ISTRAŽUJEMO

Dok Srbija uvodi mogućnost ubistva iz milosrđa, u BiH muk o eutanaziji

U susjednoj državi prvi put će se javno raspravljati sljedeće sedmice

Ako zakon bude usvojen u Srbiji, konačnu odluku donosit će sud. Ilustracija

Piše: M. KUKAN

1.6.2019

Budući građanski zakonik u Srbiji legalizirat će pravo na eutanaziju, objavila je jučer beogradska „Politika“. Tamošnja vladina komisija u prednacrtu zakona propisala je odredbu o mogućnosti da oboljeli od teških i neizlječivih bolesti završe život na dostojanstven način, svojom odlukom ili uz saglasnost najbližih. 

Prestanak agonije

- Pravo na eutanaziju, kao pravo fizičkog lica na saglasni, dobrovoljni i dostojanstveni prekid života, može se izuzetno ostvariti ako se ispune propisani humani, psihosocijalni i medicinski uslovi - navodi se u tom prednacrtu.  

O legalizaciji eutanazije u Srbiji prvi put će se javno raspravljati sljedeće sedmice. 

Kako se objašnjava, ako bi bio usvojen ovakav zakon, teško i neizlječivo oboljeli imali bi mogućnost da odluče o prestanku agonije i stanja koje je teško, nepodnošljivo i izaziva samo muke i sažaljenje. Konačnu odluku donosio bi sud, a eutanaziju bi izvršavali specijalizirani medicinski radnici. 

U BiH do sada nije bilo javnih rasprava o eventualnom uvođenju tzv. ubistva iz milosrđa u zakonske okvire.  

Sociolog Jusuf Žiga sugerira da treba praviti razliku, jer postoji više tipova eutanazije. Jedna je tzv. pasivna eutanazija, u vezi s kojom su manje-više saglasni svi da se može prakticirati. 

- To su one situacije kada se između dva bira izgledniji pacijent koji bi mogao preživjeti, a ovisni su i jedan i drugi o, primjerice, nekom aparatu. Tada se mora donijeti odluka da li isključiti onoga koji je klinički bezizlazan i pokušati spasiti ovoga drugog ili ne učiniti ništa. Tu se ide linijom logičnog čina da se teži klinički slučaj isključi, a ovaj drugi priključi, pa šta bude - pojašnjava Žiga.

Žiga: Atak na svetost života. Arhiv

Teistički svjetonazor

Prof. Žiga lično je kao pripadnik teističkog svjetonazora stava da niko ne smije drugom čovjeku uskratiti pravo na život osim u iznimnim situacijama koje moraju biti vrlo precizno određene uz puno poštivanje procedura.

- Postoje teški zločini koje čovjek može počiniti ili odlučiti se da izvrši zločinački čin i onda ako takvog čovjeka pokušate spriječiti u tome, ubijete ga, to je, naravno, dopušteno u pravnom, etičkom i teističkom smislu. Ali, davati mogućnost da ljudi sami sebi prekraćuju život, to je neka vrsta ataka na svetost života. Pripadam onima koji smatraju da je život svet i samim tim i naši odnosi prema životu moraju se primjereno tome pozicionirati - kaže Žiga.

Društveno i sociološko pitanje 

Dragan Stevanović, ugledni sarajevski ljekar, nije se, kako nam je rekao, u svojoj dugogodišnjoj praksi suočavao sa zahtjevima za eutanaziju.

Dr. Stevanović: Ne znam šta bih odlučio. Arhiv

- To nije medicinsko pitanje nego, prije svega, društveno i sociološko. Kada bih odlučivao, ne znam šta bih odlučio. Naravno, pravo je pojedinca da odluči o svom životu. No, pitanje legalizacije eutanazije svakako zaslužuje jednu korektnu otvorenu raspravu koja neće odmah donijeti rješenje. I u zemljama u kojima postoje zakoni o eutanaziji, postoje i dalje i pristalice i protivnici. I jedni i drugi su u pravu. Odgovor mora donijeti društveni konsenzus u kojem su i sociolozi i politolozi i religijski službenici itd. - kaže dr. Stevanović.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.