Komandantica Štaba NATO u Sarajevu, brigadni general Marti Bizel (Bissel) ima sve više posla.

Bosni i Hercegovini ponuđeno je da dostavi svoj prvi Godišnji nacionalni program (ANP), čime je praktično aktiviran Akcijski plan za članstvo (MAP).

U intervjuu za "Dnevni avaz ona je objasnila šta poziv znači, koje su potrebne reforme, te odgovorila i na pitanje šta ako BiH odbije dostaviti Program.

Važan iskorak

Šta znači aktiviranje MAP-a, pozivom BiH da dostavi svoj prvi ANP? Šta očekujete da vlasti trebaju uraditi i do kada?-

Pozivnica za podnošenje prvog Godišnjeg nacionalnog programa predstavlja važan iskorak u partnerstvu BiH i NATO-a.  Ovaj instrument može pomoći Bosni i Hercegovini da uvede niz poboljšanja, uključujući efektivnije i efikasnije kapacitete odbrane i sigurnosti, poboljšano reagovanje na prirodne katastrofe, veću interoperabilnost sa NATO članovima i partnerima, uključujući sve zemlje u regiji, te veći doprinos sveukupnoj sigurnosti u regiji.  Godišnji nacionalni program je  instrument, koji uključuje mjere koje obuhvataju političke, ekonomske i odbrambene reforme te podržava nastojanja da se pomogne u realizaciji tih reformi.

Uz sve to, NATO u potpunosti poštuje suverenitet i nezavisnost ove zemlje. Do Bosne i Hercegovine je da li će prihvati ovaj poziv i podnijeti svoj prvi Godišnji nacionalni program.

Aktiviranje MAP-a ne znači uopće i ulazak BiH u NATO. Jesu li Vas iznenadile rekacije u BiH na odluku u Briselu?

-Ne, nisam iznenađena. Još od prvih sastanaka koje sam imala nakon dolaska u julu, svaki zvaničnik s kojim sam razgovarala širom zemlje spomenuo je i aktivaciju MAP-a i utjecaj toga na BiH. Ti razgovori su bili vrlo iskreni i otvoreni, a ja sam dosta toga naučila iz svakog od njih. Ti su razgovori bili od velike pomoći jer su mi pomogli da razumijem šta to građani BiH žele u svojoj budućnosti i budućnosti svoje djece. Jasno je da građani BiH žele isto ono što i drugi građani širom svijeta žele za sebe, a to je stabilna, sigurna i prosperitetna zemlja.

I ja sam uočila neke pogrešne informacije koje kolaju u bh. javnosti po ovom pitanju.  Zbog toga je važno razjasniti niz stvari u vezi aktivacije MAP-a. Najprije, aktivacija MAP-a je jednostavno naredni korak u uspostavljenoj i dokumentiranoj Vanjskoj politici BiH. To je zapisano i u Zakonu o odbrani.  Za reforme je potrebno vremena, a da bi zemlja bila i ostala snažna, stabilna i prosperitetna neophodna su konstantna poboljšanja u sektoru odbrane i sigurnosti. Aktivacija MAP-a je početak dugog reformskog puta, koji će dovesti do narednih poboljšanja u bh. društvu u korist svih građana.

Kao partnerski program između NATO-a i zemlje-aspiranta, MAP je odraz usaglašenih reformi ne samo po pitanju odbrane, već i sigurnosti općenito, političkog i demokratskog nadzora, odgovornosti i transparentnosti u donošenju svih odluka, finansijskih i budžetskih procedura, pravosudnog sistema i još mnogo toga. Što je posebno važno, učešće u MAP-u ne prejudicira bilo kakvu odluku Saveza po pitanju budućeg članstva neke zemlje.

Na temelju historijskih iskustava zemalja u regionu, najkraće vrijeme koje je neka zemlja provela u MAP-u je pet godina, a najduže 19 godina. Imajući to u vidu, prerano je govoriti o potencijalnom članstvu BiH u NATO-u. Umjesto toga, naglasak  Godišnjeg nacionalnog programa kao instrumenta je na snažnijem fokusu i realizaciji reformi kako bi se nastavio progres koji je BiH do sada ostvarila.

