljivog upravljanja ljudskim resursima, uvođenje afirmativnih mjera pri zapošljavanju i napredovanju, kao i jačanje institucionalnog i parlamentarnog nadzora nad provedbom politika ravnopravnosti.

Studija je zasnovana na empirijskom istraživanju u kojem je učestvovalo 25 institucija sektora sigurnosti i odbrane, sa svih nivoa vlasti u BiH

Predstavljena studija “Položaj žena u sektoru sigurnosti i odbrane u BiH“: Od 23.471 uposlenih samo 21 posto žena

Plan vlasti susjedne Hrvatske da u objektima nekadašnje kasarne Željava, na granici s BiH, izgradi migrantski, odnosno centar za graničnu proceduru, izazvao je negodovanje s obje strane granice. Iako se radi o inicijativi, u februaru su na ulice izašli građani općine Plitvička Jezera.<h2>Nema informacija</h2>U BiH protesta nema, ali ima glasnih kritika i zahtjeva da se državne vlasti uključe u cijelu priču, jer bi se USK mogao suočiti sa sigurnosnom i novom migrantskom krizom. Takvi zahtjevi za sada dolaze od državnih zastupnika iz ovog kantona, ali u Vijeću ministara BiH, kako saznajemo, nemaju zvaničnih informacija na osnovu kojih bi reagirali. &nbsp;&nbsp;&nbsp;Iz MUP-a Hrvatske ranije su saopćili da su dva puta obišli područje bivše kasarne Željava, te održali sastanak s predstavnicima Općine Plitvička Jezera o eventualnoj uspostavi centra.- Sukladno odredbama Pakta o migracijama i azilu, čiji obveznik je i Republika Hrvatska, postoji potreba uspostave centra za graničnu proceduru. Upravo za tu namjenu, Ministarstvo unutarnjih poslova razmatra područje bivše vojarne Željava kao jednu od opcija s potencijalom – navedeno je u informaciji.Zastupnik u Predstavničkom domu PSBiH Albin Muslić kaže za “Avaz” da je u okviru centra predviđen smještaj do 2.000 migranata u oko 450 kontejnera, s čuvarskom i ostalim službama. Nakon što je dobio ove informacije odmah je proslijedio pitanje predsjedavajućoj Vijeća ministara Borjani Krišto i ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću, ali do danas nema informacija da je nešto poduzeto.<h2>Moguće posljedice</h2>- Mi u USK smo prije nekoliko godina ponijeli najveći teret migrantske krize. Ovdje je problem što se lokalitet bivšeg vojnog aerodroma Željava nalazi na državnoj granici. Čak je pitanje da li je isključivo na teritoriji Hrvatske ili prelazi na teritoriju BiH, jer aerodrom se sastojao od pet poletno-sletnih pista, od kojih su dvije u BiH - kaže Musić.Napominje da se radi o otvorenom prostoru na nekih 5-6 kilometara zračne linije od Bihaća i upozorava da postoji ozbiljna bojazan da bi značajan broj migranata opet završio u Bihaću. - Taj lokalitet je između dva nacionalna parka – „Una“ i „Plitvička jezera“, pa bi i turizam pretrpio značajnu štetu. Potpuno je neprihvatljivo da se prema BiH, ponovo prema nama u USK, odnosi na takav način – kaže Muslić.<h2>Napušten i devastiran</h2>Nekada jedna od najvećih i najmodernijih vojnih baza i aerodroma u Evropi, Željava, danas je napušten i devastiran kompleks koji je prepušten zaboravu. Željava je vojni kompleks izgrađen polovinom prošlog vijeka u podnožju planine Plješevice kod Bihaća, u pograničnom području između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.&nbsp;

U okviru centra predviđen je smještaj do 2.000 migranata, navodi zastupnik Albin Muslić koji je tražio odgovore

Protivljenje centru u bivšoj kasarni Željava: U Bihaću ne žele ponovo migrantsku krizu

