SVI ZAPREPAŠTENI

Šolcov savjetnik šokirao komentarima o Ukrajini: Evo šta je poručio

Jens Plotner (Plötner) se osvrnuo na optužbe u kojima se veliki dio medija i oporbe obrušio na njemačku vladu

Olaf Šolc i Jen Plotner. AFP

A. O.

22.6.2022

Na komentare savjetnika za vanjsku politiku kancelara Olafa Šolca (Scholza) političari i komentatori u Berlinu reagirali su zaprepašteno.

On je rekao kako bi se mediji trebali više usredotočiti na budući odnos Njemačke s Rusijom, nego na opskrbu Ukrajine teškim naoružanjem. 

Jens Plotner (Plötner) se osvrnuo na optužbe u kojima se veliki dio medija i oporbe obrušio na njemačku vladu, smatrajući da je oklijevala u svojoj podršci Ukrajini te da ju je mnogo sporije opskrbljivala teškim oružjem nego što su to učinili SAD, Velika Britanija i Francuska, piše FT.


Velika pitanja

Govoreći na raspravi u njemačkom vijeću za vanjske odnose (DGAP), rekao je da je raspravu o pomoći Ukrajini potaknula "groznica koja propušta velika pitanja".

- Možete ispuniti puno novinskih stranica pisanjem o Marderima (vrsta borbenog vozila koje je Kijev zatražio od Njemačke), ali nekako pronalazim puno manje članaka o tome kakav bi naš odnos s Rusijom trebao biti u budućnosti. I to je barem jednako uzbudljivo i relevantno pitanje o kojem bismo mogli raspravljati - rekao je Plotner.

Primjedbe su izazvale ljutiti odgovor Marie-Agnes Štrak-Cimerman (Strack-Zimmermann), istaknute zastupnice liberalnih Slobodnih demokrata, jedne od tri stranke u Šolcovoj vladajućoj koaliciji.  Štrak-Cimerman, predsjednica Odbora za obranu u Bundestagu, rekla je da Plotnerovi komentari "otkrivaju način razmišljanja posljednjih nekoliko desetljeća koji su nas doveli u ovu užasnu situaciju".

- Nije vrijeme da s ljubavlju razmišljamo o Rusiji, nego da pomognemo Ukrajini - dodala je.

Izjave Plotnera, koji rijetko govori u javnosti, bacile su fokus na način na koji Šolc i njegov tim gledaju na rat u Ukrajini. Šolc je bio na udaru saveznika u istočnoj Evropi zbog održavanja telefonskog kontakta s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, unatoč zločinima koje su moskovske trupe navodno počinile u gradovima poput Buče i razaranju koje su njezini zrakoplovi i topništvo izazvali po ukrajinskim gradovima.


Njegov govor

Plotner je u svom govoru istaknuo da Njemačka podržava Ukrajinu "politički, ekonomski i vojno" i to "u velikoj mjeri".

Njegov govor dogodio se nekoliko sati prije nego što je Ukrajina objavila da je preuzela isporuku određenog broja oklopnih haubica PzH 2000, prvog teškog naoružanja koje je Njemačka isporučila Kijevu. PzH je najmodernija artiljerija Bundesvera (Bundeswehra) i može pogoditi ciljeve udaljene 40 kilometara. No Plotner je također govorio i o mogućem članstvu Ukrajine u Europskoj uniji, o čemu će se raspravljati na summitu EU ovog tjedna, i to na način koji bi vlada u Kijevu mogla smatrati neugodnim.

- Samo zato što ste napadnuti ne znači automatski i da se vaša vladavina prava poboljšala, poručio je Plotner Ukrajincima.

- Problemi zbog kojih su Ukrajinci pali su strukturni, oni su još uvijek tu i njih se mora rješavati - naglasio je Plotner.


Ostavština Ostpolitika

Noah Barkin, stručnjak u njemačkom think-tanku Marshall Fund of US, nije bio zadovoljan nakon govora Šolcovog savjetnika za vanjsku politiku.

- Poruke koje je Plotner poslao zabrinjavajuće su za građane Ukrajine, njemačke partnere u istočnoj Evropi te mnogih njezinih najbližih saveznika diljem svijeta, uključujući i Sjedinjene Države - kazao je.

Barkin je naglasio da su Plotnerovi komentari pokrenuli pitanje je li Šolcov tim "naučio prave lekcije iz Putinovog rata".

- Mogu li se ljudi koji su godinama promovirali bliske veze s Moskvom i Pekingom okrenuti vanjskopolitičkoj viziji koja je prikladna za izazove ove nove ere sustavnog suparništva? - upitao se Barkin.

Njegovo mišljenje dijeli i Džord Loflman (Georg Löfflmann), docent za ratne studije na Sveučilištu Varvik (Warwick). On je istaknuo da Plotner simbolizira Ostpolitik, odnosno ''politiku establišmenta, ekonomski angažman i vojnu suzdržanost koja je desetljećima definirala njemačku vanjsku politiku".

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.