Političke odluke

Da li su potrebne neke nove političke odluke BiH, nakon aktivacije MAP-a? Ili je politika već svoje davno uradila, a sada treba pustiti struku da radi?

- Kao što sam već spomenula, vanjska politika BiH uključuje jačanje partnerstva s NATO-om. Na Bosni i Hercegovini je da odluči da li će prihvatiti poziv da podnese svoj prvi Godišnji nacionalni program. Koliko sam upoznata, dosta teškog posla je već obavljeno i izrađen je nacrt GNP-a. Pošto je početni GNP tek prvi korak u nizu koji treba pomoći BiH u sprovođenju reformi, podnošenje prvog Godišnjeg nacionalnog programa bi produbilo saradnju BiH i Saveza te poslužilo kao mehanizam za pružanje fokusiranih i realističnih povratnih informacija. To bi obuhvatilo intenzivniju interakciju sa osobljem i savjetnicima NATO-a, ali i godišnje sastanke svih članica NATO-a i BiH na nivou Sjevernoatlantskog vijeća na kojima bi se razgovaralo o tekućim reformama na temelju godišnjih izvještaja o ostvarenom napretku.

Da li aktiviranje MAP-a znači više bh. vojnika u mirovnim misijama širom svijeta – kojim i gdje?

- Kao što je i do sada bio slučaj, bilo kakva odluka o učešću BiH u mirovnim operacijama u inostranstvu je suverena odluka Bosne i Hercegovine, pa je to pitanje najbolje uputiti relevantnim organima vlasti u BiH.

 A veća izdvajanja NATO za BiH?

Kao članica NATO-vog Partnerstva za mir još od 2006. godine, BiH se već imala prilike uvjeriti u prednosti NATO integracije, radeći sa onima koji dijele zajedničke vrijednosti i učeći od njih. To uključuje sljedeće:

-    Oružane snage BiH sprovode obuku u skladu sa standardima koji im omogućavaju da rade rame uz rame sa snagama članica NATO-a i partnerskih zemalja, uključujući sve susjedne zemlje Bosne i Hercegovine.

-    Zemlje NATO-a su pomagale BiH u reagovanju na prirodne katastrofe, poput poplava 2014. godine.

-    BiH je dobila sredstva od NATO-a za potrebe boljeg planiranja i boljeg reagovanja na prirodne katastrofe.

-    Kao zemlja domaćin velike NATO-ve vježbe iz reagovanja na katastrofe, BiH je imala koristi i u pogledu obuke i u pogledu stečenog iskustva, kao i ekonomske koristi.

-    BiH je učestvovala u operacijama kolektivne sigurnosti pod vođstvom NATO-a kao ravnopravna i poštovana učesnica.

Kroz naše redovne kontakte sa zvaničnicima ministarstva i pripadnicima Oružanih snaga, bosanskohercegovački zvaničnici upoznaju pripadnike NATO Štaba u Sarajevu sa svojim prioritetima i područjima u kojima žele pomoć. S druge strane, NATO Štab ili pruži savjete i pomoć ili proslijedi informaciju Savezu i 29 zemalja članica, čime BiH ostvaruje veći pristup stručnosti, resursima i prilikama za obuku.

Prednosti ovog procesa su evidentne, riječ je o stvarima koje bi svaki građanin želio vidjeti u svojoj zemlji. Pod time podrazumijevam aktivnosti koje unapređuju sveukupan sistem državne uprave, čineći ga transparentnijim, efikasnijim i sposobnijim da zadovolji potrebe građana. Sigurnost vodi u stabilnost, koja opet vodi u prosperitet i podrazumijeva više mogućnosti za sve građane BiH.

Hoće li doći do povećanja broja pripadnika NATO u Štabu u BiH?