Za samo nekoliko sati situacija na Bliskom istoku u potpunosti se promijenila, pa je umjesto ostvarenja prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa o napadima na iransku energetsku infrastrukturu i mostove srijeda osvanula s vijestima o postizanju dvosedmičnog primirja. Vojni analitičar Antonio Prlenda smatra da predsjednik SAD-a često govori jedno, a radi drugo, te da “teškim riječima” u stvari želi zaplašiti protivnika.- Iran je pokazao da se ne plaši riječi, ali su svjesni da je posljednji sukob imao teške posljedice na iransku vojsku, te da je ona značajno oslabljena. Njima će prekid sukoba dobro doći, da se konsokidiraju i popune zalihe dronova i raketa. Iz istog razloga prekid borbi će dobro doći i američkoj vojsci. Trampu je ova pauza posebno važna, da se pokušaju uspostaviti neka pravila plovidbe kroz Hormuški tjesnac, jer to posebno utiče na svjetsku ekonomiju i udara tamo gdje je najosjetljiviji - po džepu – kaže Prlenda.On smatra da upravo od stanja u Hormuškom tjesnacu ovisi hoće li dogovoreno primirje predstavljati i definitivan kraj rata, ili će se raditi samo o kratkoj pauzi između borbi. Prlenda je komentirao i ocjene da su Izrael i Rusija, u stvari, jedini na dobitku zbog ovog rata.- Ako se dogovore, svi će proglasiti pobjedu, a ako ne bude kako Tramp hoće, udarit će i prije isteka 15 dana primirja. Kako god, pretenciozno je reću da je Rusija izašla kao pobjednik, ali da je imala koristi od ovoga - jeste imala. Natanjahu jeste trenutno na dobitku, ali ne mora značiti da dobija i na duže staze. Na Bliskom istoku sada može doći do koje godine primirja, ali malo je toga sada riješeno i uvijek se može nastaviti po starom – ističe Prlenda.

Natanjahu jeste trenutno na dobitku, ali ne mora značiti da dobija i na duže staze, kazao je

Antonio Prlenda za “Avaz”: Od stanja u Hormuškom tjesnacu ovisi hoće li primirje predstavljati definitivan kraj rata

Uprkos naglom padu cijena plina i nafte na svjetskom tržištu, cijene dizela na bh. pumpama danas su dostigle rekordne iznose.&nbsp;Na stabilizaciju tržišta nakon postizanja primirja na Bliskom istoku vozači u našoj zemlji morat će čekati nekoliko dana.- Cijena prirodnog gasa na TTF-u je pala sa 53 na 44 eura za MWh. Cijena nafte tipa Brent je sa 113 pala na 94 dolara za barel. Istovremeno, u BiH jutros su cijene dizela dostigle vrijednosti od 3,87 KM čime je izjednačena historijska vrijednost derivata. Ovo je usklađivanje s ranikom cijenom barela od 110 dolara. U narednim sedmicama će doći i do pada cijene derivata, ali još ćemo pričekati na cijene kakve smo imali prije 28. februara. Prva blaga pojeftinjenja, u slučaju da nafta bude oko 90 dolara, možemo očekivati u nekih desetak dana. Sada nam ostaje strpljenje i čekanje - kazao je za "Avaz" stručnjak za energetiku Almir Bečarević.

Na stabilizaciju tržišta vozači u našoj zemlji morat će čekati nekoliko dana

S primirjem na Bliskom istoku padaju cijene nafte i plina: Na bh. pumpama rekordne cijene

