Pitanja granica na Balkanu moraju se riješiti prije ulaska država u Evropsku uniju. Evropska komisija najavila je da će pomoći, i mi želimo znati kako će to uraditi. Rješavanje tih sporova osigurat će brže kretanje prema članstvu u Uniji, kaže Jozo Radoš, poslanik Evropskog parlamenta iz Hrvatske.
On je član Građanskog liberalnog saveza Hrvatske. S Viktorom Jakovčićem iz Istarskog demokratskog sabora uputio je pitanje Evropskoj komisiji da pojasni najavu inicijative kojom će balkanskim državama pomoći u rješavanju međugraničnih sporova.
Dobar dokument
- Taj stav iznesen je u Strategiji Evropske komisije za Balkan. Mislim da je taj dokument veoma dobar, bez obzira na nečije sumnje, pa i određene manjkavosti. U cjelini uzevši, Strategija je važan pozitivni iskorak. E sad, nas zanimaju detalji prijedloga Komisije. Vidjet ćemo šta će odgovoriti - kaže Radoš u razgovoru za „Dnevni avaz“.
Skreće nam pažnju i na poziciju Brisela da se „zemlje neće moći blokirati na putu ka EU“.
- Mi smo poslali upit imajući na pameti vrlo negativno iskustvo sa Slovenijom tokom pristupnih pregovora. Ta nas je država u dva navrata blokirala na putu ka EU zbog stvari koje nemaju veze s tim procesom, već se radilo o bilateralnim pitanjima – prenosi nam Radoš.
Upitan može li se desiti da Hrvatska, ipak, blokira BiH tokom pregovora o ulasku u EU, on odgovara da nešto takvo ne očekuje. Pojašnjava i da je Sabor donio odluku da Hrvatska ne blokira druge države koje žele u EU, zbog bilateralnih stavova.
No, na naš stav da je to ipak moguće, te da Evropska komisija nema mehanizme da blokadu spriječi, Radoš odgovara donekle potvrdno.
- To jeste tačno, ali službeni stav Hrvatske je takav i pretočen je u odluku Sabora. Komisija nema formalne mogućnosti da spriječi Hrvatsku ako krene u blokadu. Ali, neću se iznenaditi da se Hrvatska nađe pod pritiscima evropskih institucija ako zbog nekih bilateralnih pitanja pokuša blokirati ulazak bilo koje zemlje u EU – ističe on.
Radoš, koji je porijeklom iz BiH, zabrinut je i zbog situacije u našoj zemlji.
- Iz briselske perspektive, stvari ne izgledaju dobro. Čak ih neki opisuju i kao opasne. Posebno u vezi s izmjenama Izbornog zakona. Ovdje se čuju i najave blokade funkcioniranja države i Federacije, ako do promjena ne dođe.
Ako do toga dođe, splasnut će entuzijazam Evropske komisije prema BiH i provedbi Strategije o proširenju.
Ona je urađena za cijeli zapadni Balkan. Kada je BiH u pitanju, nužan je dodatni oprez. Vi ćete najvjerovatnije dobiti dodatna pitanja iz Brisela, nakon što Evropska komisija analizira odgovore na Upitnik. Vjerujem da su stvari u tim odgovorima, do kojih se teško došlo, sakrivene. Kada Komisija pošalje dodatna pitanja i zahtjeve za pojašnjenja, na to će se morati ozbiljno i studiozno odgovoriti. Nema eskiviranja. Pred BiH će se postaviti ozbiljni izazovi – najavljuje on.
Radoš upozorava da će posebna pažnja biti posvećena Izbornom zakonu.
- Ako stvari krenu kako treba, Komisija će se dodatno angažirati. Ako ne, nema ni angažmana Brisela. Moram reći da nisam previše optimističan - kaže on.
Promijenite Izborni zakon
- Nisam zagovornik politike HDZ-a prema BiH. Ali, kao liberal, ne mogu razumjeti nastojanje da jedan narod drugom narodu, protivno načelima demokratije, potpisanim dokumentima i čak presudama, izabere političke predstavnike. To mi je potpuno neshvatljivo.
Ako se pitanje Izbornog zakona ne riješi na dobar način, nastavit će se agonija. To nikome ne ide u prilog i to bi BiH dodatno opteretilo. Odrazilo bi se i na njen put prema EU, koji bi se još više usporio – ističe Radoš.
