Grčka i Kipar naklonjene su Rusiji, dok se Hrvatska "klati" između prijateljskih-interesnih odnosa prema zvaničnoj Moskvi i konkretne anti-ruske podrške akcijama Brisela, zaključak je obimne analize koju je uradila nevladina organizacija European values.
U dokumentu koji su u cjelosti dostupan online, podrobno su analizirane aktivnosti 28 država EU.
Šačica buntovnika
Ocijenjeno je da polovina njih ima prijateljski ili "odnos razumijevanja" prema Rusiji, dok je samo sedam njih jasno definiralo svoj otpor Rusiji.
Hrvatska je između "za i protiv" politike. Zvanični Zagreb je u grupi šačice država članica EU koje od Brisela zahtijevaju oštrije mjere, učestvuju u aktivnostima Zapada protiv Rusije, te su protjerali ruskog diplomatu solidarizirajući se s Velikom Britanijom. Istovremeno, pokazuje rastući interes za poboljšanje odnosa s Moskvom, te je predsjednica te države ne jednom putovala u Rusiju.
Bugarska se ocjenjuje kao rastuće naklonjena Putinovom režimu. U sastavu vlade te zemlje su i dvije pro-ruske stranke.
Danska, pak, ima racionalan prostup ruskim subverzivnim aktivnostima protiv Zapada i uspješno ih suzbija. Ova je zemlja uvela i obaveznu obuku za vojnike koji se moraju osposobiti da ne podlegnu ruskoj kampanji širenja lažnih vijesti.
Slovenija se našla u nezahvalnom društvu s Austrijom, Mađarskom... Ljubljana odbija prihvatiti realnost negativnog ruskog djelovanja unutar EU, te je u grupi onih koji nisu protjerali niti jednog ruskog diplomatu.
Belgiju ruski utjecaj pretjerano ne zanima. Ocjena vlasti u Briselu je da joj Moskva ne može nauditi. Glavninu svojih sigurnosnih potencijala usmjerili su na preveniranje terorističkih akcija.
Iako značajniji dio vlasti Slovačke nema negativan odnos prema Rusiji, Ministarstvo vanjskih poslova u Bratislavi snažno je angažirano na borbi protiv lažnih vijesti i dezinformacija koje se emitiraju iz Moskve.
Francuska "balansira" u odnosima prema Rusiji. S jedne strane emitiraju se najoštrije izjave osude aktivnosti Kremlja, a s druge predsjednik te države odlazi u zvaničnu posljetu Vladimiru Putinu. Ipak, analitičari su došli do spoznaje da je "francuska politička elita u nekoliko posljednjih mjeseci zauzela oštriji stav prema Rusiji".
Španija je, nakon spoznaje da se iz Moskve održava i raspiruje separatizam Katalonij, doživjela "buđenje" i sada poduzima sve oštrije kontramjere, kako bi se zaštitila. Ministri odbrane i vanjskih poslova zajedno su objavili da su pokrenuli seriju mjera kojima će suzbiti negativni ruski utjecaj.
Nakon stabilnog otpora Moskvi, Italija mijenja politiku i u tom segmentu. Iako je dokazano da su se ruske službe "aktivno uključile" u izbornu kampanju i podržale ekstremističke pokrete, stranke i pojedince u toj državi, čime ju je destabilizirala.
Evropsko razočarenje
Njemačka se ocjenjuje kao "razočarenje". EU očekuje od ove države da bude nosilac politike odvraćanja Moskve, ali Berlin "očijuka" s Kremljom na projektu Sjeverni tok, kojim bi direktno dobivala ruski plin. O ovom projektu raspravljano je i u Evropskom parlamentu i ocijenjen je kao višestruko štetan, ali Njemačka ne pokazuje naznake da od njega odustane.
Umjesto Njemačke, antiruske aktivnosti u EU predvodi Velika Britanija. Nakon napada bojnim otrovima na Sergeja Skripala u novembru 2017., zvanični London postao je veoma glasan i odlučan. otvorene su i dvije velike istrage o kampanji rusije tokom glasanja o izlasku Velike Britanije iz EU, a protjerano je i 23 ruskih diplomata iz te zemlje.
Austrija je s novom vladom koju čine Narodna i Slobodarska stranaka, svrstana u kategoriju "nepouzdanih" članica EU. Ističe se, na primjer, da je to jedna od država koje su odbile protjerati ruske diplomate u znak solidarnosti s Velikom Britanijom. Navodi se i podatak da sve manje država dijeli svoje obavještajne informacije s Austrijom, a nepovjerenje je povećano nakon što je austrijska policija upala u zgradu državne obavještajne službe i pretresla je. U toj raciji pretrešeno je i više domova službenika austrijske obavještajne službe BVT.