Cijene nafte na svjetskom tržištu zavise i od vijesti s Bliskog istoka, pa i izjava visokih zvaničnika, a novi skok zabilježen je nakon ultimatuma američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) Iranu da do utorka otvori Hormuški moreuz ili će SAD započeti napade na iransku energetsku i drugu infrastrukturu.Cijene dizela na pumpama u BiH jučer su dostigle 3,56 KM, a benzina 2,82 KM po litru. Međutim, cijena je u drugom planu pred neizvjesnošću hoće li goriva uopće i biti ako sukob na Bliskom istoku potraje još neko vrijeme.- Cijene iz dana u dan skaču. Prije nekoliko dana smo imali skok od 23 feninga u jednom danu. Čak se dešavaju anomalije da je nekada gorivo skuplje u veleprodaji, nego u maloprodaji, gdje se cijena formira na nivou zalihe plus maksimalnih 25 feninga. Berza, vjerujte, funkcionira na temelju nekih izjava, pa niko ozbiljan ne može predvidjeti šta će se dešavati, a ne mi ovdje, na kraju svijeta, koji smo sto posto osuđeni na uvoz – kazao je za “Avaz” Milenko Bošković, predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata FBiH.Na pitanje koliko je opravdana zabrinutost zbog mogućih nestašica nafte u BiH, Bošković u ovakvoj situaciji ne može ponuditi decidan odgovor. - Ozbiljne kompanije su do sada uspijevale osigurati dovoljne količine, ali mi smo osuđeni na uvoz iz okolnih zemalja. Srbija je potpuno obustavila izvoz za BiH, iz Hrvatske dobivamo umanjene količine, ali ako je za cisternu dizela trebalo 60.000, sad nam treba 110.000 – 115.000 KM. Kako će biti dalje, vrlo je nezahvalno prognozirati. Ovisno o dužini trajanja i intenzitetu ovog sukoba, bit će nam kao i ostalom svijetu i šta možemo. Mi nemamo velikih zaliha da možemo dugoročno premostiti krizu – ističe Bošković.- Neke pumpe u Sloveniji ili Hrvatskoj ostajale su privremeno bez goriva, imamo situaciju da je Srbija zabranila izvoz, ali kod nas još ima derivata. Šta će biti za 10 – 15 dana? Najave nestašica su više stvar slobodne procjene, jer niko ne navodi zbog čega će se to desiti. Nego, ako se kriza nastavi, ako prolaz bude blokiran neće nafta dolaziti, pa je može nestati. Jedni kažu za 10, drugi za 20 dana. Po meni je to slobodna procjena. Derivata ima, ako stanu evropske rafinerije vjerovatno će to utjecati i na dopremu kod nas, ali u ovom trenutku to ne vidimo i nemamo takve informacije – kaže Đorđe Savić, predsjednik Grupacije prometnika naftom RS.&nbsp;

Derivata ima, ako stanu evropske rafinerije, vjerovatno će to utjecati i na dopremu kod nas, kaže Savić

Bošković: Anomalije na tržištu. Savić: Slobodna procjena 

Srbija zabranila izvoz, iz Hrvatske stižu smanjene količine: Prijete nestašice goriva, cijene u drugom planu

Proizvodnja čelika u BiH je pred gašenjem, a Nova Željezara Zenica ima repromaterijala za još dvije sedmice, upozoreno je nakon vanredne sjednice Sindikata metalaca FBiH, koja je jučer održana u Zenici. Nakon što zalihe budu potrošene, trebalo bi doći do gašenja visoke peći, što može predstavljati ozbiljan sigurnosni i ekološki problem po građane.<h2>Mjere za spas</h2>Sindikati ističu da visoka peć ne smije ostati bez struje, traže isplatu plaća radnicima, od ZDK povrat akontacije PDV-a, a od Vlade FBiH da se hitno i konkretno uključi u rješavanje problema, uključujući&nbsp;održavanje tematske sjednice ili donošenje odluka i mjera za spas. Od problema s kojima se suočava NŽZ, a s njom i desetine povezanih kompanija, više zabrinjava upravo pasivnost vlasti pred sve izvjesnijim ogromnim udarom na ekonomiju. Premijer Nezir Pivić kazao je za “Avaz” da je Vlada ZDK jučer uplatila dio iznosa PDV-a i da je to obaveza koju kontinuirano izvršava.- Gašenje proizvodnje čelika nije opcija o kojoj se uopće treba govoriti, jer je to strateška grana i zamajac domaće privrede. Za proizvodnju čelika u Zenici direktno ili indirektno je vezano više od 11.000 radnih mjesta u oba bh. entiteta, tako da ovo pitanje nije važno samo za Zenicu i ZDK, nego cijelu državu BiH - kazao nam je Pivić.Upozorava da bi eventualno gašenje proizvodnje izazvalo lančane i dugoročne posljedice po energetiku, rudarstvo, željeznički i drumski transport, luke, industrijske servise, ali i penzioni i zdravstveni fond.<h2>Lobiji i neozbiljnost</h2>Ističe da država mora pokazati više sluha i iskoristiti sve raspoložive mehanizme kako bi se osigurali uvjeti za nastavak proizvodnje, kroz direktne subvencije jedinom proizvođaču čelika u BiH ili kroz mehanizme zaštite domaće proizvodnje, kakvi postoje u evropskim i drugim industrijski razvijenim zemljama.- Vlasti u FBiH toga ili nisu svjesne ili očito svjesno rade protiv Nove Željezare. Njihov odnos je krajnje indolentan i neozbiljan, posebno ako se ima u vidu da Vlada FBiH ima suvlasnički udio u kompaniji od osam posto, a samim tim i dodatnu obavezu da brine o kapitalu FBiH. S druge strane, Vijeće ministara BiH je očito pod utjecajem lobija ili političkih ucjena, odbilo da uvede zaštitne mjere za domaći čelik - ističe Pivić. Ispada da su interesi uvoznika, ponajprije iz Hercegovine, ispred interesa najvećeg domaćeg proizvođača čelika u Zenici, naglašava premijer ZDK i dodaje da će Vlada tog kantona učiniti sve što je u njenoj moći i nadležnosti da proizvodnja čelika u Zenici opstane.

