Socijalna davanja ostaju najveći i fiskalno najteži blok Budžeta Federacije BiH za 2026. godinu. Više od 2,5 milijarde konvertibilnih maraka usmjereno je na različite oblike transfera pojedincima i socijalnim kategorijama, čime socijalna potrošnja postaje ključni faktor budžetskog deficita.
Ova sredstva su raspoređena kroz nekoliko velikih i zakonski zaštićenih kategorija, koje Vladi ostavljaju vrlo malo prostora za rezove.
Najveći dio tog novca odlazi na boračku populaciju i ratne vojne invalide, uključujući invalidnine, naknade porodicama poginulih boraca i druga zakonom zagarantovana prava. Riječ je o izdacima koji se mjere stotinama miliona maraka godišnje.
Značajna sredstva usmjerena su i na civilne žrtve rata, a poseban segment čine neratni invalidi i osobe s trajnim invaliditetom, čiji broj korisnika kontinuirano raste. Ova davanja iznose desetine miliona maraka.
U okviru socijalne potrošnje nalazi se i širok spektar novčanih pomoći i socijalnih naknada namijenjenih najugroženijim domaćinstvima. Ta sredstva se raspoređuju kroz centre za socijalni rad i kantonalne strukture, a ukupno dostižu više stotina miliona maraka. Problem je što se radi o rascjepkanoj potrošnji bez jasnog sistema mjerenja učinka, zbog čega nije moguće precizno procijeniti koliko ove mjere zaista smanjuju siromaštvo.
Jedna od najbrže rastućih stavki su porodiljske i roditeljske naknade, koje su posljednjih godina povećavane u okviru demografskih politika.
Kumulativno, socijalna davanja čine budžetski blok koji Federaciju gura u novo zaduženje. Rashodi su zakonski vezani, dok prihodi ne prate njihov rast. Rezultat je budžet u kojem se socijalna država finansira sve više na kredit.
