ANALIZA Ekspert za ustavno pravno o aktiviranju vitalnog interesa zbog Pelješkog mosta

Ademović: Pokretanje spora s Hrvatskom trebao bi raspraviti Parlament BiH

Mislim da bi Pravobranilaštvo BIH moralo samo reagirati u smislu da zauzme stav, sa ili bez drugih organa, da li je nužna međunarodnopravna zaštite države ili ne

S.DEGIRMENDŽIĆ
17.07.2019 15:49

Ademović: Treba reagirati Pravobranilaštvo

Foto: Arhiv

Narodna skupština Republike Srpske sutra će se izjašnjavati o mišljenju Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, da je time što su druga dvojica članova kolektivnog šefa države Šefik Džaferović i Željko Komšić izglasali pokretanje spora s Hrvatskom zbog izgradnje Pelješkog mosta ugrožen vitalni interes entiteta RS. Sudeći po većini koju SNSD, na čijem je čelu Dodik, ima s drugim svojim političkim partnerima u NSRS, Dodikovo mišljenje zasigurno će dobiti dvotrećinsku podršku u entitetskom parlamentu.  

Protiv političkih odluka nema lijeka 

U razgovoru za „Dnevni avaz“ Nedim Ademović, advokat i ekspert za ustavno pravo, pojašnjava šta se dešava u tom slučaju.

- U slučaju da entitetski zakonodavni organ u propisanoj proceduri podrži neslaganje tog člana Predsjedništva, takva odluka Predsjedništva BiH nema više efekt, te se tu ne može ništa više uraditi. Prema tome, osim procedure kao takve, radi se o političkim odlukama, a protiv političkih odluka pravnog lijeka nema - kaže Ademović

Međutim, Ademović naglašava da, imajući u vidu prirodu ovog konkretnog pitanja, a to je pokretanje pravnog spora protiv Republike Hrvatske, on ne smatra da je to nadležnost Predsjedništva BiH.

- Naime, sporenje s drugom državom čini se kao pitanje vanjske politike. Međutim, to pitanje zalazi, prije svega, u sferu zaštite suvereniteta i teritorijalnog integriteta države, a za to pitanje nije nadležno samo Predsjedništvo BiH. Za mene je to prima facie nadležnost Parlamentarne skupštine BiH, koja bi trebala raspraviti ovo pitanje. Prethodno, Pravobranilaštvo BIH, sa ili bez daljnje stručne pomoći, trebalo bi dostaviti svoju analizu, kako bi naši parlamentarci mogli raspraviti da li su i, ako jesu, u kojoj su mjeri ugrožena suverena prava države - pojašnjava Ademović.

Pravo je prioritet, ne smije biti trgovine

On ističe da, ukoliko bi Parlamentarna skupština BiH donijela pozitivnu odluku, po njoj bi se moralo postupati.

- Drugim riječima, Pravobranilaštvo BiH bi moralo pokrenuti postupak. Zato i postoji taj organ. Štaviše, mislim da bi Pravobranilaštvo BIH moralo samo reagirati u smislu da zauzme stav, sa ili bez drugih organa, da li je nužna međunarodnopravna zaštite države ili ne. Svjestan sam da je ovo pitanje, kao i mnoga druga, opterećeno politikama i odnosima dviju države. Međutim, tu je pravo prioritet i s tim se ne bi smjelo politički trgovati - zaključuje Ademović.

  • Predsjedništvo BiH: Dodik povukao pitanje vitalnog interesa
    Predsjedništvo BiH: Dodik povukao pitanje vitalnog interesa Foto: (Arhiv)

On potcrtava da Ustav BiH dozvoljava članu Predsjedništva BiH da izrazi svoje neslaganje s većinskom odlukom Predsjedništva BiH na način da pokrene proceduru zaštite vitalnog interesa entiteta pred entitetskim zakonodavnim organom. Ali, kaže i da odluka mora potpadati pod jednu od pet oblasti koje su nabrojane u članu 5/3. Ustava BiH i to od tačke (a. do tačke (e.

A, uvidom u taj član Ustava jasno je da bilo koji član Predsjedništva može povući pitanje vitalnog interesa u oblasti vođenja vanjske politike BiH kao i kod imenovanja ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika BiH, od kojih najviše dvije trećine mogu biti odabrani sa teritorije Federacije.

Pet oblasti

Veto po osnovu aktiviranja mehanizma vitalnog interesa član Predsjedništva BiH može povući i u slučajevima kada se odlučuje o predstavljanju BiH u međunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama i traženje članstva u onim međunarodnim organizacijama i institucijama u kojima BiH nije član.

Vitalni interes kao mehanizam za eventualnu blokadu određenih odluka članovi Predsjedništva BiH mogu aktivirati i pri vođenju pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora BiH, otkazivanje i, uz suglasnost Parlamentarne skupštine, ratificiranje takvih ugovora, te kod izvršavanja odluka Parlamentarne skupštine.

-Ukoliko se ne radi o odluci koja potpada pod jednu od ovih pet oblasti, onda se mora poštivati većinska odluka i institut zaštite entitetskog interesa ne primjenjuje se - zaključio je Ademović.

Komentari

NA VRH