Gašenje proizvodnje čelika nije opcija o kojoj se uopće treba govoriti, jer je to strateška grana, kaže Pivić

 Pivić: Proizvodnja čelika od državnog interesa

Premijer Zeničko-dobojskog kantona Nezir Pivić za "Avaz": Interesi ispred spašavanja 11.000 radnika

Goražde je danas obilježilo Dan sjećanja na pripadnike MUP-a RBiH, koji su svoje živote dali u odbrani domovine i jedinog slobodnog grada na Drini.&nbsp;Kasim Muslić, pripadnik nekadašnjeg Centra službi bezbjednosti Goražde i komandir stanice policije u Ilovači kod Goražda, jedan je od preživjelih heroja u policijskim uniformama, koji su se prvi suprotstavili agresiji. Organizator otpora, čovjek čije je ime u prvim ratnim danima ulijevalo povjerenje, Muslić je u prvim danima aprila, s uglednim ljudima iz Ilovače, Osanice, Faočića, Orahovica, Bara i drugih mjesta pripremao odbranu.- Nastojali smo isplanirati odbranu na ovom području, znajući se da će i Goražde imati izvjestan broj snaga koje će se suprostaviti srpskoj agresiji. Zbog sumnji da možemo biti izdati, pod okriljem noći okupljali smo patriote. Pored rezervnog sastava policije, kojem pristupaju dobrovoljci s naoružanjem, brzo se konsoliduje jedinica s većim brojem ljudi i zauzima kritične kote – kaže Muslić.Okolni gradovi, izloženi napadima lokalnih snaga, bivše JNA i dobrovoljaca iz Crne Gore i Srbije, već su pali. Goražde je ostalo jedini slobodan grad, s desetinama hiljada izbjeglica. - Ljudi su bili uznemireni, bez vojnog naoružanja, bez organizovanih vojnih struktura, bez zaštite JNA u koju su Bošnjaci polagali velike nade. Pod presijom ultimatuma srpskih vlasti narod Ilovače, Goražda i okoline je bio bez jasne vizije šta treba uraditi. Na ponuđene ultimatume trebalo je dati odgovor. Krizni štab Ilovače i Goražda je na zborovima građana po svim mjesnim zajednicama odlučivao - predati se ili boriti. Bio sam prisutan na tim zborovima. Odlučili smo da se ne predamo – sjeća se Muslić.Na čelo branitelja ubrzo se stavlja mladi kapetan bivše JNA, Zaim Imamović, čime organizacija odbrane počinje da jača, a formiraju se prve jedinice ARBIH. Zaimovoj 1. drinskoj udarnoj brigadi priključuju se policijske jedinice i patriotske snage. - Narednih mjeseci povećava se broj boraca s ovog područja. Historija će zabilježiti da su heroji Ilovače neprijatelju krenuli na megdan mnogo prije negoli je neprijatelj pokucao njima na vrata – kaže Muslić.Prve granate na Ilovaču ispaljene su već 29. aprila 1992., nekoliko dana prije početka potpune ofanzive na Goražde. Muslić se sjeća da je do tada selo Marevci potpuno spaljeno. - Ubijeni su Nazif i Hasiba Marevac, Alija Tahirović ... Komšije Srbi i dalje šute o ovom zločinu, nažalost. U ovom četničkom napadu su napadnuta i bošnjačka sela Gornji Ćurovići, gdje su ubijeni otac i kćerka Halim i Vasvija Ćurović. U Bratišu je ubijen Vehid Bukalo, spaljena su sela Pušine, Šabanci i Bahovo. Četničke bestijalne napade su zaustavili branioci Ilovače, policijske snage i dobrovoljci koji su hrabro stali na put ubijanju civilnog stanovništva, paljevini i pljački imovine – ističe Muslić. Sjeća se i prvih pobjeda branitelja u aprilu 1992. godine na Stocu, u maju u rejonu Stolac -Ruda Glava – Borovac - Hrančići, te Zebinoj Šumi i Osanici, kao i borbama na prostoru Bogovići – Klek – Borovac.- Tada su poginuli prvi branioci Murat Grčo, Remzija Efendić, Asim Arnaut i Ifet Turčalo. Jedna od značajnijih bitaka je bila u julu, kada je izvedena ofanziva na cijelu teritoriju Ilovače i Osanice, kao bedema odbrane Goražda. Tu bitku je vodio Sinan Žuga sa saborcima. Napadi su izvedeni i u pravcima Crvene Stijene, Borovac, Orahovice, Srednje, Podgrab, Prača, Hrenovica, Bare, Hranjen i šire, sa svim raspoloživim oružjem, uz podršku aviona i helikoptera, koji su neselektivno gađali sve što se kretalo. Sve ove napade su hrabri branioci i narod zaustavili – kaže Muslić.Kasim Muslić teško je ranjen 20. decembra 1992. godine u borbenim dejstvima na Zebinoj Šumi tokom spašavanja ranjenog saborca. Sa suprugom i dvije kćerke, danas živi u Sarajevu. Za zasluge tokom odbrane Goražda dobitnik je nekoliko priznanja i pištolja s posvetom.

