Iz Asocijacije poduzetnika Hercegovine danas su se obratili šefu Delegacije Evropske unije u BiH i specijalnom predstavniku EU u našoj zemlji Johanu Satleru (Johann Sattler) kako bi mu, kako su saopćili, skrenuli pažnju na potencijalnu pogubnost Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, koji je usvojila Vlada Federacije BiH i poslala ga u parlamentarnu proceduru. 

- Analizirajući sadržaj predloženog Zakona, zaključili smo kako predložene mjere nisu dovoljno stimulativne ni sveobuhvatne kako bi se spasila radna mjesta i očuvale firme. Predložene mjere su neefikasne, populističke i ne osiguravaju najvažnije oslonce i uporišta za spas domaće privrede - saopćili su iz Asocijacije.

Kao Asocijacija koja, kako su naveli, okuplja šezdesetak uglednih kompanija iz naše regije sa skoro 2.500 uposlenika, na vrijeme su, istaknuli su, reagirali i ukazivali na nužnost donošenja realnih ekonomskih mjera kako ne bi dolazilo do masovnog gubitka radnih mjesta i supstanci samih firmi.

Prijedlozi za dopune mjera ekonomske politike, za koju u Asocijaciji drže da bi umnogome pridonijele očuvanju radnih mjesta, firmi i poduzeća su sljedeće:

1. Preuzimanje obaveza refundiranja plaća te poreza i doprinosa na plaće za sve zaposlenike za poduzeća i objekte svih kategorija kojima je naređeno privremeno obustavljanje pružanja usluga i prodaje, odnosno kojima je onemogućen rad, u skladu s naredbama Štaba civilne zaštite, kako na nivou entiteta i Brčko distrikta BiH, tako i na nivoima općina, gradova i kantona, s jasno definiranim rokovima, a najkasnije trideset dana od isplate plaće. Primjer: Naredbe 12-40-6-11/20, 12-40-6-148-12/20, naredbe o zabrani rada šoping-centara i slično. Mjera se odnosi na period za vrijeme trajanja proglašenog stanja nesreće ili vanrednog stanja.

2. Preuzimanje obaveza refundiranja poreza i doprinosa na plaće od strane nadležnih institucija za sva poduzeća, bez izuzetka, za period od marta do juna, kada je evidentno smanjenje opsega poslovanja usljed mjera poduzetih za vrijeme trajanja pandemije, uz jasno definirane rokove, a najkasnije trideset dana od isplate plaća. Mjera se odnosi na period za vrijeme trajanja proglašenog stanja nesreće ili vanrednog stanja.

3. Oslobađanje svih poreznih obveznika plaćanja poreza na dobit za 2019. i 2020. godinu, s obzirom na višestruk pad privrednih aktivnosti i gubitak u poslovanju tokom 2020. godine. Uplaćeni porez na dobit za 2019. tretirati kao akontaciju za porez na dobit za 2021. godinu.

4. Oslobađanje plaćanja poreza na dohodak za vrijeme trajanja stanja nesreće.

5. Oslobađanje svih poduzeća plaćanja komunalnih taksi i svih parafiskalnih nameta.

6. Omogućavanje plaćanja i obračuna PDV-a prema naplaćenim fakturama i produžavanje roka plaćanja PDV-a.

7. Izdavanje naredbe pravnim subjektima iz javnog sektora, kao i kantonima, gradovima i općinama, da izvrše plaćanja prema poduzećima s kojima imaju potpisane ugovore, i to na način da u cijelosti odmah plate već realizirane isporuke.

8. Izglasati obavezan moratorij na rate kredita za sve pravne i fizičke osobe u trajanju od šest mjeseci.

9. Osnivanje posebnog fonda za pomoć privredi i poticanje poslovnih aktivnosti.

10. Osloboditi sva poduzeća naknada za ljetne bašte tokom trajanja stanja nesreće ili izvanrednog stanja.

11. Sve pravne osobe osloboditi plaćanja najma prostora u vlasništvu općina i kantona tokom trajanja stanja nesreće ili izvanrednog stanja.

12. Poljoprivredne površine koje su u nadležnosti općina i kantona, ustupiti na korištenje, bez naknade, za vrijeme trajanja proglašenog stanja nesreće ili izvanrednog stanja.