Epski historijski spektakl „Napoleon“ u bh. kina stiže 23. novembra, paralelno s američkom premijerom dugoočekivanog ostvarenja.

Baziran je na istinitoj priči o Napoleonu Bonaparteu, prvenstveno oslikavajući uspon francuskog vođe na vlast, kao i njegov odnos s caricom Žozefinom (Josephine). A u kožu za neke genijalnog za druge okrutnog vojskovođe ušao je oskarovac Hoakin Finiks (Joaquin Phoenix), dok njegovu ljubav Žozefine igra Vanesa Kirbi (Vanessa Kirby).

Pisao pravila

Zapanjujuća pozadina velikog filmskog stvaralaštva koje je orkestrirao legendarni reditelj Ridli Skot (Ridley Scott), film prikazuje Bonaparteovo nemilosrdno putovanje do moći kroz prizmu njegovog zavisničkog, promjenjivog odnosa s njegovom jedinom istinskom ljubavlju, Žozefine, pokazujući njegovu vizionarsku vojnu i političku taktiku.

Skot je oko sebe okupio sjajnu ekipu, ispred i iza kamera. A mnogi od njih osvojili su Oskare za svoju branšu, dok je sam genijalni reditelj bio nominiran čak četiri puta za prestižni zlatni kipić, no uvijek bi mu izmakao.

„Dnevni avaz“ dobio je ekskluzivni intervju s čuvenim rediteljem Ridlijem Skotom, zahvaljujući „C2 filmu“, zvaničnom zastupniku „Sonyja“ za Bosnu i Hercegovinu. Skot je otvoreno govorio zašto se zanimao za Napoleona, kao i o saradnji s nimalo lakim Hoakinom Finiksom za kojeg kaže da su se često i svađali, ali da iz toga uvijek proizađe još bolje razumijevanje.

- Osim što je Napoleon Bonaparte bio nevjerovatan strateg, izvanredan intuitivan, i političar i strateg, bio je i nemilosrdan. A ipak ima nešto u vezi s njim što me je fasciniralo u svemu tome. Kako da takav čovjek, koji je na putu da zauzme Moskvu i Rusiju, bude opsjednut onim što njegova žena radi u Parizu – kazao je Skot.

Stenli Kjubrik (Stanley Kubrick) svojevremeno je pokušao napraviti film o Napoleonu, ali nije. A Kjubruk je jedan od Skotovih heroja, kao i jedan od razloga zašto je odlučio uhvatiti se u koštac s tako zahtjevnom historijskom ličnošću kao što je Bonaparte.

- Napoleonova historija početak je moderne historije. Mnoga pravila i birokratija i danas postoje u Francuskoj. On je pisao i prepravljao pravila – kazao je Skot.

Kaže da otprilike godinu nakon što je napravio „Gladijatora“, dobio je pismo od višeg predavača na jednom od velikih univerziteta u kojem se zahvaljivao Skotu što je oživio Rimsko carstvo.

Skot kaže da ga je ideja istraživanja psihologije Napoleonovog lika privukla podjednako kao i snimanje spektakla njegovih epskih bitaka.

- Mislim da je jedan od razloga zašto su ljudi još fascinirani Napoleonom taj što je bio tako kompliciran. Ne postoji lak način da se definira njegov život. Možete pročitati biografiju da biste saznali šta se dogodilo, ali ono što mene kao filmskog stvaraoca zanima jeste njegov karakter, koji ide dalje od historije i ulazi u um – istakao je slavni reditelj.

Ego stiže

Dodao je da je Napoleonova intuicija morala biti sjajna.

- On je kao pravi vuk. Da, on je vuk. I tako ste na neki način dobili podijeljenu ličnost, muškarca koji je tako ranjiv u svom privatnom životu sa svojom ženom, a opet jako brutalan ili tako efikasan, na drugoj strani. Odlučili smo da je bio korzikanski nasilnik jer je bio Korzikanac srednje klase, nisu imali mnogo novca. Na to smo došli u neprestanim razgovorima o tome ko bi i šta bi mogao biti jer se Hoakin pokušavao fokusirati. Da. Ali kako hoda? Kako on misli? Kako sjedi? Samo smo nastavili da gledamo portrete, koji su fantastični i možete zuriti u sliku, buljiti u čovjeka znajući da ego stiže da zaigra - rekao je Skot.

Ovaj film također spaja Skota s Hoakinom Finiksom, koji je prethodno igrao Komodusa (Commodus) u „Gladijatoru“. Za Ridlija, tek nakon što je vidio Hoakinovu Oskarom nagrađenu predstavu u „Jokeru“, podsjetio se na njihovu saradnju na „Gladijatoru“ i znao je da će biti savršen za ulogu Napoleona.

- Vidio sam ga i sve se vratilo, kako smo radili na „Gladijatoru“, i kakav je put prešao s tim likom. Pomislio sam: „Prokletstvo, eno Napoleona.” On nije zgodan. Nikada nije mogao privući žene dok nije vidio Žozefine, bacio oko na nju. I nešto se tu dogodilo. A Hoakin je vrlo zanimljiv fizički. Ima sjajno lice. Fizički je savršen za tu ulogu, neke od njegovih crta lica su zapanjujuće slične Napoleonovim – smatra Skot.

Smatra da je najzanimljivije raditi s Finiksom.

- On je vrlo rijedak, znate, kao rijetka ptica je. Razgovarali smo sedmicama ranije, iznova „krvarili“ u kancelariji, svađali se i svašta, ali iz toga proizlazi nešto dobro. Dobar je za mene jer me drži poštenim i ja sam dobar za njega jer ga držim u redu – istakao je legendarni reditelj.

Osvrnuo se i na ulogu Žozefin koju utjelovljuje Vanesa Kirbi.

- Mislim da je Vanesa uzela sve informacije i dobila priliku da zablista. I, evo je. Ona to radi s takvim samopouzdanjem i senzualnošću, ali ono što je sjajno je humor. Ima sjajan smisao za humor i vrlo prirodan intuitivan osjećaj za vrijeme – rekao je Skot.

Ljubavna pisma

Čuveni reditelj je kazao i da je Napoleon u potpunosti prihvatio sve što Žozefina jeste, te se osvrnuo na pisma koju je francuski vojskovođa slao svojoj ljubavi.

- Njegova pisma za nju su komično gruba i maloljetnička i previše romantična, pa čak i prilično prljava. Dakle, postoji mnogo pisama Žozefini u kojima on pokazuje apsolutnu očaranost njome – kazao je Ridli Skot.

Bitka kod Vaterlua

Kada je u putanju proces snimanja „Napoleona“, reditelj kaže da se sve radi u jednom potezu.

- Jednostavno radiš. Naprimjer, Vaterlu (Bitka kod Vaterlua, op. a.) snimali smo sedam dana i onda smo dobili vizuelne efekte. Zato što nikad nisam imao više od 100 konja na polju tih velikih dana, imao sam 300 ljudi. Ali ono što vidite je 20.000 konja. I to je organizacija, ali to znači da je svačija krv uložena i da ima divnih dijelova koje dobivate jer zapravo rekonstruirate pravu stvar – otkrio je Ridli.

Na smiješan način, nadamo se da su svi filmovi relevantni. Mislim da je naš utjecaj kao filmskih stvaralaca zastrašujući jer utjecaj može biti veliki ili smrtonosan, poručio je čuveni reditelj.