Nastojali smo isplanirati odbranu na ovom području, znajući se da će i Goražde imati izvjestan broj snaga koje će se suprostaviti srpskoj agresiji

Policijski veteran i jedan od heroja odbrane, Kasim Muslić za "Avaz": U aprilu 1992. odlučili smo da se ne predamo

Bosna i Hercegovina je na začelju Evrope kada je u pitanju kupovna moć njenog stanovništva, pokazala je analiza Organizacije za ekonomsku saradnji i razvoj (OECD) i Svjetske banke.&nbsp;Podaci koje je dodatno obradila i platforma Statista, jedna od vodećih svjetskih online platformi za prikupljanje i vizualizaciju podataka, specijalizirana za tržišne analize, ankete potrošača i statističke podatke, zasnovani su na poređenju cijena i realnih troškova života.<h2>Nijedna mjera</h2>Najbolje indekse u regionu imaju Slovenija (86) i Hrvatska (80,8), BiH ima indeks 64,3, a u nešto lošijoj poziciji su samo stanovnici Srbije (59,1), Sjeverne Makedonije i Grčke (60,7), te Albanije (43,7).Najveću kupovnu moć imaju stanovnici Luksemburga, Švicarske, Danske, Norveške, Švedske, Finske... dok među članicama EU Rumunija i Bugarska najviše zaostaju. Treba istaći da je analiza zasnovana na podacima za prošlu godinu, prije eskalacije rata na Bliskom istoku i enormnog rasta cijena goriva. Za razliku od većine evropskih, pa i država regiona, BiH do sada nije donijela niti jednu mjeru kojom bi pokušala ublažiti težak udar na već nizak standard građana.<h2>Čuva pare</h2>Ekonomistica Svetlana Cenić kaže da ne postoji dovoljno jaka riječ kojom bi opisala toliko neodgovornosti i odsustva brige za javni interes.

