Prijedlog iznesen na prošlosedmičnoj sjednici Centralnog popisnog biroa (CPB), kojim je predviđeno da 121.281 osoba o kojoj trenutno postoje različita mišljenja bude uključena u rezidentno stanovništvo, ali da za te popisnice budu prepravljeni podaci o etničkoj pripadnosti, jeziku i vjeroispovijesti i da dobiju status „nepoznato“, neprihvatljiv je za Federalni zavod za statistiku.

Ljudska prava 

Kazao je to u razgovoru za “Dnevni avaz” Emir Kremić, direktor ove institucije, objašnjavajući da je taj prijedlog u suprotnosti sa Zakonom o popisu, međunarodnim preporukama, Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima… 

Upitan šta očekuje od ovosedmične sjednice CPB-a, koja je zakazana za 14. april, on je izrazio nadu da će se glasati o Jedinstvenom programu, koji je urađen u skladu sa zakonima i međunarodnim preporukama, s obzirom na to da je  popis jedan od uvjeta za daljnji napredak BiH prema EU. 

- Glasanje članova CPB za predloženi Jedinstveni program ujedno će predstavljati i njihovo opredjeljenje treba li BiH slijediti put ka EU – naglašava Kremić. 

Veliki problem 

U slučaju da bude usvojen nelegalan prijedlog kojim je predviđeno prepravljanje podataka, Kremić upozorava da BiH očekuje novi veliki problem. 

- U slučaju da Agencija za statistiku BiH napravi ovaj statistički presedan, to bi za BiH značilo izvjestan gubitak sudskih sporova, plaćanja novčane odštete i donošenje odluke o vraćanju takvih prava. U prilog tome govori činjenica da je Sud za ljudska prava Sloveniju proglasio odgovornom za povredu ljudskih prava i sloboda što je 1992. godine iz registra stanovništva izbrisala određeni broj građana, oko 25.000. Navedenu grešku Slovenija je ispravljala više decenija, a riječ je o oko 25.000 osoba. Koliko bi BiH trebalo da izvrši korekcije ako bi se pogreška učinila prema 121.281 osobi – pita se naš sagovornik. 
 
Kako potcrtava, statističke institucije, uvažavajući sve međunarodne konvencije, moraju se voditi načelom statističke neovisnosti i integriteta podataka, tako da su nedopustivi bilo kakvi kompromisi kada se govori o podacima. 

- Kada je riječ o obradi i objavi rezultata popisa, zadatak statističkih institucija je da prikažu stanje onakvo kakvo jeste, a ne da se upuštaju u bilo kakve kompromise putem kojih bi se iskazala iskrivljena slika koja ne odgovara podacima prikupljenim na terenu – kaže Kremić. 

Zašto nikada nije došlo do glasanja 

Kremić podsjeća da je decembru 2015. godine Federalni zavod za statistiku učestvovao na prvom Odboru za stabilizaciju i pridruživanje između EU i BiH te je i tada iznio svoj stav da je u potpunosti saglasan s predloženom metodologijom koja je u skladu sa Zakonom o popisu stanovništva, Zakonom o statistici u BiH i  međunarodnim preporukama, s obzirom na to da samo tako proizvedeni statistički podaci mogu biti međunarodno uporedivi. 

- Međutim, iako je navedena metodologija razmatrana na više sastanaka CPB-a, ona nikada nije stavila na glasanje, već su se iznosili dodatni pojedinačni prijedlozi pojedinih članova CPB-a – kaže Kremić. 

Đonlagić: Ne smije biti falsifikata 

U Savezu za bolju budućnost BiH prijedlog na osnovu kojeg bi bili prepravljani podaci smatraju neprihvatljivim. Mirsad Đonlagić, potpredsjednik ove stranke, kaže da se pravila ne smiju mijenjati u toku, odnosno na kraju ovog procesa. 

- Potpuno je neprihvatljivo i razmišljati da za 120.000 ljudi budu izbrisani podaci o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti te maternjem jeziku. To je falsifikat. To je stvar one politike koja Bosnu i hercegovinu drži u grču već 20 godina. Ne mogu se izbrisati činjenice da ti ljudi postoje i da su se izjasnili tako kako su se izjasnili. Jedino rješenje je da se tim ljudima prizna to pravo, a ne da im neko drugi nameće kako će se oni izjasniti – decidiran je Đonlagić.  

SDA: Politizira se s objavom rezultata 

Očigledan dokaz da se s objavom rezultata popisa politizira jeste prijedlog s posljednje sjednice Centralnog popisnog biroa da 121.000 osoba bude uvrštena u rezidentno stanovništvo BiH, ali da im bude poništeno njihovo izjašnjenje o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, kao i o maternjem jeziku, smatraju u SDA.  

- Ako popisnice koje se odnose na ova lica  nisu sporne, a nisu jer se predlaže njihovo uključivanje u popisano stanovništvo, zbog čega bi onda bila sporna i ova tri pitanja? Jedini odgovor na to je pokušaj politizacije. Poznato je da se 121.000 popisnica najvećim dijelom odnosi na Bošnjake u RS. Oni kao popisani stanovnici ne smetaju vlastima u RS, jer će po tom osnovu ostvarivati  sredstva iz PDV-a, ali im smetaju kao Bošnjaci i muslimani koji govore svojim maternjim bosanskim jezikom. Očekujemo da će istraga koju vodi  Tužilaštvo BiH po ovom pitanju polučiti rezultate koji će spriječiti daljnju zloupotrebu rezultata popisa stanovništva – navodi se u saopćenju ove stranke.