INTERVJU

Faruk Muharemović, direktor Zavoda za planiranje razvoja KS za "Avaz": Neće više biti "tibri" u Sarajevu

Zgrade su tek peti ili šesti uzrok zagađenja. Svaki regulacioni plan donosi se na period od 20 godina, ističe Muharemović

Muharemović: Privredno-poslovne zone jedan od prioriteta. Instagram

Danijal Hadzovic

14.2.2024

Predstavljen je nacrt plana za koji nadležni tvrde da će se njime ostvariti urbanistički i infrastrukturni preporod Kantona Sarajevo. Kantonalni premijer Nihad Uk (NS) izjavio je da će Sarajevo postati „15-minutni grad“, što bi trebalo značiti da će građani sve svoje potrebe moći ostvariti pješačenjem do 15 minuta. Ovaj plan je bio povod da razgovaramo s Farukom Muharemovićem, direktorom Zavoda za planiranje KS.

S premijerom Ukom i ministrom Bošnjakom predstavili ste ambiciozan plan za urbanistički i infrastrukturni preporod grada, možete li nam u kratkim crtama reći koji su to ključni ciljevi?

- Ključni ciljevi su da se stvore pravila u prostoru, da ne dobijemo neke nove „tibre“, neke nove mastodonte i neka nova geta u prostoru. Bit će velika odgovornost na onima koji trebaju provoditi taj plan, a to su općine, Vlada Kantona Sarajevo i, naravno, mi, kao neko ko će sve to implementirati kroz regulacioni plan, ali veći dio te implementacije će biti na općinama.

 Ložišta su najgora

Koliko je taj plan ostvariv i u kojem vremenskom okviru?

- Svaki regulacioni plan donosi se na period od 20 godina. To je definirano i metodologijom i zakonom. Svakih pet godina radi se evaluacija, odnosno provjera dokle se stiglo s planom i mora li se nešto promijeniti. Ministarstvo koje je dužno to raditi, u saradnji sa Zavodom, to do sada nije radilo, u smislu praćenja implementacije razvojnog plana. Ovo je plan za koji se može reći da je ambiciozan u nekoliko stvari, ali većina toga je trebalo biti preuzeto iz prostornog plana, jer tako zakon nalaže. Sad imamo problem s prostornim planom. On u naslovu kaže da traje od 2003. do 2023., a tumačenje Ministarstva o prostornom planu kaže da on još važi, a nismo uopće pokrenuli proceduru za izradu novog plana.

Šta je s pitanjem vjetrokoridora i studije koja kaže da se u centru Sarajeva smiju graditi objekti do maksimalno šest spratova zbog protoka zraka.

- Od Marindvora do Stupske petlje stoji 11 regulacionih planova. Ušli smo u petu, šestu godinu kako oni stoje. Pa su se na to nakalemili i vjetrokoridori, što je izgovor da još sve stoji. Nikad se neću složiti, kao arhitekta i urbanista, kao zaposlenik Zavoda, sa zaključkom te studije.

 Zašto niste saglasni?

- Saglasan sam apsolutno da je zagađenost veliki problem u Sarajevu. Ali gradnja i razvoj grada ne mogu biti prva stavka kada su u pitanju pročišćavanje i provjetravanje grada. Ložišta su, prema svim studijama, utvrđena kao glavni problem. Imate, potom, saobraćaj i ispušne plinove, pa su tek onda, na petom ili šestom mjestu, zgrade, ali ne da zagađuju, nego samo da plohe zgrada usmjeravaju protok zraka. E, upravo ova urbana pravila treba to da otkoče. Pa ne možete u flašu od litar nasuti tri litra vode. Studija o vjetrokoridorima nije loša, ali njeni zaključci ne valjaju. U toj studiji niko od arhitekata, pogotovo urbanista, nije učestvovao. Prioritet Vlade

Šta je planiramo o pitanju privredno-poslovnih zona?

- Privredno-poslovne zone su jedan od prioriteta Vlade i ministra privrede. Imamo dobru saradnju s Ministarstvom privrede. Planirana je jedna velika privredna zona u Butilama, za privredno-poslovni kompleks. Moramo pratiti te trendove.

Tu je i pitanje obnove nekih od ključnih lokaliteta u Sarajevu koji godinama stoje zapušteni, poput trga ispred Željezničke stanice u Velešićima, ili Bembaše...

- To već nije tretirano urbanističkim planom, urbanistički plan samo definira namjene, a provođenje, uređenje i građenje je na lokalnim zajednicama, odnosno kroz regulacione planove trebaju da saniraju, naprave, poprave, ali to je prvenstveno posao lokalnih zajednica.

Je li planirano da određene šumske zone budu pretvorene u građevinske?

- Šumske ne. Mi moramo imati razvoj i grad se mora širiti. Mi ne možemo ostati na parametrima od prije 20 godina. Moramo ići, razvijati se, sve građevinsko zemljište nije apriori za stanovanje. Građevinsko zemljište je poslovna zona. To je, na kraju krajeva, sport, rekreacija.

Širenje grada

Kuda se grad treba širiti?

- Doglodi, Azići, Rajlovac, jer to je jedina slobodna teritorija gdje nešto možete planirati. Mi smo imali urbanistički plan za period 1985. – 2015., pa sekundarni centar u Novom Sarajevu, drugi poslovni centar treba biti na Stupu. To nije poštovano i dobili smo to što smo dobili. Sada moramo ponovo planirati, ima tu i Stari Grad, srž Sarajeva je u Centru i Starom Gradu, ali moramo sada napraviti nove sadržaje, u korak s trendovima u svijetu, a to zahtijeva novi centar.

Prva transverzala

Prva transverzala je višedecenijski projekt koji se gradi puževim koracima. Šta je tu problem?

- Prva transverzala ostaje. Sve studije i ekspertize su pokazale da se to mora realizirati, grad mora prodisati, Prva transverzala je tu svakako jedan od ključnih projekata. Tu imate komplikacije koje nisu vezane za urbanistički plan i regulacione planove, tu imate imovinskopravne odnose koji nisu riješeni, a rješavanje toga je na Zavodu za izgradnju, općinama i Vladi Kantona Sarajevo.



Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.