- Sve će i dalje da poskupljuje. I kada cijena nafte na svjetskom tržištu padne, održavat će ih visokim dok kupovina moć građana toliko ne padne da će biti privilegija jesti. Onaj ko ima malo više od prosjeka, čuva pare jer ne zna dokle će ovo trajati. Izborna je godina i sve će se time maskirati, a onda nas čekaju rezultati i prebacivanje tereta na neke nove vlade. Dani će nam proći u trovanju postojećom retorikom i nebrigom ovoga što imamo, a što i nije vlast – kaže Cenić.<h2>S plaćama ispod onih koje smo imali</h2>Ekonomska stagnacija i inflacija uzrokuju daljnji pad kupovne moći stanovnika Evrope, a posebno BiH, upozorava ekonomski analitičar Igor Gavran.

- Ključna razlika je što u većini drugih država vlasti poduzimaju barem neke mjere kako bi utjecali na smanjenje troškova života i poboljšanje životnog standarda, dok se u BiH vlasti bave svojim privatnim interesima, beskorisnim turnejama po svijetu i nenamjenskim trošenjem javnog novca. Ne važi više ni ona 'plate bosanske, a cijene njemačke', već smo s cijenama brojnih artikala i iznad njemačkih. S plaćama smo i ispod onih koje smo imali ranije – naglašava Gavran.

Najveću kupovnu moć imaju stanovnici Luksemburga, Švicarske, Danske, Norveške, Švedske, Finske. Sve će i dalje da poskupljuje, kaže Cenić

Kupovna moć građana u strmoglavom padu: BiH na začelju Evrope, hrana je privilegija

Više od 11.500 ubijenih, među kojima je 1.601 dijete, te više od 50.000 ranjenih, crni je bilans troipogodišnje opsade Sarajeva, započete 5. aprila 1992. godine. Ove historijske činjenice istovremeno su i neizbrisiva mrlja na obrazu političkog rukovodstva tadašnjeg SDS-a i pripadnika srpskih formacija koji su ranije, s naoružanjem bivše JNA, pripremili pakleni plan. Opsada Sarajeva trajala je 1.425 dana i najduža je u modernoj historiji čovječanstva. Prvi dani opsade, po mnogima, bili su ključni, a u razgovorima za „Avaz“ sjećaju ih se neki od ključnih ljudi tog vremena.

Pejanović i Lazović za "Avaz": Na današnji dan 1992. je i priznata BiH, neki su ovaj dan nazvali i krvavi Bajram

Jučer je obilježena i godišnjica oslobođenja Sarajeva od fašističke okupacije 1945. Legendarni komandant Armije RBiH, dobitnik najvećeg ratnog priznanja „Zlatni ljiljan“ i predsjednik SABNOR-a KS Mirsad Ćatić Čuperak, podsjeća da Sarajevo i nije bilo u potpunom okruženju, sve dok međunarodne snage nisu zaposjele Aerodrom Sarajevo.- Oni su nam zatvorili izlaz. Igman, Sokolović-Kolonija i Hrasnica su bili naši, fluktuacija snaga bi bila moguća. Nas je vojnički totalno okružila Evropa. Nema vojne sile koja bi bila u stanju zadržati Aerodrom između snaga u Hrasnici, Sokolović-Koloniji i Butmiru i sarajevskih snaga. Zamislite da je Aerodrom bio slobodan. Tok rata bi bio drugačiji, jer cilj okruživanja Sarajeva je zadržavanje ogromnog broja vojno sposobnih ljudi na jednom mjestu s relativno malim brojem snaga u odnosu na broj ljudi u Sarajevu. Danas se ratuje dronovima, avioni pogađaju u oko, ali opet dok ne dođe vojnik, to može biti spržena, ali nije zaposjednuta zemlja. To je vrijednost ljudi koji nisu bježali, koji su ostali da budu svoji na svome, branili prvo porodicu i dom, a samim tim i svoju zemlju – ističe Ćatić, uz poziv historičarima da utvrde tačan datum početka opsade glavnog grada BiH, jer je dilema jesu li to 5. ili 6. april.

