Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je odluku kojom su odbijeni zahtjevi osam lokalnih zajednica za izuzeće od primjene člana 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisana zabrana rada prodajnih objekata nedjeljom i tokom praznika. Zahtjevi su odbijeni za općine Stari Grad Sarajevo, Drvar, Tešanj, Ustikolina, Velika Kladuša i Sapna, te za gradove Visoko i Konjic, a odluka je donesena na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine.

Odobravanje izuzeća

U obrazloženju Vlade navodi se da u dostavljenim prijedlozima nisu ispunjeni objektivni kriteriji propisani uredbom koja reguliše mogućnost izuzeća od neradne nedjelje. Prema važećem zakonu, trgovci mogu samostalno određivati radno vrijeme prodajnih objekata od ponedjeljka do subote, u ukupnom trajanju do 90 sati sedmično, dok su prodajni objekti nedjeljom i na dane praznika obavezno zatvoreni. Ipak, zakon ostavlja mogućnost da Vlada Federacije BiH, na prijedlog gradskog ili općinskog vijeća, odobri izuzeće za određenu lokalnu zajednicu.

Ekonomista i zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Admir Čavalić u razgovoru za „Avaz“ upozorava da način na koji se zakon trenutno primjenjuje otvara niz pravnih i ekonomskih dilema. Posebno problematičnim smatra činjenicu da su pojedini zahtjevi lokalnih zajednica čekali mjesecima na odlučivanje.

- Radi se o zahtjevima koji su podneseni još tokom 2024. godine, a na njih se čekalo veoma dugo. Sve to vrijeme držani su u ladici, da bi odluke bile donesene tek sada. Takav pristup ozbiljno narušava pravnu sigurnost i predvidljivost poslovnog okruženja - smatra Čavalić.

Pravni paradoks

On upozorava i na pravni paradoks koji se pojavio u primjeni ovog zakona. Naime, dok Vlada tvrdi da nijedna lokalna zajednica nije ispunila kriterije za izuzeće, općina Orašje već ima dozvolu za rad trgovina nedjeljom bez da je za to bilo potrebno ispunjavanje bilo kakvih kriterija.

- Imamo situaciju u kojoj su kriteriji za izuzeće usvojeni tek nakon što je Orašju već odobren drugačiji režim rada. To otvara ozbiljno pitanje jednakosti pred zakonom i stvara utisak selektivne primjene pravila - kaže Čavalić.

On dodaje da takva praksa može dovesti do pravne nesigurnosti i potencijalnih sporova.

- Vrlo je moguće da će poslodavci ili lokalne zajednice koje se smatraju oštećenima pokušati osporiti ovakav model pred sudovima, a na kraju i pred Ustavnim sudom Federacije BiH - navodi.

Kritičari tvrde da država na ovaj način administrativno određuje radno vrijeme privatnih preduzeća, umjesto da odluku o tome prepusti tržištu, odnosno odnosu između poslodavaca, radnika i potrošača.

Dostaviti dokaze

Uredbom je propisano da lokalne zajednice moraju dostaviti podatke o eventualnom padu prometa u sektoru trgovine u odnosu na isti period 2023. godine, smanjenju broja zaposlenih u toj djelatnosti, kao i obrazloženje sezonskog karaktera zahtjeva ukoliko se traži privremeno izuzeće. Prema obrazloženju Vlade, u zahtjevima općina i gradova koji su sada odbijeni takvi kriteriji nisu bili ispunjeni.