IZVJEŠTAJ

BiH u društvu Konga, Kambodže, Burkine Faso...

Osim ocjenjivanja transparentnosti i učešća javnosti, OBS je također ocjenjivao i ulogu institucija koje pružaju formalni nadzor, poput vrhovnog tijela za reviziju i parlamenta

BiH nije uspjela postići nivo transparentnosti da bi javnost mogla razumjeti budžetski proces. Ilustracija

Avaz.ba

1.5.2020

Bosna i Hercegovina i dalje ne objavljuje sve ključne budžetske dokumente koji bi jasno prezentirali budžetske politike, odluke i rezultate. 

Naime, usred globalne pandemije koja prisiljava vlade širom svijeta na pokretanje novih mjera potrošnje, posljednje Istraživanje o otvorenosti budžeta za 2019. godinu (Open Budget Survey 2019 - OBS), koje provodi organizacija "International Budget Partnership" (IBP), pokazuje da postoji razlog za zabrinutost: čak 86 zemalja (od 117 ocijenjenih), uključujući i BiH, nije uspjelo dostići odgovarajući nivo transparentnosti, koji bi osigurao da javnost može razumjeti budžetski proces i aktivno sudjelovati u debatama o važnim budžetskim pitanjima.

Pad

Bosna i Hercegovina sudjeluju u OBS-u od 2008., i rezultati istraživanja provedenog 2019. pokazuju pad na rang-listi Indeksa otvorenosti budžeta  (Open Budget Index - OBI), koji koristi međunarodno priznate kriterije pomoću kojih se svakoj zemlji dodjeljuje ocjena za transparentnost na skali od 100. Index otvorenosti budžeta (OBI) Bosne i Hercegovine pao je sa 35 u 2017. godini na 33 u 2019. godini, te se BiH ovim rezultatom pozicionirala na 84 mjestu od ukupno 117 zemalja koje su sudjelovale u istraživanju. 

BiH se tako našla u društvu Demokratske Republike Kongo, Kambodže, Burkine Faso, Svazija i dr. 

- Bosna i Hercegovina pala je na rang-listi zbog nepravovremenog objavljivanja Kvartalnih izvještaja o izvršenju budžeta, zbog neobjavljivanja budžeta za građane i Polugodišnjeg pregleda budžeta, objavljivanja Prijedloga budžeta koji sadrži minimalne informacije, te objavljivanja Usvojenog budžeta koji sadrži ograničene informacije -, rekla je Aleksandra Banović, projektna menadžerica u Fondaciji Centar za zastupanje građanskih interesa (Fondacija CPI), koja je provela istraživanje za BiH. 

Izvještaj upozorava na netransparentnost. Screenshot

- Dakle, vlast bi prije svega trebala pravovremeno objavljivati budžetske dokumente, zatim izraditi budžet za građane i polugodišnji pregled budžeta te objavljivati prijedlog budžeta i usvojeni budžet koji sadrže sveobuhvatne informacije i podatke o prihodima i rashodima, dugu, i fiskalnoj poziciji vlade - rekla je. 

7 od 100 bodova

Sama transparentnost je nedovoljna za poboljšanje državne uprave, stoga OBS 2019. procjenjuje i formalne prilike koje stoje na raspolaganju građanima da na smislen način učestvuju u različitim fazama budžeta. 

Takve prilike bi izvršna i zakonodavna vlast, te Ured za reviziju trebali pružati tokom cijelog budžetskog ciklusa. BiH je postigla rezultat 7 od 100 bodova za mogućnosti koje vlasti pružaju javnosti za učešće u budžetskom procesu.

 Rezultat BiH pokazuje kako je građanima pružano malo prilika da se uključe u budžeta proces, te da nisu kreirani učinkoviti mehanizmi koji bi omogućili aktivno učešće javnosti, niti su postojeći mehanizmi prepoznati od javnosti. 

Oism ocjenjivanja transparentnosti i učešća javnosti, OBS je također ocjenjivao i ulogu institucija koje pružaju formalni nadzor, poput vrhovnog tijela za reviziju i parlamenta. Institucije za nadzor koje imaju dobar izvor finansija i koje su nezavisne su ključne za bolje planiranje i izvršavanje budžeta.

Slab nadzor

Kada se radi o formalnim institucijama za nadzor u Bosni i Hercegovini i njihovoj jačini, ocjena za Parlamentarnu skupštinu BiH iznosi 33, te ona ima slab nadzor tokom budžetskog ciklusa, dok ocjena za Ured za reviziju institucija BiH iznosi 89, te Ured za reviziju pruža adekvatan nadzor.

Parlamentarna skupština BiH i Ured za reviziju institucija BiH zajedno pružaju ograničen nadzor tijekom budžetskog procesa, sa zbirnim rezultatom za nadzor od 52 bodova (od ukupnih 100). Iako je posljednje Istraživanje o otvorenosti budžetadovršeno neposredno prije udara pandemije, ono daje jasan sažetak trenutnih praksi u Bosni i Hercegovini, mogućnosti učešća javnosti u budžetskom ciklusu i nadzora nad cijelim  procesom. 

- BiH trebala bi biti zabrinuta ponovnim padom transparentnosti i minimalnim brojem prilika za učešće javnosti u ovom procesu, kao i slabim nadzornim praksama od strane Parlamentarne skupštine BiH - rekla je Banović. 

- Također, BiH je zauzela posljednju poziciju na rang listi Indexa otvorenosti budžeta (OBI) i u odnosu na zemlje regiona. BiH se našla na 84. poziciji (od 117 zemalja svijeta) iza Hrvatske koja je na 21. poziciji, Slovenije na 22., Albanija na 43., te Sjeverne Makedonije na 67. i Srbije na 70. poziciji - navela je. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.