Stjepan Kljuić za "Avaz": Uvijek se sjetim one djece u tenama, koja su govorila da nam ne mogu ništa

- Kad još čujete retoriku političara, koji su tada bili na sceni, onda je bilo jasno da će rata biti, a pitanje je bilo sata, a ne dana kada će početi. Ovaj prostor je sistem spojenih posuda. Ako je to bilo u Sloveniji, Hrvatskoj, sasvim je prirodno da bude i Bosna. Najgore što je moglo biti prelilo se u nju – kaže Ćatić.

Svako je gradio kako mu je bio ćeif: Aktivne hiljade klizišta opasnih po život

Vedran Džihić iz Beča za "Avaz": Nema mira ako se Netanjahu ne disciplinira

Tankeri u Hormuzu, berze variraju: Gorivo ostaje kritično

Raste broj internet priključaka u BiH: Fiksna telefonija se gasi, opada broj korisnika mobilne mreže

U BiH u toku najskuplja sjetva do sada: Gradovi neće imati šta jesti

Dom naroda pod stalnom blokadom SNSD-a: Besprizorna paraliza države i zakona na vrhuncu

Lejla Ramić-Mesihović za “Avaz”: Primirje više liči na taktičku pauzu, nego na preokret

Predstavljena studija “Položaj žena u sektoru sigurnosti i odbrane u BiH“: Od 23.471 uposlenih samo 21 posto žena

Protivljenje centru u bivšoj kasarni Željava: U Bihaću ne žele ponovo migrantsku krizu

Antonio Prlenda za “Avaz”: Od stanja u Hormuškom tjesnacu ovisi hoće li primirje predstavljati definitivan kraj rata

S primirjem na Bliskom istoku padaju cijene nafte i plina: Na bh. pumpama rekordne cijene

Srbija zabranila izvoz, iz Hrvatske stižu smanjene količine: Prijete nestašice goriva, cijene u drugom planu

Premijer Zeničko-dobojskog kantona Nezir Pivić za "Avaz": Interesi ispred spašavanja 11.000 radnika

Policijski veteran i jedan od heroja odbrane, Kasim Muslić za "Avaz": U aprilu 1992. odlučili smo da se ne predamo

Kupovna moć građana u strmoglavom padu: BiH na začelju Evrope, hrana je privilegija

Mirsad Ćatić Čuperak za "Avaz": Bilo je pitanje sata, a ne dana kada će rat početi

Svako je gradio kako mu je bio ćeif: Aktivne hiljade klizišta opasnih po život

Vedran Džihić iz Beča za "Avaz": Nema mira ako se Netanjahu ne disciplinira

Tankeri u Hormuzu, berze variraju: Gorivo ostaje kritično

Raste broj internet priključaka u BiH: Fiksna telefonija se gasi, opada broj korisnika mobilne mreže

U BiH u toku najskuplja sjetva do sada: Gradovi neće imati šta jesti

Dom naroda pod stalnom blokadom SNSD-a: Besprizorna paraliza države i zakona na vrhuncu

Lejla Ramić-Mesihović za “Avaz”: Primirje više liči na taktičku pauzu, nego na preokret

Predstavljena studija “Položaj žena u sektoru sigurnosti i odbrane u BiH“: Od 23.471 uposlenih samo 21 posto žena

Protivljenje centru u bivšoj kasarni Željava: U Bihaću ne žele ponovo migrantsku krizu

Antonio Prlenda za “Avaz”: Od stanja u Hormuškom tjesnacu ovisi hoće li primirje predstavljati definitivan kraj rata

S primirjem na Bliskom istoku padaju cijene nafte i plina: Na bh. pumpama rekordne cijene

Srbija zabranila izvoz, iz Hrvatske stižu smanjene količine: Prijete nestašice goriva, cijene u drugom planu

Premijer Zeničko-dobojskog kantona Nezir Pivić za "Avaz": Interesi ispred spašavanja 11.000 radnika

Policijski veteran i jedan od heroja odbrane, Kasim Muslić za "Avaz": U aprilu 1992. odlučili smo da se ne predamo

Kupovna moć građana u strmoglavom padu: BiH na začelju Evrope, hrana je privilegija

Mirsad Ćatić Čuperak za "Avaz": Bilo je pitanje sata, a ne dana kada će rat početi