MOSTAR Fizička aktivnost osnovna pretpostavka dobrog zdravlja

Čudnovati običaji današnje djece: "Život nije Instagram... Vježbaj"

Avaz.ba
05.04.2019 15:28

Djeca se najčešće prestaju baviti fizičkom aktivnošću s deset godina

Foto: Ilustracija

Nedovoljna fizička aktivnost jedan je od vodećih javno zdravstvenih problema ne samo u BiH nego i čitavom svijetu i najznačajniji je faktor za nastanak hroničnih nezaraznih bolesti, rečeno je na konferenciji za novinare povodom početka projekta "Život nije Instagram... Vježbaj".

- Fizičku neaktivnost, zajedno s rizicima faktora, kao što su nepravilna ishrana, alkohol, droga i cigarete, možemo promatrati kao primarne faktore koji su najčešće odgovorni za nastanak drugih endogenih faktora rizika, kao što su povećana gojaznost i krvni pritisak - kazao je šef Službe higijene i zdravstvene ekologije u Zavodu za javno zdravstvo HNŽ-a Eniz Čolaković.

Dr. Čolaković je napomenuo da na području Federacije BiH čak 28 posto djece nije aktivno.

- Najnoviji podaci govore da bi dijete školskoga uzrasta trebalo imati do 90 minuta umjerenoga fizičkoga rada u toku dana. Zbog fizičke neaktivnosti u tom uzrastu može doći do povećanja tjelesne težine, povećane masnoće u krvi, šećerne bolesti, pa je naš je cilj podići svijest o koristi fizičke aktivnosti u sprječavanju kroničnih nezaraznih bolesti - dodao je dr. Čolaković.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine u svijetu 1,9 milijuna ljudi širom svijetu umire od posljedica fizičke neaktivnosti, a plan je da se do 2020. godine smrtnost od kroničnih nezaraznih bolesti smanji ispod 70 posto.

- Podaci u BiH i okruženju ukazuju da je smrtnost od kroničnih nezaraznih bolesti i dalje visoka i da se kreće do 75 posto, odnosno tri četvrtine preminulih pacijenata umire od kronično nezaraznih bolesti - ustvrdio je dr. Čolaković.

Projekt "Život nije Instagram... Vježbaj" provodi koalicija za zagovaranje smanjenja faktora rizika u Mostaru, s ciljem povećanja broja mladih koji su fizički aktivni u mostarskim osnovnim i srednjim školama.

Riječ je o dijelu projektu "Smanjenje faktora rizika za zdravlje stanovništva u BiH" kojeg podržava Vlada Švicarske, a implementira Konzorcij za zagovaranje zdravih životnih stilova u lokalnoj zajednici Asocijacija XY i Boram u partnerstvu s Federalnim ministarstvom zdravstva i Svjetskom bankom.

Projekt menadžer Merima Hafizović kazala je kako su ciljna grupa projekta djeca do 18 godina starosti te da će se projekt realizirati u aprilu i maju.

- Organizirat ćemo sportsko rekreativni događaj na koji ćemo pozvati predstavnike mostarskih škola i mlade koji su ostvarili zapažene sportske rezultate kako bi podijelili svoja iskustva kako bi se i druga djeca informirala o važnosti sporta za psihofizički razvoj - kazala je Hafizović.

Dodala je da im je cilj unaprijediti kapacitete za promociju fizičkih i rekreativnih aktivnosti u Mostaru što planiraju postići formiranjem udruge pedagoga tjelesnoga odgoja kojima će se pružiti financijska i druga neophodna pomoć.

O značaju zadržavanja djece u sportu govorio je magistar kineziologije Nedžad Vuk koji je iznio rezultate istraživanja provedenog među mostarskim osnovnoškolcima.

- Istraživanje je pokazalo da se kod učenika, kako dječaka tako i djevojčica, najveći poremećaj tjelesna težina i evidentirani tjelesni deformiteti pojavljuju u petom razredu osnovne škole, odnosno u razdoblju desete i jedanaeste godine života - ustvrdio je Vuk.

Dodao je kako se djeca, uglavnom na insistiranje roditelja, počinju baviti sportom oko pete godine života i to najčešće traje do petoga razreda kada dijete odustaje od treninga, pa se u toj dobi posljedično počinju javljati zdravstveni problemi.

Jedan od ciljeva projekta je kod roditelja i djece izgraditi svijesti o važnosti bavljenja sportom čitav život, kazao je Vuk.

Oglasi

Komentari

NA VRH