Foto: U prelijepom krajoliku samo se mogu sresti stada ovaca

U POSJETI Čudo netaknute prirode

Visoravan Morine kod Nevesinja: Ljepote Hercegovačkog Tibeta očarale i čuvenog Evliju Čelebiju

Autor: P. MUCOVIĆ
27.07.2018 06:33
A
A
A

Visoravan Morine ili Hercegovački Tibet, kako je mnogi nazivaju, prostire se na oko 4.700 hektara, a s prosječnom nadmorskom visinom od 1.612 metara. Većim dijelom nalazi se u nevesinjskoj općini, dok manji dio pripada Gacku i Kalinoviku.

Na Morinama snijeg zna pasti i ljeti

Smještena je sjeverno od Nevesinja, južno od Kalinovika, zapadno je planina Crvanj, okružena planinama Visočica, Treskavica i Zelengora, a južno je ponornica Zalomka.

Krš i livade  

Morine su zbog svojih ljepota opisane i u putopisima čuvenog Evlije Čelebije. Ni on nije mogao odoljeti ovom krajoliku koji sve posjetioce ostavlja bez daha.

Nažalost, ova visoravan s travnatom površinom, uz mnogo krša i bez šume, potpuno je pusta, napuštena i zaboravljena.

Boško Buha: Bez ijednog drveta

- Na Morinama cijeli dan možete hodati, a da nemate sjesti gdje u hlad, jer nema nijednog drveta – govori historičar Boško Buha i dodaje da je u tom krajoliku klima veoma surova, pa otud i naziv Hercegovački Tibet.

I ime Morine, pretpostavlja se, nastalo je od toga što su se u ovom kršu mnogi umorili, odnosno umrli zbog oštre klime.

Ovaj krajolik poznat je po jakim zimama i velikim nanosima snijega, pa se preko njega preporučuje prelazak samo ljeti, od juna do kraja septembra.

- Zabilježeno je da ne prođe skoro nijedan mjesec u godini, a da na Morinama ne padne snijeg. Čak je nekad padao i u julu i avgustu. Ne tako davno, mislim 2005. godine, snijeg je pao 9. juna i temperatura se spustila ispod nule, pa su se pastiri koji su već bili istjerali stoku morali vratiti u niže krajeve - priča Buha.

Morine su, dodaje, oduvijek bile privlačne za ispašu stoke.

- Još za vrijeme Austrije tu se počelo stvarati planinsko dobro, odnosno farma i katuni. Zabilježeno je u austrijskim izvorima da je ljeti na toj visoravni paslo oko 100.000 grla, da je bio katun do katuna. Stoka je stizala s područja od Neuma do Nevesinja - pojašnjava Buha.

Nakon Drugog svjetskog rata tu je postojala velika stočarska farma sa oko 20.000 grla.

- Pred posljednji rat sve je to uništeno. Sada ima privatnika u desetak katuna sa po 1.000 grla stoke – kaže Buha.

Zimski sportovi

Velika je šteta, dodaje on, što su Morine neiskorištene, pogotovo u današnje vrijeme.

- To je teren pogodan za izlete svih vrsta, a posebno za zimske sportove, jer ima sedam vrhova bez kamena, bez drveta, prirodno oblikovanih, i idealni su za zimska takmičenja u sportu. Nažalost, do Morina nema ni asfaltnog puta, a nije provedena ni struja. Šteta je što ovaj veliki potencijal za razvoj turizma ostaje neiskorišten - ističe Buha.

Divlji konji  

Radoš Buha iz Turističke organizacije Nevesinje kaže da na Morinama postoji i krdo divljih konja.  

 Radoš Buha: Broj prepolovljen

- Trenutno je sedam konja koji lutaju tim krajolikom i posebna su atrakcija. Nekad ih je bilo petnaestak, ali je vjerovatno surova klima doprinijela tome da se njihov broj prepolovi - navodi on.