ISTRAŽUJEMO Šta nas sve godišnje košta i do milijardu maraka

Ukidanjem brojnih nameta do većih plaća radnicima

Imamo do 20 puta više različitih nameta nego Hrvatska, a 10 puta više nego Srbija

A. NUHANOVIĆ - G. DAKIĆ
20.01.2019 09:41

Glomazni birokratski aparat nametnuo plaćanje hiljada dokumenata: Na jednu zarađenu marku privrednik državi mora dati 70 feninga za poreze i dodatnih od 10 do 20 feninga kroz parafiskalne namete

Ovjera dokumenata, izdavanje uvjerenja, rješenja, potvrda, razne takse... Svaki od brojnih dokumenata koje je glomazni birokratski aparat nametnuo bh. građanima i poslodavcima košta najmanje dvije do tri, a neki čak i na desetine maraka.

Skupe bankarske usluge - mjesečno 32 KM po klijentu 

Koliko je zaista naknada koje građani u Federaciji BiH plaćaju, najbolje pokazuje Registar Federalnog ministarstva finansija u kojem je pobrojano oko 3.000 raznoraznih parafiskalnih nameta. U Centrima civilnih inicijativa (CCI) izračunali su ranije da fiskalni i parafiskalni nameti privredu u BiH godišnje koštaju između 500 miliona i milijardu KM. Na jednu zarađenu marku privrednik državi mora dati 70 feninga za poreze i dodatnih od 10 do 20 feninga kroz parafiskalne namete. 

Ništa manje nisu skupe ni bankarske usluge. Uzme li se u obzir da je, prema evidencijama Centralne banke BiH, skoro dva miliona evidentiranih korisnika kartičnih usluga, dođe se do podatka da banka u prosjeku mjesečno zaradi 32 KM po klijentu.

Tu spadaju naknade za usluge internetskog ili mobilnog bankarstva, plaćanje transakcija, vođenje računa, gašenje računa, izradu kartica, izdavanje PIN kodova, zamjenu oštećenih novčanica. U poređenju sa susjednim zemljama, mi imamo do 20 puta više nameta nego Hrvatska, u kojoj postoji oko 170, a 10 puta više nego Srbija, u kojoj je zvanično oko 340 različitih nameta. 

Među rekorderima smo i po izdvajanjima na neto plaće, na koje se u FBiH porezi i doprinosi obračunavaju u iznosu od oko 72,6 posto. Prema Zakonu o doprinosima u FBiH, naprimjer, na neto plaću od 1.000 KM potrebno je platiti doprinose za PIO/MIO od 359,26 KM, za zdravstvo 257,73 KM i za nezaposlene 31,24 KM. Porez na dohodak je 77,78 KM. Sveukupno to je 726,01 KM doprinosa i poreza na bruto plaću. 

U regionu je jedino Srbija procijenjena kao zemlja s višom stopom opterećenja na rad u odnosu na BiH.

Imamo oko 3.400 parafiskalnih taksi na svim nivoima

Sve ovo itekako utječe na cjelokupnu ekonomiju države, a prvenstveno na visoku nezaposlenost i sivu ekonomiju, a zatim i na konkurentnost bh. radnika u svijetu.

Faruk Hadžić, ekonomski analitičar, u izjavi za „Avaz“ tvrdi da su parafiskalni nameti jedna od glavnih kočnica ekonomskog razvoja BiH.

- Trenutno ih ima oko 3.400 na svim nivoima. Neki od njih, poput takse na istaknutu firmu, nemaju svoju opravdanost. Mnoge manje firme i obrti jedva da mogu pokriti ove troškove, koji se sada trebaju platiti u januaru. Ova taksa nema apsolutno bilo kakvu namjenu, niti se od nje dobije bilo kakva usluga. Samo po osnovu ove takse, 25 većih gradova i općina u državi je u 2017. godini naplatilo 30 miliona KM. Zbog toga, ukoliko želimo imati konkurentniju ekonomiju, da poslodavci mogu povećati plaće i imati jeftinije poslovanje, mnogi od ovih nameta se trebaju ukinuti ili smanjiti. Predložio bih da se taksa na istaknutu firmu ukine za sve firme i obrte koji imaju do deset zaposlenih – istakao je Hadžić.

