Inicijativa za evropsku stabilnost (ESI) objavila je prošle sedmice opširnu analizu pod nazivom "Hipnotizer - Aleksandar Vučić i povratak prošlosti", u kojoj se detaljno obrazlaže zbog čega je ideja o zamjeni teritorija koju zagovara predsjednik Srbije opasna za stabilnost jugoistočne Evrope.
U dijelu izvještaja naslovljenog s "Razgraničenje i ljudi iz 90-ih" ističe se da vizija mijenjanja granica multietničkih država po etničkim linijama ostaje najdestruktivnija politika modernog Balkana. Tu politiku manje-više otvoreno zagovara predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Nakon beskompromisne analize ESI-ja koja je, tvrde upućeni, razbjesnila predsjednika Srbije, samo nekoliko dana kasnije objavljena je nova analiza iz koje stoji Istraživački servis Evropskog parlamenta, a u kojoj je ponovo glavni negativac Aleksandar Vučić.
Val protesta
Autori analize objavljene pod naslovom “Je li Srbija u riziku od autoritarizma?”, dokazuju tezu da je glavna prepreka Srbije na putu prema Evropskoj uniji njen predsjednik Aleksandar Vučić, i njegovo skretanje ka autoritarizmu.
Analiza pripremljena za europarlamentarce ukazuje na aktualne okolnosti u Srbiji, položaj opozicije, slobodu medija te na preveliko koncentriranje političke moći u rukama bivšeg premijera i aktualnog predsjednika države Aleksandra Vučića.
Pod naslovom “Je li Srbija u riziku od autoritarizma?” servis upozorava da je sloboda medija u opadanju već nekoliko godina, pogotovo otkad je Vučić 2014. postao premijer, prenosi agencija Beta. Veliki dio medija sada je pod izravnom kontrolom ili države ili osoba naklonjenih vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci (SNS), dok se neovisni novinari suočavaju se s prijetnjama, pa čak i nasiljem, a počinitelji rijetko bivaju procesuirani i osuđeni, piše u analizi.
Analiza se bavi premlaćivanjem opozicionog političara, predsjednika Ljevice Srbije Borka Stefanovića u novembru 2018. što je pokrenulo val građanskih protesta na kojima svakoga vikenda na ulice Beograda i desetaka gradova u Srbiji “hiljade ljudi izlazi na ulice, optužujući šefa države Aleksandra Vučića i njegovu Srpsku naprednu stranku (SNS) za autoritarnu vlast, napade na neovisne medije, izborne prevare i korupciju”.
Ti protesti, iako su nedavno počeli, ukazuju na “zabrinjavajuće dugoročne trendove” uključujući nazadovanje u slobodi medija, preveliku koncentraciju političke moći, izbore koji nisu potpuno slobodni ni pošteni, napade na civilno društvo, prenosi Beta.
Poseban dio u analizi posvećen je pretjeranoj koncentraciji političke moći, uz ocjenu da je “politička moć u Vučićevim rukama”, te da je on i dalje dominantna figura, mada je 2017. izabran za predsjednika, što je pretežno protokolarna uloga.
Vladajuća koalicija, na čelu sa SNS-om, koristi većinu koju ima u Skupštini Srbije da blokira značajne rasprave o prijedlozima zakona, a u znak protesta opozicija je u februaru ove godine počela bojkotirati plenarne rasprave.
U analizi koju su mediji u Srbiji pod kontrolom Vučića bez izuzetka ignorirali, ukazuje se i da je ton verbalnih napada zvaničnika SNS-a i njihovih saveznika na neovisne medije, političku opoziciju i civilno društvo često žestok, dok se kritiziranje vladine politike označava kao izdaja srpskih interesa. Cilj je, kako se čini, da se marginaliziraju kritički glasovi dok se moć koncentrira u rukama vlade pod vodstvom SNS.
Učinjen napredak, ali...
U analizi se navodi i da u Srbiji izbori nisu u potpunosti slobodni i pošteni, da reforma pravosuđa zaostaje, te da je nevladin sektor izložen napadima.
Kada je riječ o procesu pristupanja EU u analizi Istraživačkog servisa Evropskog parlamenta (EP) se podsjeća da je Evropska komisija u izvještaju iz aprila 2018. pohvalila Srbiju za napredak ka funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji, poboljšanje makroekonomske situacije i napore na usklađivanju nacionalnog zakonodavstva sa zakonima EU. U tom je izvještaju istodobno ukazano da, ukoliko Srbija želi ostvariti cilj iz Strategije EU za zapadni Balkan (za članstvo u EU do 2025.), treba riješiti pitanje normalizacije odnosa s Kosovom te pokazati veću privrženost demokratskim vrijednostima.
Rješavanje ta dva ključna pitanja zahtijevat će velike ustupke od Beograda, pri čemu će politička volja biti ograničena, obzirom da je javnost po pitanju pristupanja EU podijeljena i da je podrška EU u Srbiji niža nego u bilo kojoj drugoj zemlji Zapadnog Balkana, zaključuje se u analizi Istraživačkog servisa EP.
