BIJELJINA

Kako podijeliti 234 hektara na 6.000 ljudi, a da se niko ne ljuti

Od zakupa 237 hektara zemljišta grad bi inkasirao samo 9.000 KM

Piše: LJ. LJUBOJEVIĆ

1.4.2018

Odbornici Skupštine grada Bijeljina na posljednjem skupštinskom zasjedanju nisu izglasali odluku o raspisivanju javnog oglasa za davanje u desetogodišnji zakup poljoprivrednog zemljišta u svojini RS na području grada Bijeljina.

Moguć sukob

U pitanju su 234 hektara zemljišta u 14 katastarskih općina. Odbornici smatraju da je Pravilnik resornog ministarstva o davanju zemljišta u zakup neprimjenjiv i da je u pojedinim dijelovima diskriminatoran prema većem broju poljoprivrednih proizvođača.

Odbornik Jovan Gajić kaže da Gradska uprava sada treba podijeliti 234 hektara zemljišta na 6.000 poljoprivrednika i da na taj način može ući u sukob s velikim brojem poljoprivrednika, iako bi godišnji prihod u gradskom budžetu od tog zemljišta iznosio svega oko 9.000 KM.

- Drugi određuju pravila igre, a mi treba to da provodimo. Resorno ministarstvo ovim zemljištem raspolaže već 20 godina i ništa nisu do sada riješili. U ova 234 hektara ima puno spornog zemljišta i resorno ministarstvo nije željelo da uđe u taj proces. Ministarstvo je ranije podijelilo u koncesiju 2.350 hektara na deset poljoprivrednih društava, a u 2008. godini još oko 250 hektara putem licitacije. Sada ne žele da učestvuju u tome iako se kompletan postupak obavlja po njihovom pravilniku - kaže Gajić.

Tržišna cijena

Odbornici su uočili i činjenicu da zemljište pod zakup mogu dobiti samo poljoprivrednici koji imaju završenu poljoprivrednu školu ili poljoprivredni fakultet te da je cijena zakupa nekoliko puta niža od tržišne cijene.

Računali na zemlju

Da nedostatak zemljišta za obradu predstavlja veliki problem za semberske farmere, potvrđuje i primjer Željka Trifkovića iz Rudina kod Dvorova koji je po povratku iz Australije sav novac uložio u izgradnju i podizanje moderne farme. On se rukovodio obećanjima lokalnih vlasti da će dobiti u koncesiju desetak hektara zemljišta, koje je bio spreman dobro platiti da bi mogao osigurati hranu za stoku.

- Dnevno proizvodim 450 litara mlijeka, ali već sada razmišljam da sve rasprodam i da se vratim u Australiju. Tamo ću raditi u normalnim uvjetima - kaže on.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.