TURISTIČKA PATROLA

Kroz Rudo protječe Krupica, najkraća rijeka u Evropi

E. TRAKO – K. KEŠMER

7.8.2018

Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
+6

Od nastajanje pa do danas, Rudo je bilo mjesto kroz koje prolaze brojni putnici. Nije ni čudo, jer je Rudo tromeđa Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Nekad su kroz Rudo prolazili karavani s vjernicima koji bi krenuli na hadž u daleku Meku. Danas kroz Rudo prolaze trgovci, turisti...  

Malo mjesto na krajnjem istoku BiH, uz granicu sa Srbijom, poznato je po mnogočemu.

Najpoznatija je svakako priča o izmještanju cijelog grada nakon velike poplave 1896. godine, kada je Lim odnio cijeli grad. Tadašnja austrougarska vlast donijela je odluku o izmještanju grada na obližnje brdo, koje gleda na dolinu gdje je nekad bio stari grad. Jedino što je ostalo od starog Rudog jeste olovna munara džamije.

Najkraća rijeka

Staro Rudo osnovano je 1555. godine, kao zadužbina Mustafa-paše Sokolovića, rođaka Mehmed-paše Sokolovića. Upravo je džamija u centru Rudog njegova zadužbina. Imam Mehrudin ef. Genjga nije iz Rudog, ali poznaje povijest ovog grada od najdavnijih dana.

- Sokolovići su rodom iz istoimenog sela. Puno je priča koje se vežu uz njih, posebno uz Mustafu i Mehmeda. Nadaleko su bili poznati po svojoj sposobnosti, pameti, dobroti i darežljivosti. Zbog toga su i bili na visokim položajima u tadašnjem Osmanskom carstvu. Obojica su radili za svoj narod i tako je ostalo mnogo toga iza njih, što i današnje generacije koriste – priča nam ef. Genjga.

Poznato je Rudo i kao mjesto gdje je 1941. godine osnovana Prva proleterska brigada s Josipom Brozom Titom na čelu. I danas na samom ulazu u grad smješteno je partizansko groblje, a u centru veliki spomenik partizanima. Ono što ostavlja pomalo gorak okus jeste da tik uz partizansko groblje prolazi ulica kojoj ime dadoše po Draži Mihailoviću, vođi četnika u Drugom svjetskom ratu.

Možda i najzanimljivije, a slabo poznato jeste da kroz Rudo protječe najkraća rijeka u Evropi – Krupica.

Izvire u Starom Rudom, a duga je svega 154 metra. Tu smo zatekli veselo društvo iz Priboja. Odmaraju se uz kristalno čistu Krupicu i uživaju u prelijepoj prirodi. Miralem Gogalić oduševljen je ambijentom.

- Kako čovjek može biti neraspoložen i negativan kada dođe ovdje na ovaj izvor Krupice. Nije moguće. Volio bih da ova rijeka protječe kroz moju avliju da ne moram dolaziti ovamo da odmorim i dušu i tijelo – kaže Gogalić.

S njim su i prijatelji Ismet Kočević, koji je stigao iz Berlina na odmor, i Staniša Dragičević.

- Kakav Berlin, kakvi bakrači. Tamo sam trbuhom za kruhom, ali ove ljepote nema – dodaje Kočević.

Dalje nas je put naveo do Strgačine, pored samog Lima. Džeminim putem, koji je izgradio Džemo Peljto, stigli smo do izvora ljekovite vode gdje su mještani podigli turbe kako bi zaštitili izvorišta. Tu smo zatekli nekoliko porodica koje su došle upravo zbog „bir iladž“ vode koja liječi sve i svašta.

Tu se svake godine održava i gulašijada, na kojoj se okupe stotine ljudi iz svih krajeva kako bi se takmičili u pravljenju ovog specijaliteta, ali i zbog druženja i veselja.

Dalje prema granici, dolazi se u mjesto Sjeverin. Na ušću rječice Sutjeske u Lim. U Srbiji. U Sjeverinu žive Emin Bečović i Vujadin Radović Vujo. Ova dvojica imaju saradnju kao Zvjezdan Misimović i Edin Džeko svojevremeno u Volfsburgu. Jedan asistira, drugi poentira!

Vujo i Emin: Odlična saradnja u Sjeverinu

Vujo i Emin

Vujo ima kafanu i služi alkohol. Emin ima ćevabdžinicu i najbolje ćevape do Sarajeva. I kada društvo dođe u Vujinu kafanu, mezu i hranu naruče kod Emina, koji ih posluži kao u svom restoranu. Ovu priču snimale su sve televizijske ekipe iz Srbije, BiH, ali i inozemstva. 

- Sretni smo ljudi ako je iko izvukao pouku iz našeg primjera. Ljudi smo, hajde da pravimo posao. Nas se ne tiču nikakve podjele, niti nas to zanima ni koliko je blata pod noktom – složni su Bečović i Radović. 

Iz ćevabdžinice dobacuje Zejna, Eminova supruga. 

- Da mene nije bilo, ne biste vi nikad ništa napravili – govori kroz smijeh. 

„Vodeni ćiro“ jedna od atrakcija

Brod "Vodeni ćiro" plovi u najljepšoj prirodnoj oazi Evrope, u 50-kilometarskoj vodenoj maršruti između Rudog, Višegrada i Goražda.

Izgrađen je u Fabrici mašina u Kopačima u Goraždu. Dugačak 14,5 metara, a širok 4,60, može primiti oko 40 ljudi zajedno s posadom. Također, raspolaže kabinom za kapetana, salonom za smještaj putnika, mini barom, ali i palubom. "Vodeni ćiro" trebao je nadomjestiti pedesetak kilometara nekadašnje uskotračne pruge na relaciji Priboj - Sarajevo, koja je najvećim dijelom potopljena nakon gradnje Hidroelektrane Višegrad.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.