Kad pročitate ovaj naslov, vjerujem da vam adrenalin raste. Zato ću koristiti pravne norme da vam dokažem tvrdnju da opći izbori 2018. godine nisu provedeni u okviru važećih propisa.  

Prihvatam svako suočenje, s bilo kim, na bilo kojem mjestu, da bismo pričali o 100.000 nevažećih listića, piše Slaven Kovačević na svom blogu.

Prvi element

Kako to kaže Izborni zakon u svome članu 5.17. o tome da bi se glasački listić proglasio nevažećim? Taj stav zakona kaže sljedeće:

Ako nije ispunjen ili je ispunjen tako da nije moguće sa sigurnošću utvrditi kojoj je političkoj stranci, koaliciji, nezavisnom kandidatu ili listi nezavisnih kandidata birač dao svoj glas:

Ako su dopisana imena kandidata; ili

Ako je označeno više od jedne političke stranke, koalicije, nezavisnog kandidata ili liste nezavisnih kandidata; ili

Ako se na osnovu oznaka, koje je birač dopisao na glasački listić, kao što je potpis, može utvrditi njegov identitet; ili

Ako birač označi glasački listić na način drugačiji od onog koji je utvrđen u članu 5.14 ovog zakona.

I onda vam nastane problem. Znate zašto? Zato što oni u biračkim odborima, u najvećem broju slučajeva, vrlo svjesno, možda i pod političkom direktivom proglašavaju nevažećim listićima i ono što jeste i ono što nije. Ovdje nastaje vrlo važan problem. Prvo, Izborni zakon BiH je temeljen na tome da se ustanovi namjera glasača i da to pripiše kao legitiman glas. Drugo, birački odbori ovo ne poštuju i sve što oni smatraju, a ja tvrdim da nisu dovoljno obrazovani po tom pitanju, proglašavaju nevažećim listićem sve i svašta. Tu leži prvi dio problema. Prvi od njih jeste da članove biračkih odbora imenuju političke stranke (malo i trgovina), pa onda kroz izbornu kupovinu, ovladavaju biračkim odborima, što im daje priliku da rade svašta nešto. Drugo, jedan značajan broj biračkih odbora ne radi po Izbornom zakonu BiH.

Drugi element

Dakle, ako postoji glas na određenom mjestu (znate ono x na poziciji političke stranke li kandidata) i na tom istom glasačkom listiću postoji još i iscrtan cvjetić ili linija sa strane, bilo šta, to ne osporava glasačku namjeru i taj bi glasački listić trebao biti važeći. Kako to članovi biračkih odbora ne znaju ili neće da znaju, onda je cjelokupan birački proces na tom biračkom mjestu kompromitiran i to, vidno, na organiziran način. Odnosno, vrlo izvjesno, na veoma mnogo mjesta se glasački listići proglašavaju nevažećim, od biračkih odbora, i to potpuno nezakonito. Tu nastaje ozbiljan, vrlo vidan problem, koji CIK, radi svog integriteta i komoditeta, najčešće zanemaruje i izbjegava utvrđivanje tačnosti po Izbornom zakonu BiH.

Ti isti birački odbori pod direktnom su kontrolom zainteresiranih političkih stranaka, sa zadatkom da učine što veći broj nevažećih listića, u korist stranke koja ih je angažirala, a na štetu svih suparničkih stranaka.

Da zaključimo...

Ovih 100.000 nevažećih glasačkih listića jasno govori da je neko u namještanju izbora dobrano prebacio normu i time debelo zagazio u nezakonitost. Gdje je OSA, gdje je SIPA da zaštite zakone u ovoj zemlji? Nema ih. Veoma jasno, oni koji to svojim akcijama svjesno i planirano proizvode ili proglašavaju nevažeće glasačke listiće očito da jako dobro znaju šta rade, pa se iz tih razloga povinuju stranačkim naredbama i prihvataju da, za minimalnu novčanu kaznu, učine sve ove nepodopštine, tako što njima neodgovarajuće glasačke listiće proglašavaju nevažećim.

Zato je veoma važno da se brojanje glasačkih listića ponovi, ručno, i to po svim izbornim jedinicama, ali u skladu sa članovima 5.14 i 5.17 Izbornog zakona Bosne i Herceovine, pa da glasači ove zemlje imaju tačnu informaciju o tačnom stanju glasanja. Ne može se baš sve proglasiti nevažećim listićima, iako to birački odbori, politički motivirani, veoma izvjesno nezakonito rade.

I niko da te članove biračkih odbora i članove CIK-a pozove na krivičnu odgovornost. To je napad na vladavinu prava i izborni sistem Bosne i Hercegovine.

Na kraju, vrlo otvoreno pitanje CIK-u: Zašto glasački listići nisu numerirani serijskim brojevima i za koga radite vi iz CIK-a?

Još jednom razmislite da, u skladu sa članovima 5.26. i 5.27, općinske izborne komisije trebaju objaviti prve preliminarne rezultate izbora 24 sata nakon zatvaranja biračkih mjesta. Da li je bilo baš tako, razmislite?

O nedostatku numeriranja glasačkih listića, serijskim brojevima, koji bi riješili mnogo šta, da i ne govorim.