  • Hadžić: Ukinuti ili smanjiti
    Hadžić: Ukinuti ili smanjiti

I Saša Trivić iz Unije udruženja poslodavaca RS smatra da je parafiskalnih nameta mnogo, te da oni opterećuju privredu i pospješuju sivu ekonomiju.

- Postoji dio nameta koji je finansijski značajan. Gore od toga je što brojni parafiskalni nameti traže brojne papire, a to podrazumijeva ogromno gubljenje vremena. Postoji dio nameta koji treba smanjiti što prije. Planiramo da izanaliziramo registar parafiskalnih nameta u RS i da vidimo gdje možemo da izbjegnemo i ukinemo određene namete. Nadam se da će lokalne zajednice pristati na to. U suprotnom nas čeka nova „svađa“ s opštinama - kazao je Trivić.

  • Trivić: Svađa s općinama
    Trivić: Svađa s općinama

Kada je riječ o indirektnim porezima, podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH govore da je u 2018. godini od poreza na dodanu vrijednost (PDV), carina, akciza i putarina, država inkasirala ukupno 7.596.483.309,41 KM, što je za 552,5 miliona KM više ili 7,84 posto u odnosu na 2017. godinu.

Najviše se odnosi na PDV - 5.188.619.557,28 KM, što je 68,30 posto ukupno prikupljenih indirektnih poreza.

- Prihodi od akciza u 2018. godini su 1.453.785.281,86 KM ili 19,14 posto ukupno prikupljenih indirektnih poreza. Kada je riječ o carinskim dažbinama, naplaćeno je 292.398.906,45 KM ili 3,85 posto ukupno prikupljenih indirektnih poreza. Dvije putarine koje se naplaćuju po osnovu prodaje nafte i naftnih derivata na tržištu BiH u 2018. godini činile su 8,17 posto ukupno prikupljenih indirektnih poreza, odnosno naplaćeno ih je u iznosu od 620.732.239,82 KM. Ostatak od 19.362.709,19 KM predstavlja ostale prihode i naknade koje naplaćuje UIO - kaže Ratko Kovačević, portparol UIOBiH.

Kako se pustoše kućni budžeti

2 KM zahtjevi, molbe, prijave i drugi podnesci

5 KM - žalbe protiv rješenja

5 KM - ovjera punomoći

10 KM - rješenja za koja nije propisana posebna taksa

10 KM - produženje važenja saobraćajne dozvole

10 KM - izdavanje uvjerenja na osnovu podataka iz kaznene evidencije

10 KM - izdavanje uvjerenja o položenom vozačkom ispitu

10 KM - izdavanje duplikata indeksa ili uvjerenja o položenim ispitima, o završenom razredu ili svjedočanstva o završenoj školi

10 KM - izdavanje izvoda iz kaznene evidencije

15 KM - za vizu za jedno putovanje

15 KM - za poslovnu vizu

15 KM - naknada prilikom registracije putničkog automobila

20 KM - za vizu za neograničen broj putovanja

20 KM - rješavanje zahtjeva za registraciju motornih i priključnih vozila kojima se obavlja djelatnost javnog ili prijevoza za vlastite potrebe

30 KM - izdavanje uvjerenja o poslovnoj sposobnosti za samostalni obrt ili ostvarenje drugih prava po osnovu poslovne sposobnosti

30 KM - rješenja po zahtjevu za nostrifikaciju diplome o stečenom osnovnom, srednjem, višem i visokom obrazovanju

40 KM - izdavanje duplikata saobraćajne dozvole

60 KM - izdavanje uvjerenja o davanju podatka iz kaznene evidencije radi ostvarivanja prava u inozemstvu

60 KM - naknada prilikom registracije autobusa

90 KM - naknada prilikom registracije kamiona

200 KM - za provjeru ispunjavanja uvjeta pri osnivanju predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, visokoškolskih ustanova i instituta koji nisu javne ustanove

Oglasi

NA VRH