Da li vam se dešava da se probudite i osjećate se malaksalo pa uzmete toplomjer i provjerite jeste li pospani ili imate groznicu? Temperatura je 37,2 Celzija, a vi se ipak spremite za posao, jer to nije groznica. Ili ipak jest?
Ne postoji jedna brojka za sve
Činjenice o groznici su mnogo kompliciranije od opće prihvaćenih podataka iz studije urađene davne 1868. godine. Evo i zašto:
1. Ne postoji brojka za normalnu temperaturu. Zašto?
2. Zato što je za žene karakteristična viša temperatura nego za muškarce.
3. Zato što je normalna temperatura za djecu viša nego za odrasle.
4. Različita je zavisno o dobu dana pa je najniža ujutro.
5. Žene su dodatno toplije u trudnići i u periodu ovulacije.
Temperatura 37,2 ujutru nije nenormalna, a može biti potpuno normalna u 16 sati. To je zaključeno na osnovu 11.458 temperaturnih lista jedne bolnice koje su korišćene u istraživanju aplikacije za ajfon nazvane Feverprints.
Studija je onlajn objavljena u časopisu Generalna medicina i odbacuje stari standard za normalnu temepraturu tijela od 36,6 stepeni Celzijusovih.
Stručnjaci su u toj studiji zaključili da je normalna temperatura odraslih tokom dana 37,2, a koristili su rezultate 329 zdravih odraslih osoba.
Utvrdili su i da groznica u prosjeku počinje kad je veća od te cifre, kao i da tjelesnu temperaturu treba posmatrati kao fleksibilnu cifru u kontekstu starosne dobi, spola, doba dana.
Treba li uopće obaarati temperaturu
Ova studija nije prva koja se vraća na definiciju normalne tjelesne temperature, ali je teško srušiti broj 36,6 koji ostaje na glavnim medicinskim stranama. Tu je gornji prag "normalne" temperature 37,7.
Neki se lječnici zalažu da se, osim ako je temperatura veća od 39 sa 4, ona ni ne spušta, jer će tijelo pokušavati da je zadrži šta god da radite. Treba naći uzrok infekcije i boriti se protiv njega.
Naš unutrašnji termostat je u hipotalamusu, koji nas obavještava kad se trebamo ohladiti ili zagrijati. Groznica pomaže tijelu u borbi protiv infekcije tako što stimulira imuni sistem.
Inače normalnu temperaturu definirao je Carl Reinhold August Wunderlich (1815. - 1877.), njemački liječnik, pionir psihijatrije i profesor medicine koji je koristio podatke za 25.000 ljudi.
