Općinski sud u Zenici odbio je prijedlog Vlade FBiH o uvođenju vanredne uprave u Novoj Željezari Zenica i imenovanju upravnice Sene Šaranović. Prema obrazloženju suda, predlagač nije ponudio dovoljno dokaza da je NŽZ preduzeće od sistemskog značaja za FBiH, da bi nastupile sistemske posljedice zbog njenog kolapsa i da bi uvođenje vanredne uprave bilo nužno i proporcionalno. Uvjeti za otvaranje postupka vanredne uprave su postojanje platežne nesposobnosti ili prijeteće platežne nesposobnosti, sistemske posljedice, javni interes, nužnost i proporcionalnost. Postojanje ovakvih pretpostavki utvrđuje se na osnovu dokaza izvedenih u postupku, koje sud mora utvrditi samostalno iz stanja spisa.

- Sud ne može ostati na nivou formalne kontrole prijedloga, niti nekritički prihvatiti procjene predlagača, već je dužan provesti potpunu kontrolu svih zakonskih pretpostavki i u obrazloženju odluke jasno pokazati na kojim utvrđenim činjenicama i dokazima zasniva zaključak da su ispunjeni uslovi za otvaranje postupka vanredne uprave. Svega navedenog moraju biti svjesni svi učesnici postupka – stoji u obrazloženju.

Reakcija Vlade FBiH

Ubrzo nakon presude oglasio se federalni ministar energije, rudarstva i industrije, Vedran Lakić, koji je najavio žalbu na ovakvu presudu. Podsjeća da od Željezare zavise i željezničari, dobavljači, prijevoznici, zanatlije, mala preduzeća, energetske kompanije i hiljade građana čija je egzistencija vezana za ovaj industrijski lanac.

- Iskoristit ćemo pravo na žalbu Kantonalnom sudu u Zenici i sva druga raspoloživa pravna sredstva, kako bismo zaštitili radnike, proizvodnju i javni interes. Jedna prvostepena odluka nije kraj ove borbe. Žalit ćemo se. Koristit ćemo svaki pravni i institucionalni mehanizam. Molimo radnike, njihove porodice i građane Zenice za strpljenje i zajedništvo dok traje pravni postupak. Država koja odustane od svojih radnika i svoje industrije, odustala je od vlastite budućnosti – naveo je, pored ostalog, Lakić.

Pušteni niz vodu

Radnici su odluku dočekali s nevjericom. Predsjednik Sindikata NŽZ-a Rašid Fetić kaže da nije očekivao da nešto tek tako bude “pušteno niz vodu”.

- Kako je obrazloženo u odluci, za sudiju će opasnost od propadanja biti dokazana tek kad propadne sve. Pustiti nekome ko je najavio da će uništiti sve, da ga ne zanima integralna proizvodnja, da ga ne zanimaju radna mjesta … ako ovo dozvolimo, posljedice će se sigurno tek osjetiti. Ne za Zenicu, već i za FBiH. I ovo će biti poruka svim građanima BiH da se od ove države ne može puno očekivati, nego idemo odavde laganini i to je to – poručuje Fetić.

Predsjednik Sindikata metalaca ZDK Kenan Mujkanović kaže da se sudske odluke ne komentiraju, ali da se s ovom apsolutno ne slaže, jer više od pola godine slušamo zašto NŽZ ima sistemski značaj za FBiH.

- I to do maja iz usta uprave, jer im je to tada pasalo, pošto su tražili mjere zaštite domaće proizvodnje. Dovoljno je pogledati njihov dopis od 17. marta u kojem kažu da samo sa 19 većih partnera imaju godišnju razmjenu od 282 miliona KM, da tih 19 firmi upošljava 10.900 radnika i da njihova ekonomska aktivnost iznosi 1,57 milijardi maraka, te da je to ključno za rad Željeznica FBiH i RS-a, naftnog, transportnog, građevinskog sistema. Iz razloga što im sad paše stečaj, sada negiraju sve što su govorili. Ne možete očekivati od predlagača da dokaže tvrdnje za koje mu trebaju konkretni finansijski pokazatelji, a koje može imati samo uvidom u poslovne knjige. To je jedan od ključnih razloga zašto se traži vanredna uprava – ističe Mujkanović.

Radnici odlaze

Zaposlenici Toplane Zenica jučer su protestirali pred upravnom zgradom NŽZ-a, kao većinskog vlasnika. Plate kasne, a od vlasnika su kažu dobili prijetnje da ih neće ni dobiti ako se okupe.

- Ponovo isti akteri, Pavlović i Hamzić, aktivirali su mjenicu, blokirali račun i ljudi ne mogu da isplate platu. Bez Toplane, njenog tehnološkog plina, grijanja zraka za potrebe Visoke peći, nema ni pokretanja integralne proizvodnje. Sve je povezano i imam osjećaj da se to ciljano i namjerno radi. Osim toga, NŽZ je već pala ispod 1.500 ljudi, a imali smo blizu 1.900. Ljudi idu u prijevremenu penziju, ističu ugovori, bilo je i zahtjeva za sporazumni raskid. Činjenica je da se broj radnika smanjuje iz dana u dan i da nam vrijeme ne ide u prilog – ističe Mujkanović.